Kategorija: Vijesti

Navršava se godina dana od tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada se urušila betonska nadstrešnica i odnijela 16 života, dok je jedna osoba zadobila teške povrede. Povodom godišnjice nesreće, Vlada Srbije proglasila je današnji dan Danom žalosti. Ista odluka donesena je i u Republici Srpskoj.

Tačno u 11 časova i 52 minuta, prije godinu dana, došlo je do pada nadstrešnice na rekonstruisanom dijelu novosadske stanice, podsjeća RTS. Četrnaest osoba izgubilo je život na licu mjesta, a Anja Radonjić preminula je 16 dana kasnije u bolnici. Posljednja žrtva, Vukašin Crnčević, podlegao je povredama četiri mjeseca nakon tragedije.

U nesreći su stradali Sara, Valentina i Đorđe Firić, Milica Adamović, Nemanja Komar, Anđela Ruman, Miloš Milosavljević, Stefan Hrka, Sanja Ćirić Arbutina, Vasko Sazdovski, Goranka Raca, Vukašin Raković, Mileva Karanović, Đuro Švonja, Anja Radonjić i Vukašin Crnčević. Jedina teško povrijeđena, Teodora Martinko, i dalje se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Vojvodine.

Godinu dana kasnije, odgovornost za pad nadstrešnice i dalje je predmet sudskih postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu sredinom septembra ponovo je podiglo optužnicu protiv 13 osoba, koje tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti. Među optuženima su i bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović. Sud je odbio zahtjev tužilaštva da im odredi pritvor, pa se svi nalaze u kućnom pritvoru.

Osim novosadskog, u Beogradu se vode još dva procesa u vezi s istim slučajem, uključujući i onaj zbog sumnje na korupciju prilikom rekonstrukcije stanice. Tokom ljeta prošle godine uhapšeno je 11 osoba, među kojima su i bivši zvaničnici Ministarstva građevinarstva.

Tragedija je pokrenula talas protesta širom Srbije. Studenti, profesori i građani mjesecima su organizovali okupljanja, blokade i performanse u znak sjećanja na stradale i zahtjev za odgovornošću. Tokom najintenzivnijeg perioda protesta, više od 60 fakulteta i desetine srednjih škola bilo je privremeno blokirano. Pokret je započeo na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a kasnije su mu se pridružili i prosvetni radnici, advokati i brojni sindikati.

Povodom godišnjice nesreće, danas će u Novom Sadu biti održan veliki komemorativni skup, na koji su pozvali studenti novosadskih fakulteta. Okupljanje počinje u blizini Željezničke stanice, a program će započeti šesnaestominutnom tišinom u znak sjećanja na svaku od žrtava. U Sabornom hramu biće služena liturgija i parastos, dok će u Beogradu, u Hramu Svetog Save, pomen služiti patrijarh srpski Porfirije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poruku građanima uoči Dana žalosti, izrazivši želju da dan protekne dostojanstveno i u miru, uz poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama.

Pri kraju je gradnja objekta regionalnog centra za liječenje malignih bolesti u okviru Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, a sve bi trebalo biti završeno u decembru ove godine.

U novoizgrađenom objektu će biti smještena hematologija, onkologija, radioterapija i palijativna terapija, a služiće kao centar za smještaj pacijenata na dužem liječenju, kao i dijagnostički centar sa adekvatnim kapacitetima za dnevno liječenje.

Ukupna vrijednost ovih radova iznosi oko 60 miliona KM.

Tom prilikom su u petak Vlado Đajić, direktor UKC RS, i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, obišli gradilište objekta, te iskazali zadovoljstvo što se sve konačno privodi kraju.

Đajić je istakao da je nakon mnogo godina izgrađena nova zgradu na Paprikovcu, u okviru UKC-a.

“Ova zgrada ima 10.000 kvadrata i u njoj će na svakom spratu biti smješteno po 90 pacijenata, osim na četvrtom, gdje će biti 50 pacijenata. Ponosan sam na ovaj veliki uspjeh, naročito kad imamo u vidu činjenicu da svaki dan raste broj oboljelih od malignih oboljenja i da je ovo bila potreba naroda Republike Srpske”, rekao je Đajić.

Prema njegovim riječima, objekat, koji je skoro u potpunosti izgrađen, biće otvoren i useljiv za dva-tri mjeseca.

“I sobe su kvalitetno urađene, svaka ima svoj toalet i tuš, kao i mogućnost korištenja interneta i TV-a. No, najbitnije je to što ćemo imati dnevne bolnice hematologije i onkologije, gdje će terapije moći primati pacijenti koji dolaze na dnevno liječenje”, rekao je Đajić.

Šeranić je istakao da je sve urađeno izuzetno kvalitetno, navodeći da je imao priliku da se u to uvjeri.

“Prema ugovoru, očekujemo da će u decembru biti završen ovaj objekat, nakon čega ćemo imati određene aktivnosti po pitanju administracije i određenih dozvola koje treba da se prirede, a kako bi ovaj objekat bio stavljen u funkciju”, pojasnio je Šeranić.

Kako kaže, ovo je objekat   cijele Republike Srpske, a ne samo Banjaluke.

“Ovaj objekat će pružati podršku svim bolnicama u Republici Srpskoj kada su u pitanju maligne bolesti. To ne znači da ćemo u drugim bolnicama zanemariti razvoj ovog segmenta, ali će sa aspekta dijagnostike i terapije ovo biti ključna tačka po pitanju malignih oboljenja”, kazao je on.

Dodao je da ih je veliki porast malignih i kardiovaskularnih oboljenja uslovio i obavezao da formiraju kliniku za kardiohirurgiju, kao i ovu, za onkologiju.

“Važno je da imamo i odjel palijativne njege, koji će biti na posljednjem spratu, a s obzirom na to da su to pacijenti koji, nažalost, trebaju i najviše njege. Zalagaćemo se da se takvi kapaciteti razvijaju i u drugim dijelovima Republike Sprske, jer postoji potreba za tim”, zaključuje Šeranić.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade (sadašnjem direktoru Autoputeva RS), Dodikovoj djeci – Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova (sadašnjem ministru za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje), Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Pogledajte kompletnu listu OFAC.

Podsjećamo, u petak 17. oktobra, sankcije su ukinute i Dijani Milanković, Danijelu Dragičeviću, Goranu Rakoviću i Jeleni Pajić Baštinac.

Pajić Baštinac je bila dio organizacionog Odbora za proslavu Dana Republike Srpske, a radila je generalna sekretarka predsjednika RS. Danijel Dragičević je bio savjetnik Milorada Dodika, dok je obnašao poziciju predsjednika RS. Goran Raković je bio direktor Republičkog protoka, koje je organizovalo proslavu, a Dijana Milanković generalna direktorica RTRS-a.

Takođe, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država bila je izdala 15. oktobra privremenu licencu kojom se odobravaju određene transakcije s Danijelom Dragičevićem, šefom kabineta Milorada Dodika, koji se od januara ove godine nalazi na američkoj crnoj listi.

Sudovi u BiH tokom trećeg kvartala 2025. godine riješili su više od 135.500 najstarijih predmeta, a od 1. januara 2010. godine riješeno je preko dva miliona najstarijih predmeta, tvrde iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Prema najnovijim podacima, godišnje analize i praćenja procesa rješavanja najstarijih predmeta, sudovi u BiH su do 30. septembra 2025. godine riješili ukupno 135.510 najstarijih predmeta, a planom za 2025. godinu predviđeno je rješavanje 172.508 predmeta, od čega je do kraja trećeg kvartala ostvareno 79 posto  plana, piše Glas.

– Ovi rezultati potvrđuju kontinuirani napredak u smanjenju broja neriješenih starih predmeta, što doprinosi većoj efikasnosti  sudova i jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe – naveli su iz VSTS.

U strukturi riješenih predmeta, kako precizira VSTS, sudovi u Republici Srpskoj  riješili su 40.450 predmeta,sudovi u Federaciji BiH  91.614 predmeta,a  sudovi u Brčko Distriktu  2.293 predmeta.

U toj ukupnoj cifri rijenjšenih najstarijih predmeta   Sud BiH  je riješio 1.153 predmeta.

– Od 2010. godine do 30. septembra ove godine sudovi u BiH riješili su više od dva miliona najstarijih predmeta, što je značajno doprinijelo smanjenju ukupnog broja neriješenih predmeta u sudovima. Ovaj rezultat predstavlja plod dugogodišnje primjene planova rješavanja najstarijih predmeta, koje je VSTS uveo 2011. godine, s ciljem smanjenja starosne strukture i broja starih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama – naveli su iz VSTS-a.

Srpski narod u opštini Kotor Varoš žele da stigmatizuju za situacije i izmišljene događaje za koje nema dokaza i tako nešto se ne bi smjelo dozvoliti, rekao je Srni poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
Nakon što je bošnjačko udruženje “Vrbanja” iz Kotor Varoša najavilo kako će 3. novembra obilježiti 33 godine od navodnog stradanja u selu Grabovica, Kojić je istakao da je to ozbiljan bezbjednosni problem za opštinu Kotor Varoš i da tako nešto sigurno ne bi smjelo da se dozvoli.

– Gdje je kraj takvom ponašanju, šta je sljedeće – upitao je Kojić, koji je bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Kojić je istakao da podržava reakciju naroda u Kotor Varošu koji se usprotivio svemu tome i traže od nadležnih institucija da ne daju dozvolu za ovaj skup.

– Јasna je namjera da se stigmatizuje srpski narod koji živi u Kotor Varošu na način da pokušavaju da obilježavaju nešto za šta nemaju apsolutno nikakvih dokaza – istakao je Kojić.

Prema njegovim riječima, ovo se, prije svega, može posmatrati kao vid jedne provokacije i dizanja međunacionalnih tenzija, što u ovom trenutku nije potrebno, nije dobro.

– Stigmatizacija jednog naroda, u ovom slučaju srpskog, ne može doprinijeti ni suživotu ni pomirenju na ovim prostorima – istakao je Kojić.

Podsjetio je da zločin koji je bio i medijski javno dostupan u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i za koji je podignuta optužnica protiv Ejupa Ganića Srbi godinama ne mogu da da obilježe na lokaciji na kojoj se zaista desio.

– I kada ga obilježavamo velike su policijske snage i veliki otpor Bošnjaka, provokacije od `Zelenih beretki` za nesumnjiv zločin i ubistvo mladih vojnika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici – napomenuo je Kojić.

Vlada Republike Srpske smijenila je Borisa Kneževića, dosadašnjeg v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS).

Na njegovo mjesto je došao Nedeljko Ćorić, bivši direktor javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” i ministar saobraćaja i veza RS.

Podsjećamo, Nadzorni odbor ovog preduzeća je imenovao Kneževića za direktora IRB RS 27. juna ove godine, nakon što je Srđan Jovanović podnio ostavku početkom juna.