Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci priznali: Ne ide…

    Ukrajinci priznali: Ne ide…

    Ukrajinski guverner Sergej Hajdaj istakao da napredovanje ukrajinskog protivnapada u istočnom regionu Luganjsk usporava loše vreme i snažan otpor ruskih snaga.

    “Napredovanje naših snaga ne ide brzinom kojom bismo hteli da ide. Ruske snage imale su vremena za jačanje svojih rezervnih jedinica. Vidimo dosta mobilizovanih vojnika, među kojim su i osuđenici. Rusi su imali vremena za miniranje velikih područja”, rekao je Hajdaj.

    Podsetimo, Luganjsk je jedan od četiri regiona Ukrajine koje je ruski predsednik Vladimir Putin u septembru proglasio ruskom teritorijom.

    Hajdaj je rekao da je Moskva poslala “nekoliko hiljada” mobilizovanih jedinica u Luganjsk kako bi usporila ukrajinski kontranapad.

    “U Luganjsku je puno mobilizovanih jedinica, govorim o nekoliko hiljada ljudi. Oko Bahmuta ih je više hiljada i umiru u velikom broju. Rusi šalju jedinice napred kako bi locirali naše pozicije. Oni neće moći da se probiju, ali su i dalje ljudi koji mogu da povuku okidač”, rekao je Hajdaj.

    Dodao je da ukrajinske snage i dalje napreduju oko jednog do tri kilometra dnevno na nekim delovima bojnog polja i to uprkos lošem vremenu koje, kako je rekao, “ne doprinosi našem napredovanju”.

    Rekao je da su se najteže bitke vodile oko Bilohorivke i Svatova.

    Zaključio je da Rusi granatiraju sela koja Ukrajinci oslobode.

  • Amerika: Glavna pretnja samo jedna – i nije Rusija

    Amerika: Glavna pretnja samo jedna – i nije Rusija

    Američko ministarstvo odbrane objavilo svoju novu nacionalnu strategiju odbrane, nakon gotovo pet godina.

    Prethodna strategija objavljena je u 2018. i uglavnom se fokusirala na “unutrašnje” pretnje po američku bezbednost i društvo. Ali, od tada su se okolnosti veoma promenile pa je kao glavna pretnja američkoj nacionalnoj bezbednosti označena Kina.

    Rusija, koja je započela rat u Ukrajini označena je kategorijom akutna pretnja, dosta nižom od one koju je “zaslužila” Kina. Američki ministar odbrane Lojd Ostin jekao je da su prilikom sastavljanja strategije veoma pažljivo izabrali termin “akutna pretnja”.

    “Za razliku od Kine, Rusija ne može sistematski da izazove SAD na duže staze, mada ruska agresija izaziva direktne pretnje na naše interese i vrednosti, a nemilosrdni Putinov rat koji je stavio Evropu u najgoru situaciju od Drugog svetskog rata je to vrlo jasno stavio do znanja”, dodao je Ositn.

    Zvanični Vašington je inače, u dokumentima izrađivanim 2018. i 2019. Rusiju opisviao kao malignog aktera na međunarodnoj sceni, ali i kao marginalu pretnju.

    Sličan stav iznet je i u Nacionalnoj bezbednosnoj strategiji koju je prošlog meseca predstavio američki predsednik Džo Bajden.

    Prema objašnjenju Lojda Ostina, strategija iz 2022, Narodna Republika Kina “ostaje američki glavni konkurent u nadolazećim decenijama”.

    Taj zaključak je izveden na osnovu konstantnih akcija Pekinga u Indo-Pacifičkom regionu i u međunarodnom sistemu, kako bi nametnuli svoje autoritarne preference, ali i na osnovu konstatne modernitzacije i povećanja naoružanja kineske vojske, dodao je Ostin.

    U novoj američkoj Nacionalnoj strategiji odbrane posebno je istaknuto delovanje kineske armije koja parira modernizacijom američkoj vojsci, a navodi se i da Peking potkopava konstantno napore Pentagona i njegovih saveznika u Indo-Pacifičkom regionu.

    “Pored širenja svojih konvencionalnih snaga, Narodna armija Kine brzo napreduje i integriše svoje svemirske, kontrasvemirske, sajber, elektronske i informacione ratne kapacitete kako bi podržala svoj holistički pristup zajedničkom ratu”, kaže se u američkoj strategiji i dodaje da je cilj Kine da potkopa sposobnost američkih snaga da projektuju moć širom sveta.

    Takođe naglašava se i proširenje kineskih nuklearnih sposobnosti.

    Američki dokumet centralizuje ono što se naziva “integrisano odvraćanje”, ili iznošenje pretnji ekonomske, političke i vojne prirode bilo kojoj naciji koja bi mogla da pomisli da izazove američke spoljnopolitičke ciljeve.

    “Naša centralna obaveza je da razvijamo, kombinujemo i koordinišemo naše snage do maksimalnog efekta. Ovo je srž integrisanog odvraćanja, centralni deo Nacionalne strategije 2022. Integrisano odvraćanje znači korišćenje svakog alata koji je na raspolaganju”, objasnio je Ostin.

    “Ministarstvo odbrane će uskladiti politike, investicije i aktivnosti kako bi održalo i ojačalo odvraćanje – prilagođeno specifičnim konkurentima i izazovima i koordinisano i sinhronizovano unutar i izvan Ministarstva”, dodao je Ositin.

  • Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Premijer Mađarske Viktor Orban dao je radijski intervju za mađarske medije te se ponovno osvrnuo na energetsku krizu te odnos EU prema Rusiji.

    Komentirajući prošlosedmični samit Evropske unije, Orban je rekao kako su svi bili nervozniji nego inače.

    “Svi su u nevolji i treba naći neko rješenje. Zdrav razum će prije ili kasnije morati preovladati. Rat se može okončati samo ako suprotstavljene strane sklope mir”, rekao je Orban.

    Govoreći o tome koliki zapravo Ukrajina predstavlja trošak za Evropsku uniju, Orban se osvrnuo na tri stvari.

    “Tu su ratni troškovi koji podrazumijevaju oružje, ekonomske troškove. Također, imamo i troškove obnove. Kada se rat završi područje Ukrajine će morati biti obnovljeno. To su neviđeno velike cifre, ne vrijedi ni pričati o tome. Na kraju, govorimo i o iznosu koji je potreban za funkcioniranje Ukrajine. Država nije operativna, prije rata nije mogla ni upravljati svojom ekonomijom. To bi nas koštalo pet milijardi eura mjesečno, a pitanje je ko će dati taj novac”, pojasnio je mađarski premijer.

    Kada je riječ o skladištenju plina i energetskoj krizi, Orban je naglasio kako postoje dvije ideje za zamjenu ruskog gasa.

    “Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da prijateljstvo nije to ako će nam Amerikanci prodati četiri puta skuplji gas. Sada je došlo do privremenog zatišja u cijenama. Razlog tome je taj što ljeti skladištimo plin za zimu. Sada su svi napunili svoje rezervoare, ali kada se počnu trošiti, onda će i cijene rasti”, ističe Orban.

    Mađarski premijer je posebno bio kritičan prema sankcijama koje su nametnute Rusiji, a koje utječu i na EU.

    “Danas je cijena energenata i plina visoka jer smo podigli cijene i plaćamo penale. Mađarska pokušava da se izvuče iz posljedica loših odluka. Sankcije su se odnosile na to da imamo plan da kaznimo Rusiju za početak rata. Smišljajući plan kopanja jame za Ruse, sami smo upali u nju. EU smatra da trebamo nastaviti kopati, a mi Mađari mislimo da se treba izvući iz toga”, zaključio je Orban.

  • Doći će do ozbiljne promjene. Zelenski bježi?

    Doći će do ozbiljne promjene. Zelenski bježi?

    Dani Vladimira Zelenskog kao političara su odbrojani, izjavio je za Sputnjik poslanik Državne dume Rusije sa Krima Mihail Šeremet.

    “On bi već sada trebalo da razmišlja o bjekstvu”, konstatovao je on.

    Po rečima Šeremeta, u narednim mjesecima u svetu će doći do ozbiljne promene odnosa političkih snaga.

    “Zločinački kijevski režim više neće biti potreban svojim zapadnim gospodarima i moraće da beži iz Ukrajine koju su Zelenski i njegova podmitljiva bagra gurnuli u haos”, zaključio je poslanik.

  • “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” objavila je da izbor Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske predstavlja važnu pobjedu srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom.
    Ovaj ruski medij pita zašto je ovaj političar tako neprijatan Vašingtonu, Londonu i Briselu, ali i odgovara da je to očigledno vezano za njegove patriotske stavove, nastojanja za učvršćivanje ekonomskog položaja Republike Srpske, uključujući jačanje odnosa sa Mosvom.

    “Ruska gazeta” navodi da Zapad smatra BiH svojom kolonijom i da tu ne želi da vidi samostalne igrače.

    Dodik je ovaj ruski medij rekao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, jer štiti interese srpskog entiteta na međunarodnoj političkoj sceni i u okviru ključnih organizacija, posebno u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Rusija je garant opstanka Srba u BiH u ovo nestabilno i neizvjesno vrijeme”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska od osnivanja podržava najbližu saradnju sa Ruskom Federacijom, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    On je istakao da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod izuzetno važna ekonomska saradnja sa Rusijom, posebno u okviru energetskih projekata, u kojima Moskva nastupa kao strateški partner.

    Dodik je ocijenio da postoji mnogo načina za poboljšanje političkih i ekonomskih odnosa između Rusije i Republike Srpske, a posebno su, kaže, neiskorišteni u punoj mjeri potencijali saradnje u oblasti kulture i obrazovanja.

    “Obradovao sam se kad sam čuo da Rusija napušta bolonjski sistem obrazovanja”, rekao je Dodik i dodao da mu je dobro poznato kakvi su problemi sa ovakim načinom obrazovanja u Srpskoj.

    On je naglasio da omladina u Srpskoj treba da uči ruski jezik, a potom da studira na ruskim univerzitetima, te da samo na taj način mogu da se uspostave duboke kulturne veze među Rusima i Srbima, na kojima će zatim biti lako uspostavljati političku i ekonomsku saradnju.

    Govoreći o Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, Dodik je istakao da je taj forum odlično mjesto za političke i poslovne susrete, a da je za njega posebno važan zbog mogućnosti susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji, kako je rekao, u potpunosti dijeli borbu Srpske za njena garantovana prava u okviru Ustava BiH.

    On je podsjetio da je ruskog predsjednika upoznao o aktivnostima rukovodstva Republike Srpske, zahvaljujući kojima je spriječeno uvođenje sankcija BiH prema Rusiji, na čemu su insistirali Vašington i Brisel, a podržavali Bošnjaci u zajedničkim institucijama.

    Dodik je naglasio da je saradnja sa Rusijom u sferi energetike strateški važna za Republiku Srpsku, da nema alternative ruskom gasu, da Srpska ima ozbiljne planove za gasifikaciju svih velikih gradova, kao i izgradnju gasnih elektrana.

    “U BiH gas danas najviše koristi Sarajevo i to po povlaštenim cijenama, koje smo mi, Srbi, dogovorili u Sankt Peterburgu sa našim ruskim partnerima. Uprkos tome, Bošnjaci u BiH vode antirusku politiku i ometaju sve projekte koje Srpska nastoji da realizuje sa Rusijom”, dodao je Dodik.

    Govoreći o odnosu Zapada prema Rusima i Srbima, Dodik je rekao taj odnos ima civilizacijski i geopolitički karakter. On je, između ostalog, ukazao i na posljedice NATO agresije na Republiku Srpsku.

    Za Ukrajinu je rekao da je tamošnji konflikt direktna posljedica širenja NATO-a na istok, a stvarni cilj je Rusija, njeno zaustavljanje, na kraju uništenje.

    “Na Ukrajini danas cijeli kolektivni Zapad učestvuje u konfliktu sa Rusijom. Devedesetih godina prošlog vijeka zapadni mediji nazivali su Srbe krivcima za sve nevolje, odnosno, mi smo bili loši momci u novom svjetskom poretku. Zato je danas meni savršeno jasno zašto je veliki srpski istoričar Milorad Ekmečić upozoravao na to da je ‘srbofobija samo dijete rusofobije’”, zaključio je Dodik.

  • Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Nakon što su se javno posvađali, Olaf Šolc i Emanuel Makron pronašli su nešto u čemu se slažu; pojačanu uzbunu zbog nepoštene konkurencije iz SAD-a i potencijalnu potrebu da Evropa uzvrati udarac.

    Njemački kancelar i francuski predsjednik razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti tokom gotovo tri i po sata razgovora uz ručak u Parizu u srijedu.

    Složili su se da nedavni planovi američkih državnih subvencija predstavljaju mjere koje narušavaju tržište koje imaju za cilj uvjeriti kompanije da prebace svoju proizvodnju u SAD, prema osobama upoznatim s njihovim razgovorima. I to je problem kojim žele da se pozabavi Evropska unija.

    Susret umova o ovom pitanju uslijedio je nakon javnih neslaganja posljednjih sedmica o ključnim političkim pitanjima kao što su energija i odbrana, razbijajući ono što se često smatra centralnim političkim savezom EU-a između njene dvije najveće privrede.

    Ali, iako je njihov ručak bio u neugodnoj pozadini, oba su se lidera složila da EU ne može ostati besposlena ako Vašington nastavi sa svojim Zakonom o smanjenju inflacije, koji nudi smanjenje poreza i energetske olakšice za kompanije koje ulažu na tlu SAD-a, u sadašnjem obliku.

    Konkretno, nedavno potpisani američki zakon podstiče potrošače da kupuju američko kada je riječ o odabiru električnih vozila – što je potez koji je posebno naljutio velike automobilske industrije koje rade u Francuskoj i Njemačkoj.

    Makron je prvi javno objavio oštro upozorenje. “Potreban nam je Zakon o kupovini evropskog tržišta poput Amerikanaca, moramo rezervisati subvencije za naše evropske proizvođače”, rekao je francuski predsjednik u srijedu naveče u intervjuu za TV kanal France 2, misleći posebno na državne subvencije za električne automobile.

    Makron je takođe spomenuo sličnu zabrinutost zbog konkurencije iz Kine koju subvencionira država.

  • Britanija: Koliko još moramo da trpimo ove gluposti? Rusija: Zar mislite da smo naivni?

    Britanija: Koliko još moramo da trpimo ove gluposti? Rusija: Zar mislite da smo naivni?

    SAD i njihovi saveznici kritikovali su Rusiju jer “gubi vreme” Savjetu bezbednosti UN širenjem zavjera da SAD ima “vojne biološke programe” u Ukrajini.

    “Koliko još moramo da trpimo ove gluposti?”, upitala je britanska ambasadorka pri UN Barbara Vudvord.

    Rusija je prethodno najmanje dva puta na Savjetu bezbednosti pokrenula pitanje programa biološkog oružja u Ukrajini, a Sjedinjene Države i Ukrajina su izjavile da nemaju takve programe.

    Zvanična Moskva se sada zalaže za službenu istragu, pri čemu je napravila nacrt rezolucije SB za uspostavljanje komisije, sastavljene od svih 15 članova tog saveta, koja bi trebalo da istraži njene tvrdnje.

    Prema Konvenciji o biološkom oružju, koja je stupila na snagu 1975. godine, takav je potez moguć, ali nikada nije primenjen, piše Reuters.

    Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas Grinfild je rekla da su optužbe Rusije “čiste izmišljotine iznesene bez trunke dokaza”, kako sastanak predstavlja “kolosalan gubitak vremena”, pokušaj odvraćanja pažnje od zločina ruskih snaga u Ukrajini i očajničku taktiku opravdavanja neopravdanog rata.

    Da nisu upoznati s bilo kakvim programima biološkog oružja u Ukrajini stav je i zvaničnika UN za pitanja razoružanja.

    “Zar stvarno mislite da smo toliko naivni? Mislite li stvarno da mi mislimo da će Pentagon obavestiti visokog predstavnika Kancelarije za pitanja razoružanja pri UN o njihovim tajnim biološkim programima u Ukrajini?”, upitao se ruski ambassador pri UN Vasilij Nebenzja, zalažući se za uspostavu komisije.

    Trenutno nije poznato kada će Rusija dati nacrt rezolucije na glasanje, za čije usvajanje je potrebno devet glasova “za” i nijedan veto Rusije, Kine, SAD, Francuske ili Britanije.

  • Nebenzja: Grosi, budi oprezan

    Nebenzja: Grosi, budi oprezan

    Na zatvorenoj sednici Savjeta bezbednosti UN Rusija je ponovo pokrenula pitanje o “prljavoj bombi“ koju priprema Kijev kako bi je upotrebio u Ukrajini.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je na toj sednici rekao da Zapad ne bi trebalo da ignoriše tu pretnju.“Bilo bismo srećni ako grešimo, ali ne mogu se jednostavno samo tako ignorisati tvrdnje koje su veoma ozbiljne i koje mogu da pretnje krajnje neprijatnim posledicama. Obraćamo se našim kolegama sa apelom da učine sve što je moguće da spreče taj užasni scenario“, saopštio je Nebenzja.

    Ruske diplomate su upozorile generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafaela Grosija da bude na oprezu, jer dva objekta koja će proveriti stručnjaci IAEA nisu jedina u kojima Kijev ima mogućnosti da napravi “prljavu bombu“.

    Nebenzja je istakao da su predstavnici zapadnih delegacija na zatvorenoj sednici SB UN propagirali “uobičajeni narativ o tome da Rusija priprema operaciju pod lažnom zastavom“.

    Takođe je saopštio da je Grosi informisao članove SB UN o situaciji na Zaporoškoj nuklearnoj elektrani.

    Kako je saopštio generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi, misija IAEA stići će u Ukrajinu kroz nekoliko dana kako bi proverila informacije o tome da Kijev priprema provokaciju sa “prljavom bombom“. Po njegovim rečima, biće potrebno još par dana da se izvedu zaključci.

    Misija IAEA posetiće samo one objekte gde, prema informacijama Rusije, može biti u toku priprema za pravljenje “prljave bombe“.

  • Mask postao vlasnik Tvitera, pa napravio “čistku”

    Američki milijarder Ilon Mask je zvanično postao vlasnik društvene mreže Tviter, nakon višemečnih pregovora sa akcionarima.

    Mask je nakon preuzimanja kompanije otpustio nekoliko rukovodećih ljudi u kompaniji i najavio dodatne otkaze, prenosi Rojters.

    Među otpuštenima je izvršni direktor Tvitera Parag Agraval, finansijski direktor Ned Segal i šefica pravnih poslova i politike Vidzaja Gadea.

    Mask je ranije optužio prethodno rukovodstvo da su njega i investitore obmanuli o broju lažnih naloga na platformi.

    Nakon preuzimanja Tvitera Mask je saopštio je da želi da “pobedi” spam botove i učini javno dostupnim algoritme koji određuju kako se sadržaj predstavlja korisnicima i spreči da platforma postane mesto mržnje i podela.

    Mask zasad nije izneo pojedinosti o tome kako će sve to postići i ko će voditi kompaniju.

    Tviter je u aprilu prihvatio Maskovu ponudu od 44 milijarde dolara, ali je u međuvremenu došlo do nesuglasica i međusobnih optužbi između kompanije i Maska.

  • Brod pod ruskom zastavom vrši uviđaj na Sjevernom toku

    Brod pod ruskom zastavom vrši uviđaj na Sjevernom toku

    Brod pod ruskom zastavom koji je iznajmila kompanija “Nord strim AG”, operater gasovoda Sjeverni tok 1, prvi put sprovodi istragu u oblasti Baltičkog mora.

    U tom delu je došlo do oštećenja tog cjevovoda, saopštila je danas švedska mornarica.

    “Djelimo isti prostor trenutno i komuniciramo jedni s drugima. Taj konzorcijum je pre izvjesnog vremena naveo da želi da izvrši uviđaj na mestu eksplozije”, rekao je portparol švedske mornarice za Rojters, dodajući da je “Nord strimu” odgovoreno da im za sprovođenje “samo podvodnog snimanja, nije potrebna nikakva dozvola” .

    Švedski i danski istražni organi su zaključii da su četiri curenja gasa iz Severnog toka izazvana eksplozijama prošlog meseca, ali nisu navele ko bi mogao da bude odgovoran za to. Svetski lideri su saglasni u oceni da je reč o činu sabotaže.

    Švedski tužioci i policija su ranije ovog meseca završili istragu na mestu događaja, a mornarica te nordijske zemlje je u sredu saopštila da će sprovesti sopstvenu istragu.

    Kompanija Nord Strim AG, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, nije odmah odgovorila na zahtev za komentarom.

    Švedska je odbila zahteve Moskve da ruska strana učestvuje u njihovoj istrazi ili da podeli bilo kakve nalaze pre nego što ona bude završena.

    Gasprom, koji je i vlasnik gasovoda Sjeverni tok 2, takođe je najavio da planira da sprovede sopstvenu istragu, ali kasnije, rekao je portparol švedske mornarice.