Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Petar Kočić u doba Austro-Ugarske i danas identičan, a da je razlika što Austro-Ugarske nema, a ima Srpske i Srbije.

Naslijedili smo da čuvamo pismenost i hrabrost. Čuvaćemo Republiku Srpsku i Srbiju i niko nas neće uništiti – izjavio je Stevandić novinarima u Stričićima na Manjači, gdje je danas nastavljen 59. “Kočićev zbor”.

U okviru programa “Kočićevog zbora” priređen je kulturno-umjetnički program, kojem su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjedsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i Stevandić.

Kod Spomenika poginulim borcima u Stričićima prethodno je služen pomen junacima otadžbine i položeni vijenci, a u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice služeni liturgija i pomen Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, premijer Republike Srpske Radovan Višković i izaslasnik predsjednika Srbije Nikola Selaković posjetili su danas rodnu kuću Petra Kočića u Stričićima kod Banjaluke.

Zajedno sa njima u posjeti su bili ministar prosvjete i kulture Srpske Željka Stojičić i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić, objavljeno je zvaničnom nalogu Vlade Srpske na društvenoj mreži “Iks”.

Predsjednik Stevnadić prisustvovao je danas centralnoj svečanosti 59. Kočićevog zbora, kod Osnovne škole “Petar Kočić” u Stričićima.

Prethodno su u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice služeni liturgija i pomen Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu, a kod Spomenika poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata odata je počast junacima otadžbine i položeni vijenci.

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković rekao je danas da je politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Republike Srpske Milorada Dodika politika srpskog jedinstva, poštujući granice, ali i jedinstvenost srpskog naroda bez obzira na to gdje živi.

– Čast mi je i zadovoljstvo što u svojstvu izaslanika predsjednika Vučića prisustvujem 59. `Kočićevom zboru` i posvjedočim onom što je politika predsjednika Vučića i Dodika, a to je politika srpskog jedinstva, poštujući i granice, ali i jedinstvenost srpskog naroda bez obzira gdje živi narod – izjavio je Selaković novinarima na “Kočićevom zboru” u Stričićima na Manjači.

On je ukazao da je Kočić živio za slobodu srpskog naroda i da je njegovo djelo toliko veliko da opominje svakog iz srpskog roda šta je cilj, a to je borba za slobodu i otadžbinu.

– Uvjeren sam da će od danas ministar kulture Srbije biti uvijek na ovom zboru – dodao je Selaković.

On je potvrdio da će se založiti da Ministarstvo kulture Srbije bude pokrovitelj i finansijer prevođenja djela Petra Kočića na engleski, francuski, ali i njemački.

– Sve ono što mi čitamo u djelima Petra Kočića pomaže da jasno i razgovjetno shvatimo šta je cilj naš političke borbe. Prevođenje njegovog djela pomoći će mnogima da upoznaju nas same, ko smo i šta smo – istakao je Selaković.

U okviru programa “Kočićevog zbora” priređen je kulturno-umjetnički program “Snaga jedinstva”, kojem su, osim Selakovića, prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske.

Kod Spomenika poginulim borcima u Stričićima prethodno je služen pomen junacima otadžbine i položeni vijenci, a u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice služeni liturgija i pomen Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu.

U Stričićima kod Banjaluke održan je kulturno-umjetnički program “Snaga jedinstva” u čast Petru Kočiću kojem su prisustvovali predsjednik Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, Nikola Selaković izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, delegacije grada Banjaluka, SNSD-a i SPS-a i brojni građani.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su Srbi ponosni što imaju velikana kao što je Petar Kočić, te da prisustvo velikog broja ljudi na “Kočićevom zboru” pokazuje da se cijeni i poštuje njegova borba za istinu i slobodu srpskog naroda.

Države mogu biti različite, politika i granice promjenljive kategorije , ali jedna stvar se ne mijenja. Mi smo jedan narod, govorimo jednim jezikom, a taj jedan jezik tvori jednu kulturu – rekao je Nikola Selaković izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Stričićima.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je u Stričićima da je Petar Kočić za 39 godina svog života utakao jednu ideju srpskom narodu koji i danas vapi za slobodom jer je nije ostvario u postpunosti.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Petar Kočić u doba Austro-Ugarske i danas identičan, a da je razlika što Austro-Ugarske nema, a ima Srpske i Srbije.

Organizacioni odbor 59. “Kočićevog zbora” donio je zaključak da se ova manifestacija, koja je postala dio kulturnog identiteta naroda u Krajini, predloži za upis na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske, rekla je danas ministar prosvjete i kulture Srpske Željka Stojičić.

Prethodno su u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice služeni liturgija i pomen Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu, a kod Spomenika poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata odata je počast junacima otadžbine i položeni vijenci.

Program 59. “Kočićevog zbora” održava se od 22. do 25. avgusta u Beogradu, Banjaluci i Stričićima pod pokroviteljstvom predsjednika Republike i Vlade Republike Srpske.

“Kočićev zbor” svečano je otvoren u petak u banjalučkom Parku Petar Kočić, dok je četvorodnevna manifestacija počela dan ranije u Beogradu, gdje su položeni vijenci i cvijeća na grob i spomenik Petru Kočiću, te održano književno veče “Zmijanje u Beogradu, Srpska u Srbiji”.

Povodom stradanja migranata, prilikom prelaska rijeke Drine, oglasila se Međunarodna organizacija za migracije. Ključ je navode u razotkrivanju krijumčara migranata širom Zapadnog Balkana i uvođenju redovnih migrantskih ruta.

Time bi se, navode, obezbjedila podrška migrantima u ranjivim situacijama, posebno ženama i djeci

Na ruti ilegalnih migracija, koje predstavljaju veliki bezbjednosni problem je i Bosna i Hercegovina. U narednim mjesecima, možemo očekivati povećanje ilegalnih migracija, upozoravaju iz Službe za poslove sa strancima.

Posljednja tragedija na rijeci Drini, potvrda je da je migrantska ruta prema Bosni i Hercegovini ponovo u fokusu onih koji se žele domoći Evrope.

Brojke pokazuju da su policijske agencije registrovale više od 140.000 ilegalnih migranata u BiH od 2018. godine, a taj trend je nastavljen i početkom ove.

– Pripadnici Granične policije su od početka godine evidentirali 5.370 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. Prema podacima Granične policije, najviše je zabilježeno državljana Sirije, Turske, Avganistana, Maroka i Pakistana – rekla je Franka Vican Vošković, portparol Granične policije BiH.

Ilegalne migracije su pod kontrolom, uvjeravaju nadležni, prvenstveno kada je riječ o kontroli stanja u centrima za privremeni smještaj. Prema podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, u zemlji trenutno se nalazi 1.806 ilegalnih migranata.

– Trenutno se u BiH nalazi 1.806 nezakonitih migranata – 1.284 u Kantonu Sarajevo i 522 u USK. Ova brojka ne odstupa mnogo od prosječnog broja migranata iz ranijeg perioda. Situacija sa smještajem osoba u privremenim prihvatnim centrima je zadovoljavajuća i BiH raspolaže dovoljnim kapacitetima za adekvatan smještaj migranata u četiri PPC (Ušivak i Blažuj u KS, Lipa i Borići u USK) – navode iz Ministarstva bezbjednosti BiH za BHRT.

Bezbjednosni problem

Iz Službe za poslove sa strancima kažu da je i dalje ruta iz pravca Srbije i Crne Gore prema BiH aktuelna, te da je za očekivati povećanje ilegalnih migracija.

Problem predstavljaju oni migranti koje detektuju kao pripadnike oružanih, kriminalnih grupa, prije svega državljana Avganistana i Maroka. Predstavljaju složen bezbednosni problem za Bosnu i Hercegovinu.

– Koji u ovom trenutku prema našim saznanjima se bave sa dosta iznuda, otmica samih migranata koji su u okviru migranstke rute i ucjenjivajući ih, slikajući u delikatnim situacijama, traže od njihovih porodica novac, pokušavaju i oružane obračune i sve se to dešava u trenutku kada su bezbjednosne agencije u saradnji sa tužilaštvom odlučile se ozbiljnije suprostaviti takvoj problematici – rekao je Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu potporu Službe za poslove sa strancima.

“BiH je glavna destinacija za mnoge”

Pan je, navode iz Službe uz pomoć drugih policijskih agencija, detaljnije kontrolisati istočnu granicu BiH. Neophodno je jer je Srbija prethodnih mjeseci planskim aktivnostima i akcijama policije pojačala kontrolu granice, naročito dio koji graniči sa Mađarskom.

– Samim tim cijela migracija se usmjerila ka BiH i BiH je glavna destinacija za mnoge koji pokušavaju da pređu iz Srbije i nastave put dalje, prema našim procjenama preko 25.000 do ovog trenutka je u Srbiju ušlo od početka godine i najveći broj ljudi je i nastavio upravo ovom rutom preko Drine ka BiH – rekao je Radoša Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Srbija.

Iz Službe za poslove sa strancima navode da se, kada je riječ o oružanim kriminalnim grupama, mora mnogo ozbiljnije djelovati. Dodatni problem predstavlja i to što državljane Avganistana zemlja porijekla ne želi vratiti na svoju teritoriju i ne poštuje sporazume o readmisiji.

Otežavajuća okolnost za očuvanje granica BiH jeste što se odavno suočava sa nedostatkom graničnih policajaca.

Književnik Matija Bećković poručio je da je Petar Kočić znao da je istorija naroda i otadžbine istorija jezika i da je pjesnik ono čime jezik živi.

– Јezik je temelj svake kulture, čak i u naše vreme kada se čini da je važnije kojim jezikom govorimo nego šta govorimo – dodao je Bećković.

Kaže da, je jezik Bog koji sve vidi, a njega ne vidi niko, jedan od onih koji su u tog Boga ne samo vjerovali nego znali i poznavali bio je Petar Kočić.

Bećković je na svečanoj akademiji u okviru 59. “Kočićevog zbora” naglasio da su Srbi pjesnički narod, da je pjesnik bio i car Lazar, kao i njegova djeca, koji dokazuju da vjera u Boga i u poeziju nikada ne može biti pretjerana.

– Država se ne može ni stvoriti ako je ne stvori jezik, ni narod ujediniti ako ga ne ujedini poezija. Srpski narod je delo poezije. U državi u kojoj poezija ujedinjuje narod pesnici imaju i najveći značaj i odgovornost – rekao je Bećković u besjedi nakon što mu je predsjednik Srpske Milorad Dodik uručio “Kočićevu nagradu”.

Kočić je, kako Bećković navodi bio najrođeniji sin srpskog jezika, da je ovaj književnik za kratkog života zaveštao “malo, ali zlatno delo”.

– Ničeg kod nas nije bilo napisano ni duhovitije ni tragičnije nego taj Štrpčev humor, njegova prividna naivnost, bespomoćni protest čoveka kojeg bičuju po očima i ustima, koji nema dovoljno ruku da podavi sav taj ološ koji je u Bosnu nagrnuo pod izgovorom da tu zemlju prosveti i uljudi. Ovo je napisao Јovan Dučić, a ja nisam siguran da li je to pisao nekad ili sad – zaključio je Bećković.

Svečanoj akademiji prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar prosvjete i kulture Srpske Željka Stojičić, generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić, kao i druge zvanice iz političkog, vjerskog, kulturnog i javnog života.

U temeljima Republike Srpske jedan od najvažnijih stubova na kojima počiva naša otadžbina upravo je djelo Petra Kočića – i književno i političko, oba podjednako značajna i nezaobilazna u kontekstu ukupne istorije srpskog naroda, rekao je večeras predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svečanoj akademiji u okviru 59. “Kočićevog zbora” u Banjaluci.
Predsjednik Srpske je čestitao dobitniku “Kočićeve nagrade” srpskom knjiiževniku Matiji Bećkoviću koji se, kako je rekao, upisao među ljude koji se bore za slobodu, istinu i pravdu.

Dodik je istakao da je “Kočićev zbor” okupio poštovaoce istine, slobode i otadžbine, jer je jedinstvena književno-politička ličnost Srba 19. i 20. vijeka, tipičan izdanak ljutog krajiškog podneblja, koji srcem, ali i snažnim i izrazitim intelektom bije bitke za slobodu i prava svog naroda, jednako socijalna koliko i nacionalna.

– Okupio nas je jedan od naših najvećih sunarodnika s ovih prostora, čovjek koji je beskompromisno volio i branio istinu, slobodu i otadžbinu. Branio je prava Srba u okupiranoj zemlji, branio je i njegovao ljepotu srpskog jezika, kojim se služio i kao pisac, ali i kao narodni tribun – naglasio je Dodik.

Petar Kočić je, kaže Dodik, postao sinonim borbe za slobodu i pravdu, koje, nažalost, sam nije dočekao.

– O sebi je govorio: `U ropstvu se rodih, u ropstvu živjeh, u ropstvu, vaime, umrijeh`. Prerani odlazak Petra Kočića osiromašio je i srpsku književnu misao, a kao političar usudio bih se reći i srpsku političku misao s ove strane Drine – naglasio je Dodik i dodao da Kočićeva književna zaostavština nije velika po obimu, ali je po značaju nemjerljiva.- Njegov osebujan književni izraz ostao je neprevaziđen i do današnjih dana. Iako smo i vijek i nešto duže nakon njegove smrti i dalje pod okupacijom, Kočić bi bio srećan da je mogao da vidi da su Srbi s ove strane Drine stvorili sebi otadžbinu koja treba da bude garancija njihove slobode. I njihove i slobode svih ljudi koji u njoj žive – rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske poručio da se Kočić odlučio da se bori za pravdu, a njegova zvijezda sija i danas i to će trajati.

– O ovom vremenu će pisati. Na nama je da se ne odreknemo nas, istine, pravde i Republike Srpske – zaključio je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da i danas, kao i u vrijeme Petra Kočića, ima onih koji srpski narod tretiraju kao pobunjenike u sopstvenoj državi koju je stvorio i u kojoj je državotvoran.

– Petra Kočića ove 33 godine u Republici Srpskoj slavimo na potpuno drugi način, jer ga slavimo u svojstvu državotvornosti, a prekrižili smo vrijeme u kojem je i Kočić sanjao slobodu i u kojem su nas tretirali kao pobunjenike – rekao je Stevandić novinarima uoči svečane akademije u okviru 59. “Kočićevog zbora”.

On je dodao da nasljeđe Petra Kočića služi srpskom narodu da sačuva jedinstvo i sabornost.

U Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci u toku je svečana akademija povodom 59. “Kočićevog zbora” na kojoj će biti dodijeljene nagrade.

Još jedna smjena ambasadora u BiH. Ovaj put, nakon pet godina, opraštamo se od Johana Satlera.

On će od 1. septembra i zvanično biti bivši Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini, a na njegovo mjesto dolazi italijanski diplomata, Luiđi Soreka. Ali, prije nego što se posvetimo očekivanjima od novog ambasadora, hajde da se prisjetimo onoga što nam ostavlja odlazeći.

 

Zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji – nešto je po čemu će Satlerov mandat biti najviše upamćen. Osim toga, nerijetko je bio domaćin sastanaka domaćih političkih lidera, što je znalo iznjedriti i dogovore.

“Nismo mrdnuli naprijed”

Ipak, ono što je i bilo dobro, prema ocjeni sagovornika Srpskainfo, ostaje u sjenci onog – lošeg.

– Nažalost, tu i nije bilo nekih rezultata. On se pokazao nemoćnim u odnosu na ove koji zaista upravljaju procesima u BiH. Ostalo je zapamćeno da je Evropska unija bila nemoćna spram nametanja Izbornog zakona, iako je u to u direktnoj koliziji s evropskim standardima. Da smo mrdnuli naprijed – nismo, da smo ispunili svoje obaveze na evropskom putu – nismo, da se Evropska unija poigravala i mijenjala svoje stavove, jeste – kaže članica Predsjedništva SDS-a, Aleksandra Pandurević.

Satlerov mandat je, kaže, prošao gotovo – neprimjetno.

-Recimo da je proveo svoj mandat spavajući. Iako je jedan od 14 prioriteta bio odlazak stranih sudija u Ustavnom sudu, taj prioritet se odjednom izgubio, a s druge strane, dobili smo nametanje Izbornog zakon – ističe Pandurevićeva.

Njegovog nasljednika, kaže, očekuje mnogo posla, ako želi da radi i da pomogne ovoj zemlji.

-Ali, oni obično, kada dođu u Sarajevo, ili se uspavaju, ili padnu u ralje pojedinih sarajevskih krugova – kategorična je ona.

Satler – francuska sobarica?
“Nekonzistentnost” je ono po čemu će poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, pamtiti mandat odlazećeg ambasadora.

– Satler se ponašao kao francuska sobarica, on je izbjegavao da se suoči s nečim što očigledno nije bila evropska praksa, vrijednost i put. S druge strane, nije propuštao priliku da se suoči s Republikom Srpskom, pa čak i onda, kada bi se moglo reći, da se Srpska slagala s njim i s institucijama Evropske unije – naglašava Mazalica za Srpskainfo.

Smatra da je Satler loše balansirao između jakih stranih ambasada i evropskog puta. Od novog ambasadora, Mazalica očekuje privrženiji pristup principima i vrijednostima Evropske unije.

– On je čovjek koji je sve ove godine radio u institucijama Evropske unije. Očekujem da on, za razliku od Satlera, drži evropski kurs, i da ne odstupa od evropske politike, pa čak i onda kada to dođe u sukob sa Kristijanom Šmitom ili nekim ambasadama zemalja koje nisu članice Evropske unije, kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo – zaključio je Mazalica.

Sebična Evropska unija?
Politički analitičar Velizar Antić, kaže da diplomate mogu samo da požele radno mjesto kakvo je Satler imao u proteklih pet godina.

-Izvršavaju zadatke savršeno dobro i u skladu sa interesima Evropske unije, a upravo je Evropska unija ta koja ne zna šta da radi sa nama. Mi smo jako daleko od onih standarda koje su postavili da bismo bili punopravni član te zajednice, a s druge strane, oni ne žele da neka druga velika svjetska sila uđe u ovaj region i nametne se kao dominantna – smatra Antić.

U skladu s tom politikom, kaže, ni Satler nije imao mnogo prostora da popravi situaciju.

– Sve u svemu, poslije njegovih pet godina provedenih u BiH, niti smo mi bliže Evropskoj uniji, niti Evropska unija zna šta želi da radi sa nama – kategoričan je on.

I prema ocjeni političkog analitičarima Envera Kazaza, Satlerova politika je bila nevidljiva.

Ipak, priznaje da odlazeći ambasador ostavlja BiH u boljoj poziciji, nego što ju je zatekao, ali ne svojom zaslugom.

– Zahvaljujući Trojci i njenim partnerima na vlasti, Satler napušta BiH u boljoj poziciji nego kad je dolazio, ali su se geopolitičke okolnosti promjenile radikalno i uticale na promjenu evropske politike prema BiH. Ta bolja situacija nije Satlerova zasluga, nego zasluga evropske birokratije i napora nekolicine domaćih političara da dođu do kompromisa kada je riječ o evropskom putu BiH – zaključio je Kazaz.

Dražen Vrhovac, direktor Investiciono razvojne banke Republike Srpske, podnio je ostavku na tu funkciju.

Za sada nisu poznati razlozi ostavke, ni da li ostavka ima veze sa nedavnim izmjenama Zakona o bankama, prenosi ATV, koji je i objavio ovu informaciju.

Dražena Vrhovca smo pokušali kontaktirati u više navrata, ali na naše pozive i poruke nije odgovarao.

Vrhovac, koji je inače i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na čelu IRB RS je od januara 2020. godine.