Kategorija: Svijet

  • Kriza koalicione vlade Marija Dragija

    Kriza koalicione vlade Marija Dragija

    Italijanski premijer Mario Dragi izjavio je danas da će se povući s funkcije ako se Pokret 5 zvijezda povuče iz njegove koalicije i pozvao stranke koje ga podržavaju da prestanu da postavljaju “ultimatume” njegovoj vladi.

    Lider Pokreta 5 zvijezda, bivši premijer Ðuzepe Konte prošle nedjelje je podnio listu političkih zahtjeva za nastavak podrške Vladi i zaprijetio da će uskratiti podršku ako Dragi ne preduzme niz mjera, prenosi Rojters.

    Ključno glasanje o povjerenju paketu podsticaja i pomoći porodicama i firmama da se izbore s energetskom krizom održaće se ove nedjelje u Senatu, ali još uvijek nije jasno da li će Pokret 5 zvijezda učestvovati u glasanju ili će napustiti koaliciju.

    U želji da ublaži tenzije, a nakon sastanka sa sindikatima Dragi je rekao da se mnogi politički prioriteti Pokreta 5 zvijezda preklapaju s Vladinim, ali je upozorio na stalne zahtjeve koalicionih partnera.

    “Vlada ne funkcioniše s ultimatumima, ona s njima gubi smisao svog postojanja”, rekao je Dragi na konferenciji za novinare, dodajući da neće biti voljan da ostane premijer ako se Pokret 5 zvijezda povuče iz kabineta.

    Lider Desničarske lige Mateo Salvini, čija je stranka najveća u Dragijevoj koaliciji, u junu je rekao da će u septembru odlučiti da li će ostati u Vladi ili ne.

  • Njemačka prelomila: Ruski ugalj prestajemo kupovati 1. augusta, a naftu 31. decembra

    Njemačka prelomila: Ruski ugalj prestajemo kupovati 1. augusta, a naftu 31. decembra

    Njemačka će u potpunosti prestati kupovati ruski ugalj 1. augusta i rusku naftu 31. decembra, što će označiti veliku promjenu u izvoru snabdijevanja zemlje energijom, rekao je zamjenik ministra finansija Joerg Kukies na konferenciji u Sidneju.

    Ključni izazov koji je pred nama biće popunjavanje ogromne praznine koja će ostati kada se Evropska unija odvikne od 158 milijardi kubnih metara (bcm) gasa koje Rusija isporučuje godišnje, rekao je Kukies.

    “Bit ćemo bez ruskog uglja za nekoliko sedmica,” rekao je on za Sidnejski energetski forum, čiji su zajednički domaćini australska vlada i Međunarodna agencija za energiju.

    Rusija je ranije isporučivala 40 posto njemačkog uglja i 40 posto nafte, rekao je on.

    “Svako ko poznaje historiju naftovoda Druzhba, koji je već bio oruđe sovjetske imperije nad istočnom Evropom, osloboditi se te zavisnosti nije trivijalna stvar, ali to je stvar koju ćemo postići za nekoliko meseci”, rekao je Kukies.

    Njemačka ubrzano razvija terminale za uvoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi pomogla popuniti jaz u opskrbi gasom, ali je naglasio da, iako bi Sjedinjene Države i Katar mogli zajedno isporučiti oko 30 milijardi kubnih metara gasa u LNG obliku u Evropu, to je i dalje ostavilo ogroman jaz .

    “Ne možemo samo zamisliti da ovaj problem nestane”, rekao je Kukies.

    Rekao je da će, dok je Njemačka bila fokusirana na prelazak na neto nulte emisije i nedavno uvela zakone za ubrzanje razvoja projekata obnovljive energije, gas bio od suštinskog značaja za promjenu.

  • Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Medvedev likuje zbog ekonomske krize: Dolar i evro su izjednačeni, štedite u rubljama

    Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije i nekadašnji prvi čovjek ove države Dmitrij Medvedev oglasio se povodom činjenice da su jučer prvi put u 20 godina vrijednosti dolara i evra bile izjednačene.

    Tim povodom, Medvedev je rekao kako se predviđanja o izbijanju sistemske krize u evrozoni polako ostvaruju.
    “Prije svega, članice EU su pucale sebi u glavi sankcijama. Sada ubiru gorke plodove pada proizvodnje, superkritične inflacije hrane, gubitka konkurentnosti njihove robe i iščekivanja zime u ledenim stanovima bez našeg plina”, rekao je Medvedev.

    U globalnom smislu, smatra on, ovo je potvrda krajnje nepromišljenosti sankcija Rusiji te je poručio kako su sankcije štetne za same Evropljanje jer evro slabi.

    “Naravno, evropska valuta, koja je sve jeftinija u odnosu na američku, postala je odličan marker onog ko plaća krvavu krizu. Poznato je da je rat nastavak politike drugim sredstvima. Prilikom pokretanja ekonomskog masakra bilo je potrebno izračunati sopstvene monetarne i ekonomske probleme, a ne samo uvesti loša ograničenja”, mišljenja je nekadašnji predsjednik Rusije.


    U kontekstu odnosa EU i SAD-a, Medvedev je evropske države još jednom nazvao korisnim idiotima.

    “U Bijeloj kući ova formula, za razliku od briselskih pasa rata, očito se zna koristiti neuporedivo bolje. Mnogo rjeđe kažnjavaju svoje najmilije, dugo mjereći posljedice. Međutim, korisni evropski idioti su mnogo više patili, ali nije im nimalo žao. Upravo su rusofobi iz EU pokrenuli hibridni rat s Rusijom i otvorili širok ekonomski front protiv nas”, poručuje Medvedev.

    Na kraju, Medvedev je poručio kako solventnost Evrope zabrinjava Rusiju.

    “Moramo se baviti prilagođavanjem naše privrede novim veoma teškim uslovima. Rješavanje problema u industriji uključujući i osiguranje tehnološkog suvereniteta. Ovdje ima još puno posla”, mišljenja je Medvedev.


    Na kraju svog obraćanja, Medvedev je ponudio i svojevrsni vid rješenja za trenutnu situaciju.

    “Najbolja zaštita od trulog eura bit će prelazak na nove načine plaćanja u trgovini s našim pouzdanim partnerima uključujući korištenje nacionalnih valuta kao što su ruska rublja, kineski juan, indijska rupija i slično. U budućnosti je također moguće stvoriti novu rezervnu valutu zemalja BRICS-a. Savremeni svijet očigledno nema dovoljno dolara, evra i funti. Za sada, jedan dolar jednak je jednom evru. Štedite u rubljama”, zaključio je Dmitrij Medvedev.

  • Danska firma odlučila: “Lego” se povlači iz Rusije zbog rata

    Danska firma odlučila: “Lego” se povlači iz Rusije zbog rata

    Čuveni danski proizvođač igračaka “Lego” povlači se iz Rusije, nekoliko mjeseci nakon početka ruske specijalne operacije u Ukrajini.
    Kompanija je saopštila da će obustaviti sve aktivnosti u Rusiji i da će otpustiti većinu radnika u Moskvi.

    “Lego” je opozvao partnerstvo sa kompanijom koja vodi 81 prodavnicu širom Rusije, piše “Dejli mejl”.

    Lego je pauzirao isporuke robe u Rusiji u martu. Imajući u vidu kontinuirani opsežni poremećaj u operativnom okruženju, odlučili smo da na neodređeno vrijeme prekinemo komercijalne aktivnosti u Rusiji”, navodi se u saopštenju kompanije i dodaje da to znači otpuštanje većine zaposlenih u Moskvi.

  • Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Šolc: samit u novembru podsticaj berlinskom procesu

    Samit zapadnog Balkana biće održan u novembru u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom Berlinskom procesu, najavio je njemački kancelar Olaf Šolc, saopštila je Vlada te države.

    Šolc je, nakon sastanka sa premijerom Slovenije Robertom Golobom u Berlinu tokom kojeg je jedna od tema bilo i proširenje EU na zapadni Balkan, rekao da bi mogao da bude postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije regiona.

    On je istakao da je zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali da se od tada malo toga dogodilo, prenijela je slovenačka agencija STA.

    Šolc je naglasio da bi NJemačka i Slovenija voljele da sarađuju na davanju novog podsticaja procesu pristupanja zapadnog Balkana EU.

    Berlinski proces je diplomatska inicijativa povezana sa budućim proširenjem EU.

  • Lukašenko razriješio generala zaduženog za mobilizaciju

    Lukašenko razriješio generala zaduženog za mobilizaciju

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko smijenio je zamjenika načelnika Generalštaba oružanih snaga (BOS) generala Aleksandra Škirenka, koji je bio zadužen za mobilizaciju.

    “General-major Aleksandar Škirenko razriješen je dužnosti načelnika glavne organizaciono-mobilizacione uprave i zamjenika načelnika Generalštaba oružanih snaga i stavljen na raspolaganje Ministarstvu odbrane”, saopštila je predsjednička pres-služba, prenosi TASS.

  • Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Amerikanci u napadu dronom ubili Mahera al-Agala, vođu ISIL-a u Siriji

    Komandanti Centralne komande američkog ministarstva odbrane saopćili su da je Maher al-Agal ubijen te da je još jedan neidentificirani visoki zvaničnik ISIL-a ranjen tokom napada dronom koji je izveden danas na sjeverozapadu Sirije.

    Snage centralne komande SAD-a izvele su danas napad bespilotnom letjelicom izvan Jindayrisa, na sjeverozapadu Sirije, ciljajući dva visoka zvaničnika ISIL-a.

    Maher al-Agal, jedan od pet vođa ISIL-a i vođa ISIL-a u Siriji, ubijen je u napadu. Visoki zvaničnik ISIL-a blisko povezan s Maherom teško je povrijeđen tokom napada.

    Operaciji je prethodilo opsežno planiranje kako bi se osiguralo njeno uspješno izvođenje. Pentagon izvještava da civilnih žrtava nije bilo.

    Al-Aqal se smatrao odgovornim za razvoj ISIL-ove mreže izvan Iraka i Sirije.
    “Uklanjanje ovih ISIL-ovih vođa će poremetiti sposobnost terorističke organizacije da dalje planira i izvodi globalne napade”, navedeno je u saopćenju Centralne komande ministarstva odbrane.

    Ističu kako ISIL nastavlja biti prijetnja SAD-u i zemljama u regionu.

  • Poznato osam kandidata koji bi mogli zamijeniti Borisa Johnsona

    Poznato osam kandidata koji bi mogli zamijeniti Borisa Johnsona

    Broj kandidata za premijersku funkciju Velike Britanije se smanjio na osam i njihova imena su večeras poznata.

    Sir Graham Brady je pročitao imena kandidata koja će biti u prvom krugu glasanju koje je zakazano sutra.

    Osobe koje bi mogle naslijediti Borisa Johnsona su: Kemi Badenoch, Suella Braverman, Jeremy Hunt, Penny Mordaunt, Rishi Sunak, Liz Truss, Tom Tugendhat i Nadhim Zahawi.

    Britanska Konzervativna partija objavit će zvanično ime novog premijera, koji će zamijeniti Borisa Johnsona, 5. septembra nakon glasanja među članovima stranke prema pravilima koja su jučer dogovorena.

    Proces izbora novog lidera britanskih konzervativaca, koji će ujedno biti i novi premijer, počet će 13. jula.

  • Stručnjaci upozoravaju da bi Putin mogao trajno da “zavrne slavinu” prirodnog gasa

    Stručnjaci upozoravaju da bi Putin mogao trajno da “zavrne slavinu” prirodnog gasa

    Dok ruska isključenja gasa narušavaju evropsku energetsku bezbjednost, a kontinent smišlja način da se izbori sa, kako stručnjaci kažu, jednom od najgorih energetskih kriza ikada, situacija bi mogla dodatno da se pogorša.

    Već mjesecima evropske lidere proganja mogućnost prestanka snabdijevanja ruskim prirodnim gasom, koji čini oko 40 odsto evropskog uvoza i koji je ključni energetski spas za kontinent. Ta noćna mora sada postaje bolna stvarnost nakon što je Moskva počela da “zavrće slavinu” u znak odmazde za sankcije i evropsku podršku Ukrajini. Cijene energije su dramatično skočile, a rezervni dobavljači energije kao što su Norveška i Sjeverna Afrika ne uspjevaju da nadomjeste manjak. Zbog toga su mnoge zemlje primorane da pribjegnu planovima za vanredne situacije.

    – Ovo je najekstremnija energetska kriza koja se ikada dogodila u Evropi. Postoji veoma realna perspektiva da kontinent neće imati dovoljno gasa kada bude najpotrebnije, a to je tokom najhladnijeg dijela godine – rekao je za Forin polisi Aleks Manton, stručnjak za globalna tržišta gasa u Rapidan Enerdži Grupu, konsultantskoj kući.

    Dodajući da su cijene “probile plafon”, on je primjetio da su evropske cijene prirodnog gasa nadmašile američke za skoro deset puta.

    – To je izuzetno visoka cijena za plaćanje prirodnog gasa, i zaista nema trenutnog izlaza odavde.

    Mnogi zvaničnici i energetski stručnjaci zabrinuti su da će se kriza samo produbiti nakon što se Sjeverni tok 1, najveći gasovod iz Rusije u Evropu, ove nedjelje zatvori zbog planiranog održavanja. Iako bi gasovod trebalo da bude na remontu samo 10 dana, istorija energetskih ucjena Kremlja podstakla je strah da ga Moskva neće ponovo uključiti.To bi ostavilo na cjedilu evropske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ruski gas. Drugi ruski gasovod do Njemačke, Sjeverni tok 2, ugašen je u februaru dok se ruski predsjednik Vladimir Putin spremao da izvrši invaziju na Ukrajinu, nakon čega je Sjeverni tok 1 ostao najveća direktna gasna veza između Rusije i najveće evropske privrede.

    – Sve je moguće. Može se desiti da gas potekne više nego ranije, može se desiti i da nam ništa ne dođe – rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habek.

    Evropske zemlje se obično tokom ljetnih mjeseci dopunjavaju skladišta gasa. A u vrijeme rata, kada je buduće snabdijevanje kontinenta gasom neizvjesno, posjedovanje tog “energetskog jastuka” je posebno značajno.

    Ako se ovakva situacija nastavi, stručnjaci upozoravaju na tešku zimu sa racionalizacijama, gašenjem industrija, pa čak i masovnim ekonomskim krizama. Britanski zvaničnici, koji su prije samo nekoliko mjeseci upozoravali na velike račune za struju za potrošače, sada upozoravaju na još gore scenarije.


    Evropa bi mogla da se suoči sa “zimom nemira”, rekla je Helima Kroft, generalna direktorka RBC Kapital Marketsa.

    Nezadovoljstvo je već primjetno, sa štrajkovima koji izbijaju širom kontinenta, dok se domaćinstva bore pod pritiscima rastućih troškova života i inflacije. Nešto od ovog nezadovoljstva je takođe imalo negativne efekte na energetsko tržište. U Norveškoj, najvećem dobavljaču prirodnog gasa u Evropskoj uniji poslije Rusije, masovni štrajkovi u naftnoj i gasnoj industriji prošle nedjelje primorali su kompanije da zatvore proizvodnju, što je izazvalo nove potrese širom Evrope.

    Evropske zemlje su u opasnosti da upadnu u “veoma, veoma jake sukobe zbog nedostatka energije”, rekao je Frans Timermans, potpredsjednik Evropske komisije, za Gardijan.

    – Putin koristi sva sredstva koja ima da izazove sukobe u našim društvima, tako da moramo da se pripremimo za veoma težak period – kazao je.

    Bol krize se, međutim, možda najjasnije osjeća u Njemačkoj, koja je bila prinuđena da se okrene nizu mjera za uštedu energije, uključujući racionalizaciju tople vode i zatvaranje bazena. Da bi se izborio sa krizom, Berlin je već ušao u drugu fazu svog trostepenog plana za energetske hitne, a zemlja je prošle nedjelje takođe pokrenula plan za spašavanje energetskih giganata koji su finansijski pogođeni ruskim prekidima.

    Ali, ne trpi samo Njemačka.

    – Ovo se dešava širom Evrope – rekla je Olga Hakova, ekspertkinja za evropsku energetsku bezbjednost u Atlantskom savjetu.

    Ona je napomenula da je Francuska takođe najavila planove za nacionalizaciju elektroenergetske kompanije EDF, jer se suočava sa sve većim ekonomskim gubicima.

    – Pitanje je koliko vlade mogu da izdrže i šta će biti prelomna tačka – kazala je.

    Potencijalni ishodi sa kojima se evropske nacije bore pokazuju da se ova kriza dešava u razmjerama koje su viđene samo u vremenima rata, rekao je Manton. U najgorem slučaju, govorimo o racionalizaciji isporuka gasa, a to nije nešto sa čime je Evropa morala da se bori u mirnodopskim vremenima.

    Do tada, evropski lideri će nastaviti da se bore da obezbijede dovoljno zaliha — i da se nadaju blagoj zimi. U najgorem scenariju ljudi će morati da biraju između hrane i grijanja kada dođe zima, upozoravaju eksperti, piše Blic.

  • Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako će ruski lider Vladimir Putin naredne sedmice posjetiti Iran gdje bi trebao održati veliki trilateralni sastanak između predstavnika Rusije, Irana i Turske.

    Prema informacijama koje je objavio Peskov, Putin će u Teheran otputovati 19. jula gdje će se sastati s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem te predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    “Pored trilateralnog sastanka, naravno, bit će i bilateralnih susreta. Jučer smo izvještavali o predstojećim kontaktima na najvišem nivou između Putina i Erdogana, a ovaj sastanak će se održati upravo u Teheranu”, precizirao je Peskov.

    Nakon početka rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin samo je dva puta putovao u inostranstvo i to u posjete Tadžikistanu i Turkmenistanu.

    Povodom sastanka s Vladimirom Putinom oglasili su se i iz Teherana te su istakli kako će razvoj ekonomske saradnje biti prioritet u razgovorima Rusije i Irana. Nešto ranije, 23. juna, u Teheranu su sastanak održali i ministri vanjskih poslova Irana i Ruske Federacije te su razgovarali o razvoju trgovine i saradnji u energetskom sektoru.