Kategorija: Svijet

  • Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko prirodnog gasa da ne zna šta će s njim, pa je cena na spot tržištu ove nedelje nakratko postala negativna, objavila je TV stanica CNN.

    Evropski zvaničnici su mesecima upozoravali na energetsku krizu tokom predstojeće zime, jer je Rusija – nekada najveći snabdevač prirodnog gasa u regionu – smanjivala isporuke u znak odmazde za sankcije koje je Evropa uvela zbog ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prilogu američkog medija.

    Sada su skladišta gasa u EU skoro popunjena, pa tankeri koji prevoze tečni prirodni gas (TPG), kako se dodaje, stoje u lukama jer nemaju gde da istovare teret, a cene padaju.

    Referenta cena fjučersa prirodnog gasa (kupovina mesec dana unapred) na evropskom tržištu pala je za 20 posto od prošlog četvrtka i za više od 70 procenata otkako je krajem avgusta dostigla rekordnu vrednost. Na holandskom spot tržištu, cena za isporuku gasa u roku od sat vremena pala je u jednom momentu ispod nula evra, prema podacima Interkontinentalne berze.

    Cene su skliznule na negativnu teritoriju zbog “prebukiranosti mreže“, rekao je za CNN Tomas Marzec-Manser, šef za analitiku tržišta gasa u kompaniji Independent Komoditi Intelidžens Servisis (ICIS).

    To je iznenađujući preokret situacije za Evropu, u kojoj su domaćinstva i preduzeća bila pogođena zastrašujućim skokom cene jednog od njenih najvažnijih izvora energije u prethodnom delu godine.

    Masimo Di Odoardo, potpredsednik za istraživanje tržišta gasa i TPG-a u firmi “Vud Mekenzi”, kaže da se ovako dramatičan zaokret sreće u velikoj meri duguje neuobičajeno blagom vremenu.

    “U zemljama kao što su Italija, Španija, Francuska, temperature i potrošnja gasa su bliže nivoima iz avgusta i početka septembra. Čak i u nordijskim zemljama, i u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, potrošnja je daleko ispod proseka za ovo doba godine”, dodaje.

    Skladišta gasa u EU su sada popunjene skoro 94 odsto, prema podacima operatera Gas Infrastrakčer Jurop. To je znatno iznad 80 odsto, koliko je 27-člani blok postavio kao cilj koji treba dostići do novembra.

    “To je izuzetno visok nivo“, rekao je Di Odoardo, napominjući da je maksimalni nivo skladišštenja u proseku iznosio 87 procenata kapaciteta u poslednjih pet godina.

    Nastojanja Evrope da obezbedi što više gasa uoči zime dovela su do gomilanja tankera s TPG-om u evropskim lukama, zbog manjka terminala za skladištenje.

    Feliks But, šef u kompaniji Vorteks za praćenje podataka o TPG-u, navodi za CNN da čak 35 plovila pluta u blizini luka u severozapadnoj Evropi i na Iberijskom poluostrvu, ili plove veoma sporo prema njima, zbog manjka skladišnih kapaciteta za istovar.

    Tim brodovima će “verovatno trebati još mesec dana da udome teret“, dodaje on.

    Zajedno, ti tankeri nose TPG vredan oko 2,0 milijarde dolara, prema podacima provajdera podataka sa energetskog tržišta Argus Media.

    Uprkos nedavnom padu cene gasa u Evropi na oko 100 evra po megavat satu, evropski fjučersi prirodnog gasa su i dalje za 126 odsto iznad nivoa na kom su bili prošlog oktobra, kada su ekonomije počele ponovo da se otvaraju posle korona blokada i kada je potražnja skočila.

    Cene bi mogle ponovo oštro da porastu u decembru i januaru ako vreme naglo postane hladnije, upozorava But. Uprkos činjenici da je ruski udeo u ukupnom evropskom uvozu gasa pao sa 40 posto na samo 9,0 procenata, region bi mogao da se nađe u teškoj situaciji sledećeg leta kada bude trebalo da popuni zalihe za iduću zimu.

    Procenjuje se da će cene dostići 150 evra po megavat-satu do kraja 2023. godine, kaže Bil Vederbern, ekonomista za robna tržišta u Kepital Ekonomiksu, i objašnjava da će “punjenje skladišta uoči sledeće zime zahtevati od EU da uveze još više TPG-a, jer mora da nadomesti izgubljeni uvoz ruskog gasa za celu godinu“, navodi CNN.

  • Ako Moskva “pogodi” Maska to bi bilo…

    Ako Moskva “pogodi” Maska to bi bilo…

    Pretnja visokog ruskog zvaničnika da će Rusija udariti na zapadne komercijalne satelite proceni li da pomažu Ukrajini, zabrinula je mnoge.

    “Kvazicivilna infrastruktura u orbiti mogla bi biti legitimna meta povratnog udara”, rekao je juče Konstantin Voroncov, zamenik direktora Sektora Ministarstva spoljnih poslova za neširenje oružja i kontrolu naoružanja.

    U istoriji se nije dogodilo da je neka zemlja projektilom napala satelit neke druge zemlje i takav čin tokom rata u Ukrajini bi značajno podigao tenzije između Rusije i SAD-a.

    “Ova pretnja dovodi nas na ivicu nečega što nikad ranije nismo videli”, rekla je Mišel Hanlon, direktorka Odseka za pravo u vazduhu i svemiru pri Univerzitetu Misisipi pa dodala: “Uvek smo imali osećaj da bi se tako nešto moglo dogoditi, ali do sada nito nije rekao na glas da bi to mogao i da uradi.”

    Ukrajinska vojska se, podsetimo, snažno oslanja na “SpaceX” Ilona Maska, koji omogućava brzi internet putem mreže satelita Starlink. Američke kompanije poput “Maxar Technologies” takođe, prave snimke rata u Ukrajini uz pomoć satelita u orbiti. Uz to, desetine hiljada komunikacionih uređaja u Ukrajini oslanjanju se na mrežu satelitu američkog komunikacinog diva “Iridium”.

    Prema međunarodnom i ratnom pravu, ruski udar na komercijalne satelite neke američke privatne kompanije mogao bi se smatrati činom rata na koji bi SAD mogle da odgovore, kaže Hanlon.

    Portparol Bele kuće Džon Kirbi sinoć je rekao da bi bilo kakav napad na američku infrastrukturu izazvao odgovor, ali nije išao u detalje.

    “Pravni aspekti svega ovog su trenutno jako mutni. Naprosto nemamo ni jedan primer korišćenja sile u ratu protiv satelita”, rekao je za Rojters Brajan Viden, analitičar pri udruženju “Secure World”.

  • Rastu tenzije između dve Koreje

    Rastu tenzije između dve Koreje

    Sjeverna Koreja je ispalila dve balističke rakete kratkog dometa sa svoje istočne obale, saopštili su danas zvaničnici vojske Južne Koreje.

    Rakete su poletele iz oblasti Tongčeon u provinciji Gangvon, na istočnoj obali Sjeverne Koreje, četiri dana nakon što su Pjongjang i Seul razmenili pucnjeve upozorenja sa zapadne obale usred rastućih tenzija, prenosi Rojters.

    “Naša armija je u punoj pripravnosti”, navodi se u saopštenju vojske Južne Koreje, uz konstataciju da je intenzivirana saradnja sa SAD na polju bezbednosti. Pjongjang je ranije saopštio da nedavno lansirane raketa predstavljaju protest protiv zajedničkih vežbi SAD i Južne Koreje, za koje kaže da predstavljaju probu za invaziju.

    Seul i Vašington su demantovali tvrdnje Severne Koreje dodajući da su vežbe defanzivne i da su potrebne za suprotstavljanje pretnjama Severa.

    Južnokorejske trupe su prošle nedelje započele vojne vežbe zajedno sa vojskom SAD sa ciljem povećanja sposobnosti odgovora na nuklearne i raketne pretnje Severne Koreje.

    Od početka ove godine Sjeverna Koreja je ispalila više od dvadesetak balističkih projektila, uključujući i onaj koji je preleteo Japan, podseća britanska agencija.

  • Putin pohvalio Erdogana

    Putin pohvalio Erdogana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je u četvrtak opširan govor tokom 19. sastanka dijaloškog kluba i nevladine organizacije Valdai gdje je posebnu pažnju posvetio odnosu Ruske Federacije s drugim državama kako na istoku tako i na zapadu.

    Tokom razgovora s novinarima, Putin je odgovorio i na pitanje koje se tiče njegovog odnosa s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, ali i cjelokupnim odnosima Rusije i Turske.
    Između ostalog, Putin je turskog predsjednika opisao kao izuzetno jakog lidera.

    “On je snažan, jak lider koji se vodi prvenstveno ili isključivo interesima Turske i interesima turske ekonomije. To u velikoj mjeri objašnjava njegov stav o energetskim pitanjima kao što je recimo Turski tok. Sada smo predložili stvaranje gasnog čvorišta u Turskoj za potrošače u Evropi. Turska je na to pristala, prvenstveno vodeći se sopstvenim interesima”, rekao je Putin.

    Takođe, naglasio je kako Erdogan ima jasno uspostavljene odnose s drugim liderima.

    “Predsjednik Erdogan nikada sebi ne dozvoljava da sjedi za vratom i da se rukovodi interesima trećih zemalja. Naravno, on i u dijalogu s nama, brani prije svega svoje interese. U tom smislu, Turska i Erdogan nisu laki partneri. Mnoge odluke se rađaju u dugim i teškim sporovima i pregovorima”, poručio je ruski predsjednik.

    Ipak, koliko god Erdogan bio težak partner, Putin ističe kako se turski predsjednik drži dogovora.

    “Ako smo prošli težak put, i ako je bilo teško da se dogovorimo, možete biti sigurni da će sve što potpišemo biti i urađeno. To je najvažnije, pouzdanost i stabilnost u odnosima Rusije i Turske”, zaključio je Vladimir Putin.

  • Putin optužio Zapad

    Putin optužio Zapad

    Predsednik Rusije Vladimir Putin obraća se javnosti na forumu “Valdaj” .

    Događaji u svetu nastavljaju da se razbvijaju po negativnom scenariju, prerastajući u sistemsku krizu u različitim sferama, rekao je Putin.

    “Uvek su želeli eskalaciju”, rekao je Putin govoreći o Zapadu.

    “Zapad igra opasnu i prljavu igru. Oni koji su napravili pravila veruju da ostali moraju da im se povinuju.” dodao je Putin.

    On je dodao i da na Zapadu nema jedinstva, te da će ipak morati da dođe do dijaloga. Čak i u jeku “hladnog rata”nikome nije padalo na pamet da negira postojanje kulture i umetnosti svojih protivnika. Nacisti su palili knjige, a sada su na Zapadu otišli dotle da zabranjuju Dostojevskog i Čajkovskog.

    Prema Putinovim rečima Zapad želi sve resurse čovečanstva. On je takođe optužio Zapad da pospešuje rat u Ukrajini, kao i da pritiska druge državeš što on smatra potpuno pogrešnom politikom.

    “Postoje dve vrste Zapada. Zapad koji ceni hrišćanske vrednosti, koji je bliži nama i Zapad koji je agresivan, kosmopolitski nastrojen i mi nikada nećemo postići mir sa tim drugim Zapadom”, rekao je Putin.

    On je naveo da je Moskva pokušala da obnovi odnose sa NATO-m i Zapadom.

    “Imamo jednu poruku za NATO. Prestanimo da budemo neprijatelji jedni drugima”, poručio je predsednik Rusije.

    Njima je, prema rečima ruskog predsednika bio cilj da eliminišu Rusiju, da je izbrišu sa mape, ali to im nije pošlo “za rukom”. “Naredna decenija će biti najvažnija nakon završetka drugog svetskog rata” dodao je.

    “Novi svetski poredak mora biti zasnovan na zakonu i pravdi. Svetska trgovina mora biti otvorenija i pravednija”, rekao je Putin. On kaže da svetska trgovina i finansije ne smeju da zavise od jedne zemlje.

    “Da li je moguće? Da”, rekao je Putin. “Zapad koristi dolar kao oružje”, dodao je on.

  • Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Direktor CIA-e Vilijam Berns nenajavljeno je posetio Ukrajinu.

    On je posetio tu zemlju kako bi prenio obaveštajne podatke vojsci i održao razgovore sa predsednikom Vladimirom Zelenskim, gde je ponovio obavezu Vašingtona da će podržati Kijev na duge staze, navodi Si-En-En.

    Šef agencije posetio je ratom razorenu naciju ranije ovog meseca, izvestio je list u sredu, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.

    “Dok je bio tamo, on je naglasio posvećenost SAD da pruže podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, uključujući nastavak razmene obaveštajnih podataka”, rekao je zvaničnik, ne nudeći druge detalje o putovanju.

    Berns je poslednji put posetio Ukrajinu početkom godine, pre nego što je Rusija napala svog suseda krajem februara, sastao se sa zvaničnicima u Kijevu kako bi razgovarali o vojnoj akciji koja se tada predstoji. Ta putovanja naglašavaju tekući odnos razmene informacija između Sjedinjenih Država i Ukrajine, a senator iz Virdžinije Mark Vorner – koji je na čelu Komiteta za obaveštajne poslove Senata – tvrdio je prošlog meseca da je takva saradnja pomogla kijevskim trupama da ostvare “velike dobitke” na bojnom polju. Dodao je da i američki i britanski obaveštajci “rade sa Ukrajincima”, a zatim je pozdravio “snagu naših kombinovanih vojnih obaveštajaca”.

    Izveštaj o Bernsovom novom putovanju u Kijev dolazi usred rastućih spekulacija zapadnih zvaničnika da bi Moskva mogla da rasporedi taktičko nuklearno oružje niskog prinosa u Ukrajini. Berns je, međutim, bacio u vodu ta predviđanja, rekavši za CBS početkom oktobra da, iako rizik od nuklearnog sukoba shvata “veoma ozbiljno”, “neposredna pretnja od upotrebe taktičkog nuklearnog oružja” ostaje niska.

    Iako ruski predsednik Vladimir Putin nije otvoreno pretio upotrebom bombe, u nedavnom govoru je izjavio da će njegova zemlja upotrebiti sva neophodna sredstva da odbrani svoj narod i teritoriju, što je izazvalo mnogo nagađanja među zapadnim zvaničnicima i medijskim stručnjacima.

    U međuvremenu, ruski zvaničnici, uključujući ministra odbrane Sergeja Šojgua, optužuju Kijev da je pripremio napad pod lažnom zastavom uz upotrebu “prljave bombe”, uređaja koji kombinuje konvencionalni eksploziv sa radioaktivnim materijalom. Ukrajina je kategorički negirala tvrdnje Moskve.

  • Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    SAD nameravaju da ubrzaju proces slanja nadograđenih B61-12 nenavođenih nukleanih bombI u NATO baze u Evropi, saznaje portal Politiko.

    Taj portal pozvao se na izjave neimenovanog američkog diplomate i još dvojice zvaničnika upoznatih sa ovim slučajem, a koji su zahtevali anonimnost.

    Prema njihovim izveštajima, prvobitan plan je bio da se te bombe pošalju u NTO baze u proleće, ali je sada taj rok pomeren unapred, za ovaj decembar.

    Navodno su zvaničnici SAD o svemu tome obavestili NATO članice tokom nedavnog sastanka u Briselu, koji se odvijao iza zatvorenih vrata.

    U odgovoru Politiku, Pentagon je odbio da komentariše nuklearni arsenal SAD i kratko je saopšteno da je “plan da se stare B61 bombe zamene novijom verzijom B61-12 is deo ranije isplaniranigh i zakazanih napora da se taj arsenal modernizuje”.

    “To ni na koji način nije povezano sa trenutnim dešavanjima u Ukrajini“, naveo je u pisanom odgovoru portparol Pentagona ‚brigadni general Patrik Rajder.
    Kako navodi Raša tudej, bombe B61 spadaju u grupu nuklearnih bombi razvijanih 1960-tih godina, dok naprednija verzila ima moderniji rep koji im omogućava bolju preciznost.

    To oružje namenjeno je za brojne zapadne vojne letelice, uključujući i bombardere B-2 i B-21, ali mogu da ih nose i F-15, F-16, F-35, kao i borbeni Tornado avioni.

  • Moskva okreće nišan?

    Moskva okreće nišan?

    Ruski zvaničnik Konstantin Voroncov izjavio da će komercijalni sateliti SAD i njenih saveznika postati legitimna meta ako se te zemlje umešaju u rat u Ukrajini.

    “Kvazi-civilna infrastruktura bi mogla da bude legitimna meta kao mera odmazde”, rekao je zamenik direktora odeljenja pri ministarstvu koje se bavi neširenjem i kontrolom oružja, preneo je Tass.

    On je dodao da je reč o učešću civilne svemirske infrastrukture, u šta spada i komercijalna, koju koriste SAD i njeni saveznici u oružanim konfliktima, dodaje Rojters.

    Stoga, Rusija poziva Zapad da prekine da razmatra svemir kao arenu za konflikte između država, istakao je Voroncov.

    “Implementacija planova SAD i zapadnih zemalja o raspoređivanju oružja u svemiru i korišćenje svemira u borbene svrhe, sa ciljem da se ostvari dominacija i superiornost, donosi ozbiljnu pretnju. Takve akcije imaju vrlo negativne posledice na globalni mir i bezbednost, predstavljale bi dramatičnu destabilizaciju situacije”, dodao je Voroncov.

  • Elon Musk posjetio sjedište Twittera uoči zaključenja ugovora o kupovini

    Elon Musk posjetio je sjedište Twittera u San Franciscu uoči zaključenja ugovora o kupovini kompanije, potvrdila je glavna direktorica marketinga Twittera Leslie Berland.

    “Kao što ćete uskoro vidjeti ili čuti, Elon će ove sedmice biti u sjedištu kompanije, sastati se s ljudima, šetati hodnicima i nastaviti da se bavi važnim poslom koji svi radite”, rekla je Berland, prenosi CNN Business.

    “Ako ste u tu i vidite ga u blizini, pozdravite se. Za sve ostale ovo je samo početak mnogih sastanaka i razgovora sa Elonom”, poručila je.

    Berland je dodala da će se svi zaposleni na Twitteru sa Muskom direktno čuti u petak. Ubrzo nakon što je poruka objavljena, Musk je na Twitteru objavio video kako ulazi kancelarije noseći sudoper.

    Musk ima rok do kraja sedmice da zaključi posao vrijedan 44 milijarde dolara za kupovinu Twittera ili da se suoči sa suđenjem.
    Potpisivanje ugovora dovelo bi do kraja višemjesečne bitke oko akvizicije iz koje je Musk želio da izađe, ali je ranije ovog mjeseca pristao da nastavi sa dogovorom prema prvobitno određenim uslovima.

    Musk je u srijedu također promijenio svoju biografiju na Twitteru u “šef Twittera”.

  • Dionice Mete pale nakon gubitka većeg od tri milijarde dolara u odjeljenju za Metaverse

    Dionice Mete pale su u srijedu nakon što je kompanija objavila mješovite rezultate u svom izvještaju o zaradi u trećem tromjesečju, zajedno s gubicima od milijardu dolara u odjeljenju posvećenom ambicioznom projektu “metaverse”.

    Kompanija koja kontroliše Facebook nadmašila je predviđanja analitičara za prihod, ali je ponudila slabu prognozu za nadolazeće tromjesečje. Meta je ostvarila je 27,7 milijardi dolara prihoda za treće tromjesečje, više od predviđenih 27,4 milijarde dolara, ali 4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Zarada po dionici, koja uključuje troškove, iznosila je 1,64 dolara. što je niže od predviđenih 1,89 dolara

    Izvještaj o zaradi od srijede označava najnovije u nizu teških izvještaja o zaradi za Metu, koja je uložila velika sredstva u nove proizvode koje je teško unovčila tijekom prošle godine.

    U februaru kompanija izgubila 230 milijardi dolara tržišne vrijednosti što je bio najveći jednodnevni gubitak u povijesti SAD-a, a dionice su joj pale 26 osto. U srijedu su dionice firme pale 18 posto u trgovanju nakon radnog vremena jer raste zabrinutost ulagača zbog trošenja resursa kompanije na nove proizvode.

    Troškovi i rashodi Mete porasli su 19 posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju.Uložena je velika količina novca u metaverzum, projekt virtualne stvarnosti, koji do sada nije imao mnogo povrata. Reality Labs, njegov metaverse segment, zabilježio je 3,7 milijardi dolara gubitaka u ovom tromjesečju, a kompanija je rekla da predviđa da će ti gubici “značajno porasti iz godine u godinu” 2023. godine.

    Boreći se natjecati se s rastućom snagom TikToka, Meta je također uložila velika sredstva u svoj proizvod kratkih videosadržaja Reels, ali ima problema s monetizacijom. Gubici prijavljeni u srijedu pokazuju da se Meta možda previše usredotočila na svoje nove pothvate, rekla je Debra Aho Williamson, glavna analitičarka Insider Intelligencea, piše Guardian.