VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borelj: Beograd i Priština na ivici nove krize, tražiti rješenja

    Borelj: Beograd i Priština na ivici nove krize, tražiti rješenja

    Visoki predstavnik EU Žozep Borelj izjavio je jutros da su Beograd i Priština “na ivici nove krize” i poručio da se mora izaći iz krizne logike i okrenuti se traženju rješenja.

    Borelj je, pred početak sastanka ministara za spoljne poslove EU u Briselu, podsjetio da se 11. novembra sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem u Parizu i naveo da je tamo “prezentovan prijedlog o kojem treba da se razgovara kao dobrom načinu da se izađe iz ove situacije”.

    Borelj je pozvao obje strane da ispune svoje obaveze i primijene dogovore potpisane prije više godina.

  • Oglasio se Lavrov o lažnim informacijama: To je politička igra

    Oglasio se Lavrov o lažnim informacijama: To je politička igra

    “To je politička igra”, odgovor je ovo Sergeja Lavrova na lažne navode zapadnih medija kako je šef ruske diplomatije primljen u bolnicu na Baliju.

    On je podsjetio da i o ruskom lideru Vladimiru Putinu već 10 godina pišu da je bolestan.

    Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova objavila je snimak Sergeja Lavrova kako opušteno sjedi na terasi i tako poslala jasnu poruku da su vijesti koje dolaze sa Zapada, potpuno lažne.

  • Ubijena četiri studenta u Americi

    Ubijena četiri studenta u Americi

    Policija je otvorila istragu zbog ubistva nakon što su četiri osobe pronađene mrtve u kući u blizini kampusa Univerziteta Idaho u nedjelju, saopštile su nadležne vlasti.
    Policajci su prvo odgovorili na poziv za osobu koja je bila bez svijesti nešto prije podneva u nedjelju prije nego što su otkrili da su četiri osobe mrtve u kući, rekla je policijska uprava u saopštenju za javnost.

    U izjavi za zajednicu kampusa, rektor Univerziteta Skot Grin potvrdio je da su četiri osobe studenti tog univerziteta, piše CNN.

    “S dubokom tugom dijelim s vama da je Univerzitet danas obaviješten o smrti četiri studenata našeg Univerziteta koji su živjeli izvan kampusa za koje se vjeruje da su žrtve ubistva”, rekao je Grin.

    Dodao je da su porodice studenata obaviještene i Univerzitet radi na pomoći u policijskoj istrazi.

    Policija nije objavila identitet žrtava niti uzroke smrti.

  • Ukrajina u velikom problemu

    Ukrajina u velikom problemu

    Odbijanje Švajcarske da odobri isporuku municije Ukrajini za njemačke Gepard tenkove, pokazuje koliko je težak prelazak sa sovjetskog na zapadno oružje.

    Taj deficit Kijev delom pokriva ratnim plenom.Početkom novembra Švajcarska je ponovo rekla ne i odbila zahtev Berlina da Ukrajini isporuči 35-milimetarsku municiju za nemačke tenkove Gepard. Sličan odgovor, u kojem se ukazuje na neutralnost, stigao je i u junu. Prema pisanju medija, ovoga puta Nemačka je htela da isporuči 12.400 komada municije za protivvazdušni tenk. Berlin je do sada Ukrajini isporučio 30 otpisanih tenkova Gepard, koji se koriste i protiv dronova. Još pre isporuke se znalo da za njih nema dovoljno municije.

    To je pokazalo koliko je Ukrajini teško da pređe sa sovjetskog na NATO oružje. Prve zapadne isporuke oružja Kijev je primio nekoliko godina pre ruskog napada u febuaru, a nekoliko sedmica pre tog napada isporuke su ubrzane. Međutim, ukrajinska vlada je o velikom prelasku na drugu vrstu naoružanja govorila tek na proleće.

    “Nalazimo se u jednoj novoj fazi, o kojoj se niko nije usudio ni da sanja”, napisao je u aprilu na Fejsbuku ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba. “Radi se o prelasku ukrajinske vojske na NATO oružje, na NATO standarde. To se već dešava.”

    Gde se tačno u devetom mesecu rata Kijev nalazi u procesu naoružavanja, nije poznato. Činjenica je da Ukrajina sve više oružja dobija od Zapada. Ali isporuke su ograničene.

    Kada je reč o savremenoj teškoj tehnologiji, broj je jednocifren (npr. PVO sistemi IRIS-T iz Nemačke i NASAMS iz SAD, koji su isporučeni poslednjih nedelja). Haubica iz NATO zemalja i američkih višecevnih raketnih bacača HIMARS ima na desetine, dok starijih modela, kao što je američko borbeno vozilo M117 ima na stotine.


    “Kritična tačka zapadnog naoružanja je sistem održavanja, popravke i snabdevanja”, kaže ukrajinski vojni stručnjak Sergej Hrabskij. “To je mnogo opsežnije od same upotrebe oružja.” Čini se da je to jedan od razloga zašto se prebacivanje na oružje NATO odvija sporije nego što bi Kijev želeo. Strukture za snabdevanje zapadne tehnologije se ne postavljaju u samoj Ukrajini, već u susednim NATO zemljama.

    Još jedan “problem sa zapadnom vojnom opremom je činjenica da postoji više vrsta istog naoružanja – američko, britansko, francusko, nemačko, švedsko”, kaže Hrabskij. Standard je isti, ali “postoje razlike u održavanju”.

    To potvrđuje i austrijski pukovnik Markus Rajzner. “Ukrajinci su do sada na veoma razuman način upotrebljavali sisteme koji su isporučeni. Izazov je logistika. Imate čitavu kolekciju različitih sistema naoružanja”, kaže Rajzner. “Problem je pravu municiju dovesti do pravog oružja. Ukrajina je ogromna zemlja.”

    Jedna stvar je zajednička za oružje sa Zapada – to su sistemi kratkog dometa od nekoliko desetina kilometara. Kijev želi oružje dugog dometa, ali i zapadne avione i borbene tenkove, ali ta želja je do sada ostala neispunjena.

    Veliki deo naoružanja koje koristi ukrajinska vojska se bazira na sovjetskoj ratnoj tehnologiji, koja se snabdeva prvenstveno iz istočne i centralne Evrope, kažu vojni stručnjaci za DW. I zato što za to postoji logistika. U vazduhoplovstvu Ukrajina ima samo sovjetsku opremu, u artiljeriji je mešavina, kaže Serhij Hrabskij. Slična je situacija i sa tenkovima i oklopnim vozilima. Postoje izuzeci, ali većinom je reč o “sovjetskim uređajima”.


    Najnoviji primer: početkom novembra SAD su najavile da će zajedno sa Holandijom iz Češke u Ukrajinu isporučiti 90 modernizovanih tenkova tipa T-72. Prethodno je Ukrajina dobila stotine sličnih tenkova iz drugih zemalja, uglavnom iz Poljske. Isporučena je i municija. Rat je intenzivan i oštećenja su velika, što potvrđuju i izveštaji sa fronta. “Malo je tehnike i jedva da ima municije za sovjetske kalibre”, napisao je početkom avgusta na Fejsbuku ukrajinski reditelj i vojnik Oleh Senzov koji je bio raspoređen u Bahmutu u istočnoj Ukrajini. “NATO sistemi su bolji, ali ih nema dovoljno”.

    Prvi moderni PVO sistemi iz NATO zemalja
    S obzirom da se sovjetske zalihe smanjuju, a zapadne još uvek ne mogu da ih zamene, da li to znači da će doći kritičan trenutak za Ukrajinu? I – kada bi to moglo da se desi? O tome se raspravlja na društvenim mrežama. Zvaničnih informacija nema, jer one su tajne.

    “Problema je već bilo sa teškim protvvazdušnim raketama za Buk-M1 i S-300”, kaže Gustav Gresel, vojni stručnjak iz Evropskog saveta za spoljnopolitičke odnose (ECFR). “Kada su Rusi napali krstarećim projektilima ili nečim sličnim, Ukrajina je oborila samo dve ili tri od osam ili deset raketa. Samo zato što joj je ponestalo municije. Nakon isporuke sistema IRIS-T i NASAMS, može da ih obori znatno više. Nedavno su neke zemlje NATO odlučile da isporuče Ukrajini starije protivvazdušne sisteme kao što je američki HOUK (HAWK).

    Još jedno drugo osetljivo pitanje je – da li Ukrajina ima dovoljno sovjetske municije? Sopstvene zalihe su smanjene još pre rata, nakon serije eksplozija i skladištima municije, koje su klasifikovane kao sabotaže. U istočnoj Evropi više “nema mnogo” sovjetskog oružja, kaže Gresel. Fabrike oružja u tim zemljama mogu da proizvedu municiju za topove, ali ne i topove. Za sovjetske protivvazdušne sisteme “Strela” i “Osa” sve je manje municije, koju je Kijev dobijao iz istočne Evrope.


    Stotine zaplenjenih tenkova iz Rusije
    Komentarišući želju Kijeva da se u potpunosti prebaci na zapadne sisteme, Gresel kaže da je to “dobar i opravdan zahtev”. Taj proces bi bio brži kada bi neke zemlje, među koje ubraja i Nemačku, brže donosile političke odluke.

    Serhij Hrabskij smatra da trenutno “nije kritično” ako u Ukrajini ponestane sovjetskog oružja.

    “Ko je najveći dobavljač oružja Ukrajini? Rusija”, kaže stručnjak misleći na zaplenjenu ratnu tehniku.

    U ukrajinskom izdanju časopisa Forbs se navodi da u Ukrajini ima više zarobljene vojne tehnike nego što je isporučuju vodeće zapadne zemlje: do kraja septembra Ukrajina je zaplenila oko 400 ruskih borbenih tenkova i oko 700 borbenih vozila. Međutim, većinom se radi o starim modelima.

  • Zelenski spreman je za mir

    Zelenski spreman je za mir

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas je posetio strateški važan ukrajinski grad Herson.

    Herson su pre nekoliko dana napustile ruske okupacione trupe.

    Predsednik Zelenski je zahvalio NATO i drugim saveznicima za njihovu pomoć u ratu protiv Rusije, prenosi Rojters.

    “Idemo napred”, rekao je Zelenski postrojenim ukrajinskim trupama.

    “Spremni smo za mir, mir u celoj zemlji”, kazao je on.

  • Uhapšen osumnjičeni za podmetanje bombe u Istanbulu

    Uhapšen osumnjičeni za podmetanje bombe u Istanbulu

    Turska policija uhapsila je jednog muškarca, osumnjičenog da je podmetnuo bombu koja je eksplodirala u prometnoj pješačkoj ulici u Istanbulu, izjavio je jutros ministar unutrašnjih poslova Turske.

    On je predočio da prvi nalazi istrage ukazuju na to da su kurdski ekstremisti odgovorni za taj smrtonosni napad.

    U jučerašnjoj eksploziji na aveniji Istiklal, popularnom turističkom odredištu sa brojnim prodavnicama i restoranima nadomak poznatog istambulskog trga Taksim, poginulo je šestoro ljudi, a više desetina njih je ranjeno, prenosi AP.

    “Nedugo nakon detonacije policija je uhapsila jedno lice za koje se vjeruje da je postavilo eksplozivnu napravu”, potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu, prenijela je Anadolija.

    Iako nije otkrio identitet osumnjičenog, Sojlu je rekao da je privedeno još 21 lice koje se dovodi u vezu sa eksplozijom i potvrdio da prvi nalazi istrage upućuju na Radničku partiju Kurdistana (PKK) i na njenu ekspozituru u Siriji PID.

  • Makron: Neophodno nastaviti dijalog sa Putinom

    Makron: Neophodno nastaviti dijalog sa Putinom

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je neophodno da se nastavi dijalog sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
    “Da, neophodno je nastaviti dijalog”, rekao je Makron za radio-stanicu “Frans inter” na pitanje da li vrijedi nastaviti dijalog sa predsjednicima Irana i Rusije.

    Makron je naglasio da je uloga Francuske da nastavi dijalog sa liderima ovih zemalja.

  • Turska kritikovala SAD nakon napada u Istanbulu: Neiskrenost naših saveznika je očigledna

    Turska kritikovala SAD nakon napada u Istanbulu: Neiskrenost naših saveznika je očigledna

    Ministar unutrašnjih poslova Turske Suleyman Soylu oglasio se nakon jučerašnjeg napada u Istanbulu te se naročito osvrnuo na ponašanje država koje se ocjenjuju kao turski saveznici u borbi protiv terorizma.

    Tokom govora, Soylu je izjavio kako će Turska znati odgovoriti na napad u Istanbulu.
    “Znamo kakvu poruku žele da nam prenesu oni koji sprovode ovu akciju. Dobili smo poruku. Ne brinite, mi ćemo zauzvrati platiti više. Mislim da je ključno ocijeniti poruku saučešća koju su danas uputile Sjedinjene Američke Države. Odgovor na ovu poruku će se pojaviti vrlo jasno”, rekao je Soylu.

    U nastavku, on se još jednom osvrnuo na turske saveznike, a njegova poruka je protumačena kao svojevrsna kritika onima koji podržavaju kurdske organizacije.

    “Neiskrenost naših tzv. saveznika, posebno onih koji nam izgledaju kao prijateljski nastrojeni, koji ili skrivaju teroriste ili im daju mogućnost za djelovanje u područjima koje okupiraju, te im šalju novac iz senata, više je nego očigledna”, zaključio je Soylu.

    Turski zvaničnici su u nedjelju navečer kazali kako vjeruju da je napad izvela žena koja je, prema snimcima nadzorne kamere, sjedila 45 minuta na mjestu eksplozije na šetalištu Istiklal, a minut nakon što je otišla došlo je do eksplozije. Uz pomoć snimaka sa nadzornih kamera utvrdili su da je žena ostavila vreću sa eksplozivom i otišla.

    Iako je centar Istanbula u prošlosti bio na meti terorista, do sada nijedna grupa nije zvanično preuzela odgovornost za posljednji napad.

    PKK, koju je Ankara, kao i njeni zapadni saveznici, stavila na crnu listu kao terorističku organizaciju, nastavila je s pobunom za kurdsku samoupravu u jugoistočnoj Turskoj od 1980-ih.

  • “Vidimo probleme u BiH i Crnoj Gori”

    “Vidimo probleme u BiH i Crnoj Gori”

    Ministri vanjskih poslova zemalja EU danas će u Briselu održati sastanak na kojem će između ostalog razgovarati i o situaciji na Zapadnom Balkanu.

    Uoči sastanka, ministri vanjskih poslova izdvojili su vrijeme za razgovore s medijima, a jedan od onih koji se osvrnuo na situaciju na Zapadnom Balkanu je i šef finske diplomatije Pekka Haavisto.

    “Mislim da je geopolitika krucijalna u ovim trenucima. Vidimo problem u BiH, političke turbulencije u Crnoj Gori. Moramo ostati posvećeni ZapaDnom Balkanu, te podržati Sjevernu Makedoniju i Albaniju ka njihovom putu prema EU što je prije moguće”, rekao je Haavisto.

    Također, objasnio je kako je jedna od tema na današnjem sastanku i Ukrajina te se osvrnuo na eventualne pregovore između Ukrajine i Rusije.

    “Vrijeme pregovora je nešto što Ukrajina treba da definira. Oni imaju jasne ciljeve kada je riječ o vraćanju okupiranih dijelova. Nakon toga, razgovori o primirju će biti mogući”, zaključio je Haavisto.

    Osim tema koje se tiče ruske agresije na Ukrajinu i Zapadnog Balkana, šefovi diplomatija raspravljat će i o situaciji u Libanu, nedavno održavnom klimatskom samitu COP27 te drugim pitanjima.

  • Desetine hiljada ljudi na ulicama Madrida zbog privatizacije zdravstva

    Desetine hiljada ljudi izašlo je danas na ulice Madrida s ciljem odbrane javnog zdravstva, zahtijevajući više osoblja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

    Učesnici protesta tvrde da se trenutno radi na razbijanju javnog zdravstva u korist privatnih pružalaca zdravstvenih usluga i da je za to odgovorna konzervativna vlada u Madridu.

    Protesti u Madridu nazvani “bijeli plimni talas” zbog bijelih ljekarskih uniformi koje su većinom nosili demonstranti, organizovani su pod slogalnom “Madrid ne diše za javno zdravlje”.

    U centru protesta je region Madrida, gdje je djelimični štrajk počeo prije sedam dana.

    Anadolija
    Opšti štrajk zakazan je za 21. novembar na kome se očekuje učešće oko 5.000 ljekara.

    Proteste su organizivala udruženja zdravstvenih radnika, sindikati i ljevičarske političke partije, navodi AP.

    Regionalna vlada Madrida koju predvodi Izabel Ajuso iz Narodne partije našla se na udaru kritika posljednjih godina, posebno u vrijeme pandemije virusa korona, zbog manjka osoblja u bolnicama i centrima primarne zdravstvene zaštite.

    Organizatori kažu da, iako je Madrid španski region sa najvećim prihodom po glavi stanovnika, troši najmanji iznos po glavi stanovnika na primarnu zdravstvenu zaštitu.

    Oni tvrde da na svaka dva eura potrošena na zdravstvo u Madridu, jedan završi u privatnom sektoru.

    “Građani Madrida zaslužuju kvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu a ne odlaganje pregleda specijalista pedijatara ili porodičnih ljekara”, saopštio je sindikat ljekara AMITS.

    Izabel Ajuso negira da postoji nedostatak osoblja i tvrdi da proteste i štrajkove organizuju ljevičarske stranke uoči opštinskih i regionalnih izbora sljedeće godine.