VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Jeftino kupuju rusku naftu koju skupo preprodaju Zapadu

    Jeftino kupuju rusku naftu koju skupo preprodaju Zapadu

    Saudijska Arabija je među državama koje su dobro unovčile agresiju Rusije na Ukrajinu. Jeftino kupuje rusku naftu, a zatim je skupo preprodaje Zapadu.

    Zapadne sankcije Rusiji, zbog napada na Ukrajinu, uzrokovale su poskupljenje skoro svih energenata, pa i nafte. Agencija Reuters je objavila da je Saudijska Arabija, koja je najveći svjetski proizvođač nafte poslije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, u drugom kvatralu ove godine udvostručila uvoz ruske nafte.
    Osim što je preprodaje, koristi je i za hlađenje prostora te je time uspjela da i svoju naftu prodaje po višim cijenama. Pojedini smatraju da ova zemlja time ostvaruje ekstraprofit.

    Rusija nije jedina od koje Saudijska Arabija kupuje naftu. Bloomberg je objavio da ovaj energent kupuje i od Egipta i od Estonije. Ovo se objašnjava indirektnim izvozom ruske nafte u državu kojoj ruska nafta ne treba.

    Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Joe Biden je prilikom prošlosedmične posjete Saudijskoj Arabiji tražio da poveća isporuku nafte Zapadu. Saudijci nisu pristali na to, poručivši da će to ovisi o tržišnim pravilima, tj. od potražnje. Razlog za to jeste što ne žele uzrokovati pad cijene nafte koja im je glavni izvor prihoda.

    Bloomberg je krajem aprila pisao o Kataru kao državi koja je također imala mnogo koristi od agresije Rusije na Ukrajinu. Procjena je da bi isporuka plina iz Katara ove godine trebala iznositi više od 100 milijardi dolara, što je prvi put od 2014. Procjena je napravljena na osnovu trendova iz prvog kvartala ove godine. To će ovoj zemlji omogućiti još višu potrošnju te učiniti da njen državni fond iznosi 450 milijardi dolara.
    S obzirom na potrebe Evrope za ukapljenim plinom, u Kataru je počela realizacija projekta vrijednog 30 milijardi dolara kako bi do 2027. povećao izvoz ovog energenta za 60 posto.

  • Lavrov: Geopolitički ciljevi Rusije više nisu samo u Donbasu

    Lavrov: Geopolitički ciljevi Rusije više nisu samo u Donbasu

    Ruski ministar spoljnjih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da geopolitički ciljevi “specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini” više nisu ograničeni na Donbas, već da uključuju i druge teritorije.

    Lavrov je u intervjuu za RIA Novosti i RT upozorio da će Rusija dalje povećavati broj ciljeva, ako Zapad nastavi da isporučuje Kijevu oružje dugog dometa.

    Kako je rekao, u nuklearnom ratu nikada ne može da postoji pobjednik i Moskva zastupa stav da takav rat nikada ne može biti pokrenut.

    Dodao je da Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija naoružavanjem Ukrajine žele da sukobe Rusiju s Evropom.

  • Evropska komisija predlaže smanjenje upotrebe gasa za 15 odsto do marta

    Evropska komisija predlaže smanjenje upotrebe gasa za 15 odsto do marta

    Evropska komisija predložila je članicama EU da do marta dobrovoljno smanje upotrebu gasa za 15 odsto.

    Smanjenje potrošnje gasa moglo bi postati pravno obavezujuće u slučaju da Rusija prekine isporuku gasa Evropi.

    Cilj je da zemlje od avgusta do marta smanje upotrebu gasa za 15 odsto u odnosu na prosječnu potrošnju u tom periodu od 2016. do 2021. godine.

    Komisija će proglasiti mjeru obaveznom ukoliko bude smatrala da postoji veliki rizik od velikih nedostataka gasa u EU.

    Prijedlog mora da odobri većina zemalja EU. Diplomate članica Unije razgovaraće o tome u petak, 22. jula, sa ciljem da se četiri dana kasnije usvoji prijedlog na sastanku ministara energetike EU, u utorak, 26. jula.

  • Cijene dionica na Wall Streetu rasle zbog dobrog poslovanja korporacija

    Cijene dionica na Wall Streetu rasle zbog dobrog poslovanja korporacija

    Američke dionice su ostvarile prilično veliki rast nakon što je više kompanija objavilo rezultate o dobiti koja je bila veća od ranije predviđene.

    Index S&P 500 je utorak završio sa rastom od 2,8 posto što je njegovo najjače zatvaranje od devetog juna. Nasdaq index koji se dijelom sastoji od velikih tehnoloških kompanija ostvario je rast od 3,1 posto.

    Osim toga i Truist Financial Crop je prebacio procjene vezane za kvartalni profit što je dionice banke podiglo za 2,6 posto.

    “Ne vidimo da je strožija monetarna politika i inflacija pogodila profite u mjeri u kojoj se strahovalo,” rekao je Paul Kim generalni direktor Simplify Asset Management.

    Dow Jones Industrial Average (.DJI) porastao je za 754,44 boda, ili 2,43 posto, na 31.827,05 bodova S&P 500 (.SPX) je dobio 105,84 boda, ili 2,76 posto, na 3.936,69, a Nasdaq Composite (.IXIC) je dodao 353,10 bodova, ili 3,11 posto, na 11.713,15.

    Ipak, Kim upozorava da u široj slici, profiti još uvijek padaju, inflacija vrši pritisak i mjere koje provodi FED stvaraju pritisak te on smatra da ovakav rast nema dovoljno snage da opstane.

  • Zelenski: Osnovana Komisija za kontrolu stranog oružja

    Zelenski: Osnovana Komisija za kontrolu stranog oružja

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je formirana specijalna komisija za kontrolu upotrebe oružja koje je isporučeno Ukrajini za borbu protiv ruskih snaga.

    “Naši partneri su u potpunosti informisano kako koristimo dobijeno oružje. Ali da bismo stali na put manipulacijama ruskih propagandista i onih koji im pomažu u Ukrajini ili negde druge, formiran je dodatni odbor za kontrolu”, rekao je Zelenski, prenosi Gardijan.

    Komisija je osnovana pri Vrhovnoj Radi i u njenom sastavu biće predstavnici svih parlamentarnih stranaka.

  • Ukrajinske trupe granatirale Antonovski most na Dnjepru

    Ukrajinske trupe granatirale Antonovski most na Dnjepru

    Ukrajinske trupe ispalile su rano jutros 12 projektila iz lakih višecevnih raketnih bacača HIMARS na Antonovski most preko reke Dnjepar u Hersonskoj oblasti, rekao je za RIA Novosti zamenik načelnika proruske vojno-civilne administracije u regionu Kiril Stremousov.

    “Izbrojali smo oko osam pogodaka na Antonovskom mostu, deo je PVO presreo. Most je ozbiljno oštećen, ima ozbiljnih razaranja. Na mostu i dalje ima saobraćaja, ali će verovatno biti zatvoren za teška vozila. Granatiranje je bilo u četiri sata ujutro, ukupno 12 projektila, dva rafala po šest”, kazao je Stremousov.

  • Spor između Muska i Twittera dobiće sudski epilog u oktobru

    Spor između multimilijardera Elona Muska i društvene mreže Twitter dobiće sudski epilog u oktobru ove godine. Današnja odluka suda da će presuditi po tužbi smatra se prvom pobjedom Twittera u ovom sporu.

    Spor je nastao nakon što je Musk odlučio da pokuša kupiti ovu društvenu mrežu za 44 milijarde dolara, a potom je raskinuo ugovor o akviziciji. Glavni Twitterov advokat William Savitt je izjavio da su zagovornici brzog sudskog procesa, jer kompanija, kako je rekao, iz sata u sat ima veliku štetu. Muskove postupke je ocijenio kao omalovažavajućim po društvenu mrežu.

    “Musk je bio i ostaje obavezan da završi posao. Ono što sada radi je suprotno od toga, to je sabotaža”, poručio je Savitt.

    Muskov advokat Andrew Rossman je naglasio da njegov klijent nema potrebu da ovaj spor dugo traje te je napomenuo da je Musk jedan od najvećih dioničara u Twitteru. Prema njegovim riječima, suprotna strana ga nije tužila zbog navodnih ranijih kršenja ugovora, već onda kada se odlučio da ga potpuno raskine.

    Pravni tim čelnika kompanija Tesla i SpaceX je insistirao da suđenje počne sljedeće godine. Rossman je izjavio da ne traže da pravni rasplet traje godinama, već žele da to bude brzo i u razumnom roku.

    Ulozi za Twitter bili su visoki i prije ovog spora. U velikoj je borbi da poveća broj korisnika i poboljša reklamno poslovanje. No, zbog straha od inflacije i recesije primoran je da racionalizujetroškove. Brzo okončanje spomenutog spora je bitno kako bi se ograničila neizvjesnost za dioničare, radnike i korisnike. Što spor bude duže trajao, troškovi će biti viši, prenosi CNN.

  • U neizvjesnoj borbi za premijera Velike Britanije ostala još tri kandidata

    U neizvjesnoj borbi za premijera Velike Britanije ostala još tri kandidata

    Nakon jučerašnjeg glasanja članova britanskog parlamenta iz reda Konzervativne partije u borbi za novog lidera partije i premijera Veike Britanije ostala su tri kandidata – Rishi Sunak, Penny Mordaunt i Liz Truss.

    U posljednjem održanom krugu glasanja, Sunak je prikupio podršku 118 članova parlamenta iz reda konzervativaca, Mordaunt 92, a Truss 86. Iz borbe je otpala Kemi Badenoch koja je imala podršku 59 konzervativaca.

    Ukupno gledajući u ovom krugu glasanja Sunak je dobio naklonost dodatna dva torijevca, Mordaunt je privukla 10 novih glasova, Truss 15, a Badenoch jedan novi glas.

    U srijedu će se održati posljednje glasanje koje će eliminisati jednog od kandidata. Nakon toga u toku augusta poštom glasati će članstvo Konzervativne partije, njih oko 200.000 i petog septembra će biti poznato ime novog britanskog premijera.

    Istraživanje koje je proveo YouGov na 725 članova Konzervativne partije sugerisalo je da bi u konačnom obračunu Sunak bio poražen i od Mordaunt i od Truss. Istraživanje je pokazalo da bi u glasanju Mordaunt pobjedila Sunaka sa 51 posto glasova nasuprot 37, a Truss čak i sa većom razlikom od 54 posto nasuprot 35 posto glasova.

  • Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte su u trojni sastanak predsjednika Irana, Rusije i Turske u Teheranu – posvećen izvozu ukrajinske pšenice i saradnji u oblasti energetike. Za Putina samit je prilika da ojača vojni i ekonomski otpor sankcijama i naoružavanju Ukrajine.

    Ruski “Gasprom” i Iranska nacionalna naftna kompanija potpisali su sporazum vrijedan desetine milijardi dolara. Time Moskva dobija ključnu rutu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte, dok Vašington navodi da Rusija traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, što je Rusija demantovala, piše RTS.

    Deblokada ukrajinskog žita iz Crnog mora, da bi se ublažila svjetska kriza hrane – među glavnim je temama predsjednika Putina, Raisija i Erdoana u Teheranu. Rusija će učiniti sve da ukrajinsko žito stigne na svjetska tržišta, kaže Putin i dodaje da situacija u Ukrajini nije toliki razlog za pomenutu krizu. Kaže da Kijev sam sprečava izvoz, paljenjem žita u Marijupolju i miniranjem Crnog mora.

    Iranske i ruske kompanije potpisale su u Teheranu ugovor o do sada najvećoj investiciji u Iranu po kome će ruske kompanije uložiti 40 milijardi dolara u iransku naftnu industriju i gas.

    Iran, koji je dugo pod sankcijama Zapada, oslanja se na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Zbog sukoba u Ukrajini i sankcija – i Rusija se sve više okreće tim tržištima, što bi moglo da pojača nadmetanje u prodaji nafte.

    “Hvala vam što pokušavate da posredujete, što pravite platformu za pregovore o pitanjima hrane, prije svega o prevozu žitarica preko Crnog mora. Načinili smo napredak zahvaljujući vašem posredovanju. Nisu svi problemi riješeni, ali se krećemo naprijed, a to je dobro”, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

    Putin nastoji da ojača odnose i sa Turskom, članicom NATO-a, koja je dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

    Erdoan se posljednjih godina približio Putinu i jedan je od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Novim ekonomskim sporazumom Turska i Iran će utrostručiti trgovinu.

    “Problem za Tursku i Iran su Radnička partija Kurdistana i druge terorističke organizacije. Zajedno ćemo nastaviti borbu protiv njih. Naše dvije zemlje dogovorile su i povećanje trgovinske saradnje za 30 milijardi dolara”, kaže Erdoan.

    “Da bismo obezbijedili naše granice moramo se zajedno boriti protiv terorista. Odbacili smo dvostruke standarde Zapada po pitanju terorizma”, naglašava predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

    Na dnevnom redu samita je traženje političkog rješenja za sukob u Siriji. Ankara je objavila novu vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije, ali su Rusija i Iran upozorili Tursku zbog te vojne akcije.

    Teheranu je večeras počeo trilateralni susret predsjednika Rusije, Turske i Irana, Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdoana i Ebrahima Raisija, a na početku sastanka snimljena je fotografija na kojoj se trojica lidera drže za ruke, prenosi Tanjug.

    Lideri Rusije, Irana i Turske učestvuju na samitu procesa iz Astane o rješenju krize u Siriji, nakon čega će usvojiti zajedničku izjavu i obratiti se medijima.

    Na dnevnom redu samita biće nedavni razvoj dogadaja u Siriji, borba protiv terorističkih organizacija, pokušaji političkog rješenja, humanitarna situacija i dobrovoljni povratak Sirijaca kućama.

    Kako je ranije najavljeno, trojica lidera će razgovarati i o regionalnim i međunarodnim problemima.

    Prije trilateralnog razgovora održani su bilateralni susreti.

  • Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je večeras na trilateralnom samitu procesa iz Astane sa kolegama iz Turske i Irana, Redžepom Tajipom Erdoganom i Ebrahimom Raisijem, da je neophodno stvoriti uslove da sirijski narod izabere put razvoja bez spoljnog mešanja, ističući da Rusija polazi od principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

    Putin je primetio značajno smanjenje nivoa nasilja u Siriji i početak političkog i diplomatskog procesa.

    – Važno je da su Sirijci pokazali spremnost da pregovaraju, traže i pronalaze konsenzus i rješenja o prioritetnim pitanjima koja se odnose na buduću strukturu njihove suverene države – rekao je Putin, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, neophodno je obezbediti nesmetan pristup Sirijaca humanitarnoj pomoći i uključiti u to druge članice međunarodne zajednice.

    Pozvao je i na trajni prekid terorizma u Siriji i ukazao na “destruktivnu politiku Sjedinjenih Amerčkih Država” u toj zemlji.

    On je istakao da posebno zabrinjava stanje na teritorijama koje ne kontrolišu sirijske vlasti.

    – Vidimo da iz ovih regiona izviru stvarne pretnje kriminalom, ekstremizmom, separatizmom. Tome u velikoj meri doprinosi destruktivna politika zapadnih država na čelu sa SAD – poručio je Putin.

    On je pozvao kolege iz Turske i irana da naredni samit procesa Astane bude održan u Rusiji.

    Format ili proces Astane je platforma formirana nakon niza sastanaka pripadnika različitih organizacija sirijske opozicije u Astani, kako se nekada zvala kazahstanska prestonica Nur Sultan.