Kategorija: Svijet

  • Kinezi lansirali 23 tone otpada u svemir

    Kinezi lansirali 23 tone otpada u svemir

    Kina je tokom vikenda lansirala novu raketu Long March 5B koja je sa sobom ponela novi modul za kinesku svemirsku stanicu Tijangong. Modul Ventjian sadrži naučnu opremu za obavljanje eksperimenata u svemiru te prostor za boravak astronauta.

    On se pridružio modulu Tajnhe koji je lansiran prošle godine, a do kraja ove Kinezi planiraju da lansiraju još jedan modul, nazvan Mengtijan.

    Lansiranje drugog modula Kina uspešno u svemir lansirala drugi modul svoje svemirske stanice.

    No, nije problem što Kina lansira nove module i gradi svoju svemirsku stanicu, već što se događa s tim snažnim raketama nakon što obave svoj posao.

    Tokom prve faze u orbiti, Long March 5B odbacio je 23 tone otpada, za koje stručnjaci računaju da će nekoliko dana kružiti u orbiti. Problem je što će taj otpad u nekom trenutku pasti na Zemlju. Deo će izgoreti prilikom prolaska kroz atmosferu, ali, upozoravaju, neće sav.

    Na nesreću, verovatno je da će 21 tona teška jezgra ostati u niskoj orbiti i nekontrolisano pasti na Zemlju, upozorio je astronom Džonatan Mekdauvel iz Centra za astrofiziku Harvard-Smitsonijan. U razgovoru za Gizmodo istakao je da bi bio prijatno iznenađen da su Kinezi promenili dizajn jezgra, čime bi se povećala šansa da ostaci izgore prilikom ulaska u atmosferu.

    Verovatno nisu i sad nas očekuje još jedna vožnja, kao i prošli put, istakao je on.

    Stručnjaci upozoravaju kako postoji šansa da taj svemirski otpad završi na naseljenom području. Naime, delovi kineske rakete već su se dva puta rušili na Zemlju. I dok je 2020. deo rakete koji nije izgorio pao u Indijski okean, 2021. to nije bio slučaj, već je pogodio nekoliko sela na Obali slonovače.

    Studija objavljena u Nature Astronomy upozorava kako će, zbog sve veće gužve u svemiru, u sledećih deset godina porasti rizik od ljudskih žrtava zbog pada svemirskog smeća na Zemlju. U studiji se navodi kako rizik iznosi čak 10 odsto da će biti ljudskih žrtava. Koliko i gde, nije moguće izračunati.

  • Rusi iznenada povećali pritisak; Ukrajinci na oprezu

    Rusi iznenada povećali pritisak; Ukrajinci na oprezu

    Ruski energetski gigant Gasprom naglo je, bez prethodne najave, povećao pritisak u gasovodu kojim se ruski gas isporučuje u Evropu.

    To je saopštio ukrajinski državni operater gasovoda.

    Kako je upozorila ukrajinska kompanija, takvi porasti pritiska mogli bi da izazovu vanredne situacije, uključujući pucanje gasovoda, a operateri gasovoda dužni su unapred da obaveste jedni druge o tome.

    Gasprom nije bio dostupan za komentar, prenosi Rojters.

    Rusija je nastavila da pumpa gas kroz Ukrajinu iako su dve zemlje u ratu.

    Gasprom je u ponedeljak saopštio da je njegova isporuka gasa Evropi kroz Ukrajinu iznosila 41,7 miliona kubnih metara, u odnosu na 41,2 miliona kubnih metara dan ranije.

    Gasprom je u ponedeljak, pozivajući se na nalog agencije za nadzor, objavio da će dotok gasa u Nemačku preko Severnog toka 1, kojim se zaobilazi Ukrajina, opasti od srede na 33 miliona kubnih metara dnevno.

    To je polovina uobičajenog protoka gasa, koji već sada iznosi samo 40 odsto standarnih kapaciteta.

  • Evropska unija odobrila prvu vakcinu protiv majmunskih boginja

    Evropska unija odobrila prvu vakcinu protiv majmunskih boginja

    Danska kompanija Bavarian Nordic saopštila je da je Evropska komisija dala dozvolu da se njena vakcina Imvanex plasira na tržište kao zaštita od majmunskih boginja.

    Odobrenje dolazi nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala upozorenje na visokom nivou u kojem je epidemija majmunskih boginja, koja se brzo širi, proglasila globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.
    “Dostupnost odobrene vakcine može značajno poboljšati spremnost nacija da se bore protiv novih bolesti, ali samo kroz ulaganja i strukturirano planiranje biološke spremnosti”, rekao je izvršni direktor danske kompanije Paul Chaplin.

    Ova vakcina, jedina je koja je dobila odobrenje za prevenciju bolesti majmunskih boginja u SAD i Kanadi, do sada je u EU bila odobrena samo za liječenje malih boginja.

    Međutim, kompanija je isporučila vakcinu u nekoliko zemalja EU tokom trenutne epidemije majmunskih boginja za ono što je poznato kao “off-label” upotreba.

    “Odobrenje je važeće u svim državama članicama Evropske unije, kao i na Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj”. navodi se u saopćenju Bavarian Nordic.

    Razvoj Imvanexa omogućen je značajnim ulaganjima američke vlade u protekle dvije decenije.

  • Gasprom zaustavlja rad još jedne turbine na Sjevernom toku

    Gasprom zaustavlja rad još jedne turbine na Sjevernom toku

    Ruski energetski gigant Gasprom saopštio je danas da će zaustaviti rad još jedne turbine na gasovodu Severni tok 1 radi održavanja.

    Tako će protok gasa, koji je već smanjen na 40 odsto kapaciteta, pasti od srede za još pola, javlja Rojters.

    Prema saopštenju Gasproma, usled obustave rada turbine dnevni kapacitet ruske kompresorske stanice Portovaja biće smanjen na 33 miliona kubnih metara (mcm) gasa od srede 27. jula, od 4.00 sata ujutro po srednjoevropskom vremenu, što je samo polovina od sadašnjih već smanjenih isporuka, dodaje britanska agencija.

    Novi šok za snabdevanje Evrope gasom dolazi u trenutku visokih tenzija u okviru kojih Rusija i Zapad razmenjuju ekonomske udarce zbog vojne operacije Moskve u Ukrajini.

    Evropska unija je optužila Rusiju da pribegava energetskoj uceni, dok Kremlj kaže da su poremećaji u isporukama gasa izazvani problemima s održavanjem i efektima zapadnih sankcija.

    Evropski političari su više puta upozoravali da bi Rusija mogla da potpuno da prekine dotok gasa ove zime, što je korak koji bi gurnuo Nemačku u recesiju i doveo do skoka cena za potrošače koji se već muče sa visokim cenama hrane i energije.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je ovog meseca upozorio Zapad da nastavak sankcija rizikuje da izazove katastrofalno poskupljenje energije za potrošače širom sveta.

    Rusija je drugi najveći svetski izvoznik nafte posle Saudijske Arabije i najveći svetski izvoznik prirodnog gasa. Evropa uvozi oko 40 procenata svog gasa i 30 procenata nafte iz Rusije.

    Gasprom je prošle nedelje nastavio isporuke gasa preko gasovoda Severni tok 1 nakon 10-dnevne pauze zbog redovnog remonta, zadržavši ih na nivou od samo 40 posto kapaciteta, na koji su spuštene još u junu zbog, kako je tada obrazloženo, odloženog vraćanja jedne turbine se servisiranja u Kanadi.

    Političari u EU su to objašnjenje Moskve odbacili, pri čemu Nemačka tvrdi da je planom ionako bilo predviđeno da se pomenuta turbina koristi tek od septembra.

  • Rusija optužena

    Rusija optužena

    Volodimir Zelenski je u svom video obraćanju danas optužio Moskvu da koristi ograničenja u snabdevanju gasom kako bi sprovela, kako tvrdi, teror u Evropi.

    Predsednik Ukrajine pozvao je Evropsku uniju da pojača sankcije Rusiji.

    “Sve ovo Rusija radi namerno da bi što više otežala Evropljanima da se pripreme za zimu. I to je otvoreni gasni rat koji Rusija vodi protiv ujedinjene Evrope – upravo tako ga treba doživljavati”, navodi se u objavi Zelenskog na Fejsbuku.

  • Putinov čovek iz sjenke?

    Putinov čovek iz sjenke?

    Iznenadna pojava Nikolaja Patruševa nakon više od dve decenija naglasila je njegovu ulogu kao pokretačke snage Kremlja.

    Neko vreme čak je izazvala pitanja oko toga da li on želi da se pozicionira da preuzme dužnost od Vladimira Putina, usred upornih spekulacija o zdravlju ruskog predsednika.

    Patrušev je bio vodeća ličnost iza nove bezbednosne strategije Rusije, objavljene u maju 2021. U njoj se navodi da Rusija može da koristi “metode sile” da odgovori na neprijateljske akcije stranih zemalja.

    Kad je Putin uoči invazije na Ukrajinu održao poslednji sastanak svog Saveta bezbednosti, moćnog tela u kojem je Patrušev sekretar, delovalo je da je njegov “jastreb” dominirao prostorijom, piše “Vašington post”. Blizak Putinov saveznih iz zajedničkih dana u KGB-u u Sankt Peterburgu, Patrušev je rekao ruskom predsedniku da su Sjedinjene Američke Države iza tenzija u Istočnoj Ukrajini i da nastoje da orkestriraju kolaps Rusije.

    “Naš zadatak je da branimo teritorijalni integritet naše zemlje i naš suverenitet”, istakao je u emitovanim komentarima.

    “Tvrdolinijaški avatar”
    Patrušev, čija je pozicija ekvivalentna američkom nacionalnom bezbednosnom savetniku, izrazio je hladnoratovski pogled koji je pokrenuo Putinov rat. Otkako je Putin pokrenuo invaziju 24. februara, Patrušev je postao, kao je to opisao “Post”, “tvrdolinijaški avatar militarističke Rusije”.


    Dok se činilo da je Putin u konfuziji u prva tri meseca invazije – čak je skoro nestao sa scene – Patrušev je uskočio da opravda invaziju i promoviše ruske ciljeve. On je u nizu intervjua za ruske novine prevideo kolaps Evrope pod teretom globalne krize hrane i izbeglica, te dezintegraciju Ukrajine na nekoliko država. Pozvao je na oživljavanje “istorijskih tradicija” u ruskom obrazovnom sistemu da se stvore “prave patriote”, čak je zašao u ekonomsku politiku pozivajući na “strukturalnu perestrojku” koja bi delimično uključila novi suvereni sistem za određivanje kursa rublje.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za “Vašington post” da su sugestije da se Patruševljeva uloga promenila – “izum”.

    • Patrušev je uvek bio aktivan u skladu sa svojom širokom sferom ovlašćenja – rekao je on, dodajući da je “predsednik naravno predsednik” i da Putin “u uslovima specijalne vojne operacije obavlja ulogu vrhovnog komandanta”.

    “Patriota”
    Portparol Saveta bezbednosti Jevgenij Anošin takođe je porekao da Patrušev polaže pravo na bilo koju veću ulogu.

    “On je patriota. On je državni akter koji je dugi niz godina posvećen Ruskoj Federaciji i Putinu”, istakao je.

    Za razliku od Putina koji je od početka invazije bio na samo dva puta u inostranstvu – u Tadžikistanu i potom u Turkemnistanu na Kaspijskom samitu u junu, kao i u Iranu ove nedelje – Patrušev je išao širom i popreko bivšeg Sovjetskog saveza, od čega nedavno u Jermeniji u junu na samitu ODKB – ruskoj verziji NATO – gde je kritikovao SAD zbog “bezobzirnog širenja NATO”.

    Takođe je stao u odbranu ruske enklave Kalinjingrad, preteći “ozbiljnom” odmazdom zbog blokade tranzita robe preko Litvanije zbog sankcija EU. U julu je na bezbednosnom samitu na ruskom Dalekom istoku pozvao na smanjenje “stranog učešća u projektima značajnim za ruski energetski sektor”.

    Putin ga sluša?
    “Vašington post” piše da njegov uspon naglašava “uticaj tvrdolinijaških bivših KGB-ovaca koji se više od dve decnije bore protiv liberalnih tehnokrata da dopru do Putinovog uveta”.

    “Kad je Putin pokrenuo rat, delovalo je da je došao trenutak za Patruševa. Njegove ideje čine temelje odluka koje donosi Putin. On je jedna od nekoliko figura koje Putin sluša”, rekla je Tatjana Stanovaja, osnivač ruske konsultantske kuće “R.Politik”.

    Andrej Kolesnikov, istraživač Fondacije Karnegi, rekao je da je Patrušev unazad pokazao da je “njemu dozvoljeno da objasni i razjasni Putinove misli”. Čak i kad govori ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije jasno da li govori u ime Putina.

    “Nije svima dozvoljeno da to rade… Diplomate često pokušavaju da pogode. Oni ne znaju šta Putin želi, ali Patrušev zna”, istakao je.

    “Šapuće mu otrov na uvo”
    Otkako je Putin imenovan za šefa FSB i počeo svoj uspon, Patrušev je bio pored njega. Mark Galeoti, profesor Univerzitetskog koledža London, kaže da je Patrušev dugo bio “đavo na Putinovom ramenu koji šapuće otrov u njegovo uvo”.

    Patrušev je prvi put služio pored Putina tokom sedamdesetih u kontraobaveštajnom odeljenju KGB u tadašnjem Lenjingradu, a današnjem Sankt Peterburgu. U poslednje dve godine bio je jedan od nekolicine bliskih savetnika koji imaju redovan pristup Putinu, kako su “Postu” rekli izvori iz Moskve. Patrušev je, smatra Stanovaja, bio među retkim bezbednosnim savetnicima koji su verovatno znali za Putinovu odluku pre pokretanja invazije.

    Skoro pet meseci kasnije, nijedan od njih možda neće videti, ili želeti da vidi izlaz.

    “Putin je potreban nastavak rata. U uslovima rata on može da kontroliše društvo. Ako je mir, ljudi će početi da postavljaju pitanja zašto žive toliko loše”, rekao je “Postu” jedan biznismen iz Moskve.

  • Ministri energetike EU o planu za “bezbjednu zimu”

    Ministri energetike EU o planu za “bezbjednu zimu”

    Ministri energetike EU okupiće se danas na vanrednom sastanku Savjeta EU za energetiku koji će biti usmjeren na postizanje političkog sporazuma o takozvanom planu “Sačuvajmo gas za bezbjednu zimu”, saopšteno je iz Evropskog savjeta.

    Evropska komisija prošle sedmice je predložila da svaka od članica smanji potrošnju gasa za 15 odsto od avgusta do marta.

    Brisel je od članica tražio da smanje potrošnju kako bi popunili skladišne prostore pred zimu.

    Nekoliko država već je izrazilo protivljenje smanjenju potrošnje, uključujući Italiju, Poljsku, Mađarsku, Portugaliju, Grčku i Španiju.

  • Njemačka na pragu recesije?

    Njemačka na pragu recesije?

    Njemačku privredu čekaju teška vremena, ukazao je najvažniji indikator privrednog rasta, indeks poslovne klime minhenskog ekonomskog instituta Ifo.

    Ekonomisti govore o mogućoj recesiji.Raspoloženje nemačkih preduzetnika u julu se znatno pokvarilo i percepcija poslovne klime je u odnosu na prethodni mesec pala za 3,6 poena, na 88,6, saopštio je u ponedeljak Ifo. To je najniže od juna 2020.

    Stručnjaci u očekivali pad, ali su u proseku računali da će se zaustaviti na 90,1 poen.

    “Nemačka je na pragu recesije”, prokomentarisao je rezultat ankete predsednik Ifo Klemens Fist. “Visoke cene energenata i nestašica gasa opterećuju konjunkturu”, rekao je Fist.

    Raspoloženje preduzetnika pokvarilo se u svim privrednim granama, i to vidno. U industriji je pesimizam najveći od vrhunca pandemije u aprilu 2020.

    “Taj trend se provlači kroz skoro sve privredne grane”, rekao je Fist, dodajući da se u usložnim delatnostima raspoloženje ponovo preokrenulo posle nedavnog velikog optimizma, kao i u turizmu i ugostiteljstvu.

    Nemačku privredu trenutno pritiska nekoliko problema. Najteži su po svoj prilici opasnost krize sa gasom, problemi sa isporukom u spoljnoj trgovini i visoka inflacija. Uz to dolaze i visoke kamate na tržištu kapitala, koje dižu cenu kredita za preduzeća i potrošače i tako guše investicije i ličnu potrošnju.

    Evropska centralna banka je prošle nedelje prvi put za 11 godina podigla referentnu kamatnu stopu u zoni evra. Mnoge druge centralne banke u svetu još ranije su počele da dižu kamatne stope.

    Ekonomisti iz bankarskog sektora nalaze Ifo komentarišu sa pesimizmom.

    “Teško ćemo izbeći recesiju”, rekao je Tomas Gicel, glavni ekonomista VP Banke.

    Teret visoke inflacije, preteće energetske krize i problema sa lancima snabdevanja je, prema njegovoj oceni, prevelik.

    Jerg Kremer, glavni ekonomista Komercbank takođe je naveo da je nemačka privreda već u opadanju, a da u prvom redu od ruskog predsednika Vladimira Putina zavisi koliko će situacija na kraju biti teška.

    “Ako bude potpune obustave isporuka gasa, duboka recesija je neizbežna”, rekao je Kremer.

  • Rusija upozorila ukrajinu

    Rusija upozorila ukrajinu

    Rusija je upozorila Ukrajinu da obustavi provokacije kod nuklearne elektrane Zaporožje koje bi mogle biti imati velike posledice.

    To je danas rekla rekla portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Upozoravamo režim Zelenskog da prestane sa provokacijama kod najveće evropske nuklearke koje bi mogle da izazovu nuklearni akcident, sa mogućim posledicama koje bi prevazišle Ukrajinu”, rekla je Zaharova, prenosi TAS S.

    Rusija, kako je dodala, poziva međunarodnu zajednicu da pojača oprez tim povodom i osudi akcije vlasti u Kijevu.

  • Varhelji tvrdi da se u Brisel vratila volja za proširenje EU

    Varhelji tvrdi da se u Brisel vratila volja za proširenje EU

    Komesar EU za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelji ocijenio je da se u Brisel vratila volja za proširenje EU, kao i da treba dozvoliti Srbiji male, reformske korake.

    Mi, Evropljani, sada ne samo da shvatamo, već smo i spremni da to ispunimo. Evropa neće uživati u bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu bez potpune integracije zapadnog Balkana, rekao je Varhelji za briselski portal Juroaktiv.

    On je rekao da je situacija u Ukrajini “otrijeznila” debatu u vezi sa procesom proširenja EU i pokazala potrebu da se ubrzaju procedure, koje je u suštini zaustavio prethodni sastav Evropske komisije.

    – Srbija pravi male korake i treba da dozvolimo da se ti koraci ostvare. Jer ako to ne učinimo, onda dobijamo upravo suprotno od onoga što želimo da postignemo – naglasio je Varhelji.

    On je napomenuo da previše otvoren pritisak na Beograd na određenim pozicijama može izazvati “gubitak Srbije”, prenosi RTS.

    – Želimo da Srbija bude naš saveznik, ali moramo da razumijemo njen stav kada nešto tražimo od nje – rekao je Varhelji.