VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    Zaharova: Vašington balansira na ivici sukoba nuklearnih sila

    SAD balansiraju na ivici sukoba nuklearnih sila vršenjem hibridnih napada na Rusiju zbog rata u Ukrajini, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Izazivanjem pogoršanja ukrajinske krize i pokretanjem oštre hibridne konfrontacije sa Rusijom, Vašington i njegovi saveznici opasno balansiraju na ivici otvrorenog oružanog sukoba sa našom zemljom, što znači direktan vojni sukob nuklearnih sila”, istakla je Zaharova.

    Ona je dodala da nije prihvatljivo predstavljanje Rusije kao zemlje koja prijeti nuklearnim oružjem.

  • Rast broja zaraženih

    Rast broja zaraženih

    U svijetu je virusom korona zaraženo 20.719.418 lica, a do sada je zabilježen 561.860.061 slučaj infekcije, navodi statistički portal “Vorldometar”.

    Do sada se oporavilo 534.765.739 lica, dok su 6.374.904 preminula, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija napominje da podaci o broju oporavljenih nisu precizni, budući da sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše zaraženih virusom korona zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Francuskoj, NJemačkoj i Velikoj Britaniji.

  • Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinska vojska saopštila je da je započela kontraofanzivu protiv ruskih trupa koje su zauzele delove južne ukrajinske oblasti Herson, javlja DPA.

    Podsetimo, u četvrtak, 24. februara, ruski predsednik Vladimir Putin je tokom televizijskog obraćanja najavio da počinje specijalna vojna operacija za zaštitu Luganske i Donjecke Narodne Republike.

    Pres-sekretar šefa države Dmitrij Peskov skrenuo je pažnju na činjenicu da se operacija sprovodi u cilju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine.

  • Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci britanskih specijalnih snaga SAS ubijali su u Avganistanu pritvorenike u nenaoružane muškarce pod sumnjivim okolnostima, pokazuju rezultati istrage koju je proveo Bi-Bi-Si.

    Prema novim vojnim izvještajima do kojih je došao britanski medijski servis, moguće je da je jedna jedinica ubila 54 osobe tokom šestomjesečne ture.

    Bi-Bi-Si je pronašao dokaze koji ukazuju da je bivši šef specijalnih snaga propustio da dostavi dokaze u okviru istrage o ubistvima.

    Ministarstvo odbrane saopštilio je ranije da su britanske trupe u Avganistanu služile “hrabro i profesionalno”.

    U medijskom izvještaju se navodi da je general Mark Karleton Smit, bivši šef SAS-a, informisan o navodnim nezakonitim ubistvima, ali da nije prenio dokaze vojnoj policiji, čak i nakon što je ta služba pokrenula istragu o jednoj jedinici SAS-a.

    General Karleton Smit, koji je postao komandant britanske armije prije povlačenja prošlog mjeseca, odbio je da komentariše ove navode.

    Novinari Bi-Bi-Sijeve “Panorame” analizirali su stotine stranica o operacijama SAS-a, uključujući izvještaje koji pokrivaju više od deset racija u Helmandu 2010 i 2011. godine, koje su provođene prema pravilu “ubij ili zarobi”.

    Pojedinci koji su služili u jedinici SAS-a u toj rotaciji rekli su Bi-Bi-Siju da su bili svjedoci ubijanjima nenaoružanih ljudi koja su vršili pripadnici ove jedinice u noćnim racijama.

  • Prvo obraćanje Džonsona nakon ostavke: Nikoga neću podržati

    Prvo obraćanje Džonsona nakon ostavke: Nikoga neću podržati

    U prvom javnom obraćanju nakon što je podnio ostavku na mjesto šefa britanskih Konzervativaca, Boris Džonson je izjavio da neće podržati nijednog kandidata.

    On je dodao da ne želi svojom podrškom da im odmogne.

    On je naveo da ne želi da ikome umanji šanse za izbor tako što bi mu pružio podršku., prenosi B92.

    “Ustavna funkcija premijera u ovoj situaciji je da nastavi da ispunjava mandat, to i radim. Moj posao je samo da nadgledam proces nekoliko narednih nedelja”, rekao je Džonson.

    On je dodao da je siguran da će ishod izbora biti “dobar”.

  • Bajden: Moramo zabraniti ofanzivno oružje

    Bajden: Moramo zabraniti ofanzivno oružje

    Predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio je danas, nakon usvajanja prvog velikog saveznog zakona o bezbjednosti oružja u posljednje tri decenije, da su SAD mjesto za “reciklažu ratnog oružja” i obnovio svoj poziv o zabrani ofanzivnog oružja.

    Kongres je pokazao malo sluha da izglasa zabranu nakon što je prethodna zabrana za takvo oružje istekla 2004. godine, ali Bajden se nada da će uspjeti da iskoristi rastući gnjev Amerikanaca zbog masovnih pucnjava i da time obezbijedi snažniji pritisak na zakonodavce da promijene mišljenje, prenosi Rojters.

    “Ofanzivno oružje moramo zabraniti. Odlučan sam da zabranimo”, rekao je Bajden i poručio zakonodavcima da bi trebalo da usvoje zakone o bezbjednom skladištenju oružja koji uključuju ličnu odgovornost.

  • Pucnjave u lancu prodavnica u SAD, ima žrtava

    Pucnjave u lancu prodavnica u SAD, ima žrtava

    Dvije osobe su ubijene, a tri su ranjene u pucnjavama u četiri prodavnice 7-Eleven u južnoj Kaliforniji, saopštile su danas američke vlasti.

    Vjeruje se da su najmanje tri od četiri pucnjave, koje su se dogodile u ponedjeljak rano ujutru, povezane sa istim napadačem, prenosi AP.

    Do pucnjave je najvjerovatnije došlo nakon pljački ili zbog pokušaja pljačke u četiri prodavnice pred zoru 11. jula, na dan kada ovaj brend proslavlja godišnjicu poslovanja i dijeli besplatna pića.

    “Naša srca su sa žrtvama i njihovim najmilijima. Prikupljamo informacije o ovoj strašnoj tragediji i sarađujemo sa istražnim organima”, navodi u saopštenju kompanije.

    Policija još nije utvrdila šta je motiv ovih pucnjava u gradovima Riversajd, Santa Ana, Brea i La Habra.

    “Mislim da je jedina osoba koja bi mogla da odgovori na to osumnjičeni”, saopštio je portparol policijske uprave Riversajd, gdje se prva pucnjava dogodila dva sata nakon ponoći.

    Druga pucnjava dogodila se oko 3.20 ujutro na oko 40 kilometara u Santa Ani.

    Policajci su reagovali na prijavljene pucnje u “7-Eleven” u tom gradu i pronašli čovjeka mrtvog na parkingu.

    Portparol policije Santa Ane rekla je da se čini da je nasilje uključivalo i pokušaj pljačke.

    Lopez je dodala da detektivi vjeruju da je osumnjičeni za ubistvo u Santa Ani ista osoba koja je tada otputovala 20 kilometara do Brea, gdje je zaposleni “7-Eleven” pronađen mrtav oko 4.18 ujutro.

    Na fotografijama za nadzor, koje je policija Brea objavila na društvenim mrežama, vidi se osumnjičeni, maskirani muškarac koji nosi crni duks sa kapuljačom preko glave.

    Policija je odbila da kaže šta je, ako je bilo šta, ukradeno iz prodavnice ili od žrtve – ponavljajući samo da je incident počeo kao pljačka.

    Manje od sat vremena kasnije, policajci u susjednoj La Habri su poslati na prijavu pljačke u prodavnici 7-Eleven.

    Otkrili su dvije žrtve iz vatrenog oružja oko 4.55 ujutro, a napadač za koga je policija uvjerena da je isti osumnjičeni je pobjegao, prenosi AP.

  • EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

    EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

    Najoptimalniji način da se region zapadnog Balkana približi EU je ujedinjavanje svih regionalnih inicijativa koje pokazuju da imaju potencijal, rekao je izvor “Nezavisnih novinama” blizak briselskoj administraciji.

    Dodao je da je Brisel svjestan da od brzog pristupanja ovog regiona EU iz raznih razloga trenutno nema ništa i da je njihova ideja da se maksimalno podrže regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa, koji je započela Njemačka, a u koji su uključene i još neke zemlje EU, odnosno Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Poljska, Slovenija i Italija. Sa zapadnog Balkana u ovoj inicijativi učestvuje svih pet zemalja ovog regiona i Kosovo, koje pet zemalja EU, Srbija i BiH ne priznaju kao nezavisnu državu.

    Kako nam je rečeno, kao drugu uspješnu inicijativu EU vidi “Otvoreni Balkan“, koju su osnovali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iako EU nema direktan uticaj na ovu inicijativu i preferira Berlinski proces, rečeno nam je da mnogi u Briselu “Otvoreni Balkan” vide kao “čedo” Berlinskog procesa i da su na tom osnovu spremni da pomognu da se dvije inicijative ujedine u jedinstven proces, s obzirom na to da obje za cilj imaju uvođenje principa četiri slobode – sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, na kojem je zasnovan princip zajedničkog tržišta EU.

    Međutim, kao što smo ranije pisali, postoje sukobi među zapadnim saveznicima koja od ove dvije inicijative treba da bude podržana, zbog čega tri zemlje regiona – BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo – i dalje odbijaju da se pridruže “Otvorenom Balkanu”.

    Marija Đorić, univerzitetski profesor u Beogradu i politikolog, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da se “Otvoreni Balkan” pojavio kao reakcija na zastoj Berlinskog procesa. Ona smatra da treba pozdraviti ekonomsko povezivanje zemalja u regionu u situaciji kad se nalaze u “evropskoj čekaonici” rezervisanoj za “loše đake”.

    I Đorićeva smatra da su “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces kompatibilni procesi koji jedan drugi uzajamno ne isključuju, što ide u prilog tezi da se u zapadnom dijelu međunarodne zajednice, kao odgovor na djelovanje Rusije i Kine u regionu, razmišlja o tome da se ove dvije inicijative iskoriste kao ubrzani put približavanja regiona Zapadu.

    Đorićeva, međutim, napominje da postoji određena vrsta različitih gledanja EU i SAD na ova dva procesa, o čemu smo i mi ranije pisali.

    “Ideju Otvorenog Balkana podržava Amerika, dok je Berlinski proces proizvod EU. Videćemo čiji uticaj će na kraju prevladati, ali čini mi se da je ‘Otvoreni Balkan’ kao inicijativa ofanzivnija i da će dati brže rezultate. Očigledno je da je većini zemalja zapadnog Balkana dozlogrdilo čekanje na prijem u EU, koji je neizvestan, i da su rešile da uzmu stvar u svoje ruke”, ističe ona.

    Borut Pahor, premijer Slovenije, u intervjuu za “Politiku” rekao je da ne razumije zašto se neki, poput Kosova, ne žele priključiti “Otvorenom Balkanu”.

    “To je sjajna platforma za poboljšanje odnosa. U ovim uslovima odlučuje se o geopolitičkoj sudbini zapadnog Balkana za narednih deset do 15 godina”, rekao je Pahor.

    I Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, izjavio je da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

    Povodom ranijeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

    On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da budu vidljivi pozitivni efekti.

    Podsjećanja radi, ove inicijative dolaze nakon završenog evropskog samita krajem prošlog mjeseca, na kojem nije otkočen put Sjeverne Makedonije i Albanije ka EU, a BiH nije dobila kandidatski status.

    Prema riječima našeg briselskog sagovornika, očekuje se da će na jesen ili u decembru biti postignuto dovoljno napretka da ove zemlje mogu ući u narednu fazu evropskih integracija.

  • Pao Wall Street

    Pao Wall Street

    Na Wall Streetu su juče berzovni indeksi pali, nakon prošlosedmičnog rasta, jer na tržištu vlada nesigurnost uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u i početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 164 boda ili 0.52 posto, na 31.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1.15 posto, na 3.854 boda, a Nasdaq indeks 2.26 posto, na 11.372 boda.

    Nakon rasta prošle sedmice, indeksi su juče izgubili dio tih dobitaka jer ulagači ne žele riskirati uoči objave izvještaja o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu inflacija dodatno ubrzala s 8.6 posto, koliko je iznosila u maju, na 8.8 posto na godišnjoj razini.

    Bila bi to nova najviša razina inflacije u više od 40 godina, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata i poremećaja u nabavnim lancima.

    – Tržište se pozicionira za izvješće o inflaciji. Nadamo se usporavanju, što bi moglo navesti Fed na ublažavanje tempa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, puno je razloga da se očekuje zadržavanje inflacije na visokim razinama i da će Fed i dalje biti agresivan – kaže Rob Havort, strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

    I na većini evropskih berzi cijene dionica juče su pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1.40 posto, na 12.832 boda, a pariški CAC 0.61 posto, na 5.996 bodova. Londonski FTSE stagnirao je, pak, na 7.196 bodova.

  • Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Vrijednost evra u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 evra). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.

    Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je evro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.

    Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.

    Inflacija u evrozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.

    Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona takođe izjeda naše ušteđevine, nezavisno o tome štedimo li u evrima ili valutama koja su vezane za evro poput konvertibilne marke.

    Stanje je tim gore po nas zbog promjene kursa, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.

    Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali evro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije privrede.

    Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.

    Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, takođe nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.