Kategorija: Vijesti

  • Ujedinjena Srpska jača svakim danom: Druženje na jezeru Manjača uz prisustvo rukovodstva stranke

    Ujedinjena Srpska jača svakim danom: Druženje na jezeru Manjača uz prisustvo rukovodstva stranke

    Aktiv žena Ujedinjene Srpske Banja Luka, na čelu s predsjednicom Jasnom Milešević, organizovao je danas na jezeru Manjača druženje za mnogobrojne članove i simpatizere. Događaju su prisustvovali i predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, kao i drugi funkcioneri i članovi rukovodstva stranke.

    Jasna Milešević je u svom obraćanju istaknula važnost okupljanja i zajedništva, naglašavajući da ovakva okupljanja prerastaju u pravo prijateljstvo i drugarstvo. Zahvalila se svim prisutnima na podršci i prisustvu, naglašavajući koliko je važno da se članovi i simpatizeri Ujedinjene Srpske okupljaju i podržavaju jedni druge.

    Istaknula je da je ovaj događaj zamišljen kao prilika za opuštanje, posebno za žene koje su svakodnevno pretrpane obavezama, i izrazila zadovoljstvo što su se mnogi članovi, uključujući i djecu, odazvali pozivu. Jasna je naglasila da je cilj ovog druženja da se svi prisutni lijepo provedu, uživaju i zaborave na svakodnevne brige.

    Ovaj događaj pokazuje da Ujedinjena Srpska svakim danom postaje sve jača, kako organizaciono, tako i po broju članova. Okupljanja poput ovog su dokaz da stranka raste i razvija se u pravom smjeru, fokusirajući se na zajedništvo i podršku svim svojim članovima. Stranka će nastaviti s organizovanjem ovakvih događaja, pružajući prilike za druženje i razmjenu ideja, jačajući time zajedništvo i posvećenost ciljevima koje dijele svi njeni članovi.

    Ujedinjena Srpska će, vođena entuzijazmom i posvećenošću svojih članova, nastaviti raditi na dobrobiti svih građana, gradeći bolju i svjetliju budućnost za sve.

  • Dodik: Odbrana sarajevsko-romanijske regije odredila dalju sudbinu cijele Srpske

    Dodik: Odbrana sarajevsko-romanijske regije odredila dalju sudbinu cijele Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je odbrana Sarajevsko-romanijske regije jedna od najvažnijih bitaka u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, koja je odredila dalju sudbinu ne samo ove regije, već i cijele Republike Srpske.

    Zato ne kažemo uzalud da je Sarajevsko-romanijska regija bedem odbrane srpskog naroda i Republike Srpske. Kako početkom 1992. godine, tako i danas, 30 godina nakon građanskog rata u BiH, ova regija i grad Istočno Sarajevo su od strateškog značaja za Republiku Srpsku i njihova uloga je od velike važnosti za sve nas u Srpskoj – naglasio je Dodik za Srnu povodom obilježavanja Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije.

    On je dodao da je narod Sarajevsko-romanijske regije podnio najveću žrtvu u proteklom ratu i da se slobodno može reći da su ta regija i njen narod simboli patriotizma, hrabrosti, junaštva i herojske borbe, ali i simbol velike žrtve koja nije nimalo zanemariva i kao takva ne smije biti nikada zaboravljena.

    Dodik je istakao da je zahvaljujući pripadnicima Sarajevsko-romanijskog korpusa, koji je brojao oko 20.000 boraca, odbijeno 35 ofanziva takozvane Armije BiH, a jedna od najtežih, najizazovnijih, ali i najslavnijih bitaka izvedena je polovinom juna 1995. godine kada su mislimani izvršili napad sa namjerom da presijeku teritoriju Republike Srpske i zauzmu veliki dio srpske zemlje.

    – Pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske tokom cijelog rata branili su svoja ognjišta, djecu, žene i starce pred najezdom razularenih pripadnika takozvane Armije BiH koji su kidisali na sve što je srpsko. Hrabri pripadnici ovog korpusa branili su svaki pedalj srpske zemlje, spriječivši tako zle namjere neprijateljskih snaga, braneći životima svaki milimetar svoje otadžbine – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naveo da je 16. jun veoma važan datum u odbrani srpskih položaja na sarajevskom ratištu koji su gotovo svakodnevno bili izloženi žestokim napadima muslimanskih formacija na svim frontovima.

    On je podsjetio da je na današnji dan 1992. godine u akciji srpskih boraca uspostavljanja saobraćajna komunikacija Lukavica – Pale koja je omogućila redovno snabdijevanje potrebnim namirnicama i sanitetskim materijalom stanovnika srpskih naselja Grbavice, Lukavice i Srpske Ilidže, te brži preveoz ranjenih boraca u bolnicu Koran na Pale ili dalje prema Srbiji.

    Prema njegovim riječima, na početku rata muslimanske paravojne jedinice zauzele su značajne kote na dijelu puta Lukavica – Pale, te je civilno rukovodstvo tadašnje opštine Srpsko Novo Sarajevo odlučilo da se krene u oslobađanje dijela ove veoma važne putne komunikacije.

    Borbe su vođene cijeli dan, a u večernjim časovima srpske jedinice, koje su činili mještani i protjerani Srbi iz Sarajeva, naveo je Dodik, potisnule su neprijatelja i ovladale putnom komunikacijom i počeli sa utvrđivanjem položaja.

    – Zato ću uvijek reći da su Sarajevsko-romanijska regija i Istočno Sarajevo bedem odbrane i kolijevka Republike Srpske. Zajedno su rasli, razvijali se, gradili i uzdizali iz pepela. Ova regija je zavjet srpskim borcima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske.

    Sarajevsko-romanijski korpus branio je i odbranio veliki dio srpske teritorije, ali je, nažalost, veliki dio iako odbranjen u ratu, u miru pripao FBiH. Hrabri narod Sarajevsko-romanijske regije bio je svjestan žrtve koju su podnijeli, ali su se svjesno svega odrekli, i imanja i kuća, da bi sačuvalu svoju otadžbinu, znajući da bez nje nema ni slobode, ni budućnosti. Danas su svoj novi dom naši u gradu Istočno Sarajevo i njegovih šest opština- istakao je Dodik.

    On je naglasio da današnje i buduće generacije nikada ne smiju da zaborave da je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu za odbranu ove regije život dalo više od 4.000 boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa, dok ih je oko 10.000 ranjeno.

    Predsjednik Srpske je rekao da o stradnju naroda ove regije danas svjedoči i Manastir Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji, koji je izgrađen kao vječni pomen i zavjet srpskim junacima, na čijim su unutrašnjim zidovima ispisana njihova imena.

    – Danas nas u Sarajevu nazivaju genocidnim narodom, po ambasadama ispisuju uvredljive grafite, predstavljajući samo svoje žrtva žrtvama proteklog rata, ponižavajući tuđe. Samo na ovom području, nedaleko od Sarajeva, ubijeno je više od 4.000 pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa. Prevelika je naša žrtva bila kroz cijelu istoriju da bi danas dozvolili da nas neko naziva genocidnim i nikada to nećemo dozvoliti.

    Mi se ne igramo žrtvama, ne falsifikujemo podatke, već samo poštujemo svoje i tražimo i od drugih da to poštuju, kao što i mi poštujemo njihova stradanja. Zato ne smijemo dozvoliti da i jedna srpska žrtva padne u zaborav. Naša je dužnost i obaveza, kao i svih budućih pokoljenja da čuvamo uspomenu na njih – istakao je Dodik.

    On je poručio da nam se nikada više ne smije ponoviti Stari Brod i Garavice, mnogobrojne masovne grobnice, jame i srpska stratišta za koja nismo ni znali, a koje su komunisti vješto krili i zataškavali.

    – Svaka žrtva ima svoje ime, i svakoj od žrtavama dugujemo zahvalnost za slobodu koju danas imamo u svojoj otadžbini, u svojoj Republici Srpskoj – naglasio je predsjednik Republike Srpske.

  • (Ne)moguća misija CIK-a, konkursom traže 12.000 ljudi

    (Ne)moguća misija CIK-a, konkursom traže 12.000 ljudi

    Centralna izborna komisija BiH raspisala je konkurs za imenovanje oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, što će, kako kažu dugogodišnji učesnici izbornog procesa, biti jako teško, gotovo nemoguće bez pomoći lokalnih izbornih komisija.

    “To će na kraju pasti na nas da radimo, jer mi ćemo sprovoditi i obuke tih predsjednika i zamjenika predsjednika, kad kažem mi, mislim na članove lokalnih izbornih komisija jer su se skoro sve prijavile da rade taj posao. Jako teško će CIK naći toliki broj ljudi, oni će raditi testiranje i izbor, ali vjerovatno će to biti prebačeno na nas kao lokalne komisije”, rekao je Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

    Inače, na prethodnim izborima sve članove biračkih odbora, pa i predsjednike i zamjenike predsjednika, birale su lokalne izborne komisije, a na osnovu žrebanja među političkih partijama koje su bile prijavljene za izbore. Sada, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, predsjednik i zamjenik predsjednika ne smiju biti stranačke ličnosti, i nadležnost za njihov izbor dodijeljena je Centralnoj izbornoj komisiji. Kako bi motivisali građane da se prijave, CIK je značajno povećao i naknade predsjednicima i zamjenicima predsjednika i to na 400, odnosno 200 KM, što je mnogo više nego što su imali ne prošlim izborima.

    “Mi smo već ranije po lokalnim komisijama i glasačkim mjestima iskristalisali broj ljudi koji mogu da budu predsjednici i zamjenici predsjednika. Biće teško naći toliki broj ljudi, a i ako se pronađu, pitanje je njihovih kvaliteta”, kazao je Škondrić.

    Kada je riječ o samom konkursu, iz CIK-a je saopšteno da on ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Prijave za konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova kandidati dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji putem portala e-izbori i aplikacije “Prijava za rad u biračkim odborima”, koji se nalaze na internet stranici Centralne izborne komisije BiH.

    Kako se navodi u saopštenju CIK-a, kandidat za predsjednika i zamjenika ne smije biti član političke partije, niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke i mora biti u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

    “Teško će Centralna izborna komisija BiH izabrati toliki broj ljudi i to je veća politizacija procesa nego što je do sada bilo. CIK preuzima imenovanja pod pretpostavkom da oni budu nezavisni, ali je pitanje gdje naći toliki broj ljudi koji su spremni da rade, a koji nisu članovi partija itd. Na kraju, postavlja se pitanje kakav će biti kvalitet svih tih ljudi”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik  Gradske izborne komisije Banjaluka.

    Nadležnost CIK-u u vezi s pitanjem izbora predsjednika i zamjenika predsjednika data je iz razloga što su birački odbori, koje imenuju lokalne izborne komisije, a članove delegiraju političke partije, ocijenjeni kao najslabija karika u kompletnom izbornom procesu. Još jedna od novina kada je riječ o članovima biračkih odbora je i ta što u njih mogu biti imenovani samo članovi partija koje imaju svoje odbornike po lokalnim zajednicama. Do sada, članovi biračkih odbora mogli su biti i oni čije su partije samo ovjerene za učešće na izborima. Ta novina, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale, najviše će koštati SDS, koji kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda neće moći delegirati članove biračkih odbora. Njima je, podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH odbila učešće na lokalnim izborima i to iz razloga što nisu mogli otvoriti račun za finansiranje kampanje, a zbog sankcija koje su im  SAD uvele još 2004. godine.

  • Odbijena inicijativa uvođenja prava na nošenje hidžaba u Oružanim snagama BiH

    Odbijena inicijativa uvođenja prava na nošenje hidžaba u Oružanim snagama BiH

    Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost BiH danas nije podržala principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH čiji je predlagač Dom naroda parlamenta BiH niti nošenje hidžaba u Oružanim snagama.

    Na sjednici nije podržana poslanička inicijativa Sabine Ćudić kojom se zadužuje Ministarstvo odbrane da, u roku od 30 dana od usvajanja ove inicijative, donese izmjene ili dopune člana pet Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH i tako omogući nošenje hidžaba, kao vjerskog obilježja, pripadnicama Oružanih snaga BiH.

    Zajednička komisija nije podržala ni delegatsku inicijativu Džemala Smajića kojom se od Ministarstva odbrane traži da, u roku od 30 dana, sačini i dostavi na usvajanje Savjetu ministara Prijedlog o izmjeni Zakona o oružanim snagama BiH, kojim bi se povećala dobna granica trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina jer, kako se navodi, bilo bi racionalno i ekonomično ove vojnike zadržati u službi, posebno uvažavajući činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje znatan broj vojnika.

    Iz Parlamentarne skupštine BiH saopšteno je da su članovi Zajedničke komisije primili k znanju informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za 2023. godinu, koju je sačinilo Ministarstvo bezbjednosti.

     

     

  • Konaković poslušnik radikalnog “Mislimanskog bratstva”

    Konaković poslušnik radikalnog “Mislimanskog bratstva”

    Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ulaže posebne napore da sebe i članove svoje stranke Narod i pravda u javnosti licemerno prikaže kao moderne, nacionalno umerene i građanski opredeljene političare.

    Međutim, svakom boljem poznavaocu prilika jasno je da je Konaković okoreli islamista i simpatizer, promoter i poslušnik ekstremističkih organizacija, koje su u mnogim državama obeležene kao terorističke.

    Notorna je činjenica da je Konaković usmeravan i finansiran od strane „Muslimanskog bratstva“, a da posebnu podršku uživa od ogranka ove organizacije u Kataru, sa ciljem stvaranja „Islamske države Bosne“. Inače, u medijima je ranije objavljivano da Konaković poseduje i veći broj luksuznih nekretnina u Kataru, gde je uložio prljavo stečeni novac kao saradnik kriminalnog klana zloglasnog narko-bosa Edina Gačanina „Tita“.

    Upadljivi su i Konakovićevi poverljivi sastanci sa radikalnim islamistom i osumnjičenim teroristom šejhom Abu Anasom, koji je proteran iz Nemačke zbog regrutovanja boraca za tzv. „Islamsku državu“.

    Jedan od Konakovićevih glavnih islamističkih jurišnika je njegov zamenik Kemal Ademović, koji je za vreme rata vodio ozloglašenu muslimansku Specijalnu policiju i tajnu službu AID, koja je vršila sistematski progon, mučenje i ubijanje Srba u Sarajevu.
    Prema komentarima upućenih analitičara, Konaković je uspostavio Narod i pravdu kao hibrid narko-kartela sa nasleđem zločinačke jedinice „El Mudžahid“, uz zvaničnu ideologiju građanske BiH kao eufemizma za etničko čišćenje Srba.

  • Dodik: Za imena živih “srebreničkih žrtava” tražen milionski iznos; Krajnje vrijeme da se reaguje

    Dodik: Za imena živih “srebreničkih žrtava” tražen milionski iznos; Krajnje vrijeme da se reaguje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se postavlja pitanje koliko je živih ljudi iz BiH upisano na spisak srebreničkih žrtava, a da nisu u evidenciji CIPS-a, jer žive žirom svijeta.

    Komentarišući najavu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini da će formirati predmet u vezi sa spiskom iz CIPS-a ljudi koji su živi, a upisani su da su žrtve stradale u Srebrenici, te pokrenuti istragu, Dodik je naglasio da je krajnje vrijeme da neko reaguje po službenoj dužnosti.

    Dodik je naglasio da je utvrđen spisak 87 lica čija su imena uklesana na spomen-pločama u Memorijalnom centru, a evidentirana su u novoj bazi CIPS-a.

    – Zna se da na nadgrobnoj ploči u Potočarima piše ime opštinskog vozača iz Srebrenice, koji je živ. Dovoljno je samo jedno ime, a kamoli 87 imena. To je bila namjerna podvala. Mi raspolažemo podacima da se radi o 400 imena tada živih ljudi, od kojih su neki u međuvremenu preminuli – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da nema razloga za ljutitu atmosferu u Sarajevu, jer je riječ o činjenicama.

    – Ako nije tako neka dokažu. Muslimaski mešetari koji su nam to i dostavili tražili su ozbiljan novac da nam saopšte sudbinu svakog stradalog. Neki dio smo platili, neki ne možemo da platimo. Јednom su nam došli i tražili milionski iznos da nam dostave spisak od 437 živih ljudi na pločama – naglasio je Dodik.

  • Ispaljene 44 protivgradne rakete

    Ispaljene 44 protivgradne rakete

    Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 44 protivgradne rakete na području Gradiške, Zvornika, Gradačca i Gračanice.

    Na području Gradiške ispaljena je 21 raketa, Zvornika 13, Gradačca osam i Gračanice dvije, saopšteno je iz “Protivgradne preventive Republike Srpske”.

    Dejstvovano je juče od 21.30 do 22.50 časova, dok su u 5.00 časova počela dejstva na područuju Gradiške, koja će biti nastavljena i tokom dana.

    Na području Zvornika prijavljena je pojava grada u olujnom nevremenu.

  • Nevrijeme zahvatilo Srbac, pričinjena materijalna šteta

    Nevrijeme zahvatilo Srbac, pričinjena materijalna šteta

    Nevrijeme praćenjo jakom kišom i vjetrom zahvatilo je jutros Srbac.

    Pričinjena je materijalna šteta.

    Na pojedinim kućama vjetar je oštetio krovove.

    Krov je oštećen i na Osnovnoj školi “Dositej Obradović” u Mjesnoj zajednici Glamočani.

    Na pojedinim putevima saobraćaj je usporen zbog drveća koje je palo.

  • Svečano otvorena Kancelarije Ruske Ambasade u BiH

    Svečano otvorena Kancelarije Ruske Ambasade u BiH

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorili su danas u Banjaluci Kancelariju ruske Ambasade.

    Prethodno je intonirana ruska himna i na jarbol visine šest metara podignuta zastava Ruske Federacije.

    Na svečanoj ceremoniji obratili su se ambasador Kalabuhov i predsjednik Dodik, a putem video-linka i ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    Svečanosti prisustvuju, između ostalih, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, ministri u Vladi Srpske, predsjednik Vijeća naroda Srebrenka Golić, poslanici u Narodnoj skupštini, predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama, NJegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, predsjednik ANURS Rajko Kuzmanović.

    Zgrada Kancelarije ruske Ambasade nalazi se u Ulici doktora Mladena Stojanovića.

    Povodom otvaranja Kancelarije i Dana Rusije – 12. juna, u hotelu “Bosna” u Banjaluci u 14.00 časova biće upriličen svečani prijem, čiji domaćin je ambasador Kalabuhov.

    Otvaranjem novog diplomatskog predstavništva Ruske Federacije, kao ogranka matične Ambasade u Sarajevu, Rusija će se pridružiti zemljama koje već imaju svoje kancelarije u Banjaluci.

    Vlada Rusije je u maju 2022. godine prihvatila prijedlog za otvaranje Kancelarije ruske Ambasade u Republici Srpskoj.

  • Stevandić ugostio uglednog doktora iz SAD

    Stevandić ugostio uglednog doktora iz SAD

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske danas je u Banjaluci razgovarao sa uglednim doktorom iz Sjedinjenih Američkih Država, dr. Ilijom Kainovićem. Dr. Kainović, akušer iz Kalifornije, poznat po svojim izuzetnim zaslugama u obezbjeđivanju sigurnog porođaja i prevenciji prevremenog rađanja beba, doputovao je u Banjaluku kako bi podržao Svesrpski sabor i njegove odluke.

    Tokom sastanka, dr. Kainović je izrazio zadovoljstvo trenutnim procesima srpskog ujedinjenja, ističući da dijaspora s velikim interesovanjem prati razvoj događaja i pozitivno ocjenjuje dosadašnje korake. On je naglasio važnost ovakvih inicijativa za jačanje veza između matice i dijaspore, te je izrazio podršku Svesrpskom saboru kao ključnom forumu za donošenje odluka od značaja za budućnost srpskog naroda.

    “Ugledni doktor iz Sjedinjenih Američkih Država, akušer iz Kalifornije, Ilija Kainović, priznat po zaslugama za obezbjeđivanje sigurnog porođaja i sprečavanju prevremenog rađanja beba, došao je da podrži Svesrpski sabor i njegove odluke i prenese da je dijaspora prezadovoljna procesima srpskog ujedinjenja.” objavio je Stevandič na društvenim mrežama