Kategorija: Svijet

  • Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak govorio je za RTS o preduslovima za sprovođenje evropskog plana i kao osnovni naveo formiranje Zajednice srpskih opština.

    Miroslav Lajčak je rekao da ako se pogleda predlog EU, on govori o normalizaciji, a ne o nekoj kapitulaciji.

    Nije cilj, kaže Lajčak, da neko pobijedi ili izgubi.

    • Cilj je da tražimo vin-vin situaciju i da otvorimo evropska vrata – naglasio je Lajčak.

    Sastanak u Ohridu, napominje, ima cilj da se dogovorimo oko ispunjavanja sporazuma koji ima toliku podršku EU kakve se, kako je naglasio, on ne sjeća u prošlosti.

    Miroslav Lajčak od juče boravio u Beogradu. Danas nastavlja razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Lajčak je održao sastanak i sa dijelom opozicije.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Iz Rusije – 99,9 odsto manje

    Izvoz sirove nafte iz Rusije u Njemačku praktično je stao početkom ove godine.

    Njemački Savezni zavod za statistiku je u ponedeljak saopštio da je u Nemačku u januaru stigla samo preostala količina od 3.500 tona, prenosi dpa.

    Ta nafta je već bila uvezena u Evropsku uniju pre početka godine.

    U januaru 2022. godine, pre sukoba Rusije i Ukrajine, Njemačka je uvezla 2,8 miliona tona ruske sirove nafte, saopštile su vlasti. Uvezena količina je tako opala za 99,9 odsto.

    Ukupno je Nemačka uvezla 6,2 miliona tona sirove nafte u vrednosti od 3,8 milijardi evra (4 milijarde dolara) u januaru tekuće godine. To je bilo za 20,5% manje u obimu i 9,6% u vrednosti nego u istom mesecu prošle godine.

    Udeo Rusije u ukupnom njemačkom uvozu nafte pao je sa 36,5% u januaru 2022. na 0,1% u januaru 2023. godine, prema proračunima statističara.

    To je kompenzovano većim uvozom iz Norveške (porast od 44% na 987.000 tona), Britanije (porast od 42% na 959.000 tona) i Kazahstana (porast od 34,6% na 928.000 tona).

    Njemačka je na prelazu godine zaustavila sav uvoz sirove nafte iz Rusije. EU zabrana uvoza ruske sirove nafte koja stiže tankerima već je bila na snazi od 5. decembra.

    Njemačka zabrana uvoza nafte iz naftovoda Družba usledila je 1. januara 2023. Naftni embargo ima za cilj da oteža ruskom predsedniku Vladimiru Putinu finansiranje rata protiv Ukrajine.

  • Ukrajinci stavili sve na kocku za Bahmut: U odbranu šalju vojsku koju su namjeravali koristiti za kontraofanzivu

    Ukrajinci stavili sve na kocku za Bahmut: U odbranu šalju vojsku koju su namjeravali koristiti za kontraofanzivu

    Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu bitaka na istoku, uključujući u i oko Bahmuta, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, pri čemu su obje strane opisale brutalne borbe u malom gradu dok Rusija intenzivira zimsku kampanju za njegovo zauzimanje.

    Uništeni rudarski grad Bahmut postao je žarište ruske invazije, a višemjesečna borba za njega postala je najkrvavija pješačka bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    “Vrlo je teško na istoku – vrlo bolno”, rekao je Zelenski u video obraćanju koje je držao svake noći otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju prije više od godinu dana.

    “Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I uništit ćemo je”, kazao je ukrajinski predsjednik.

    Na bojištu, ukrajinski vojnici rekli su u ponedjeljak da odbijaju napade blizu Kreminne, sjeverno od Bahmuta.

    U šumi nekih 8 km od fronta, grme topovi, gađajući neprijateljske položaje na sjeveroistoku. U daljini neprestano tutnje eksplozije.

    Novinari Reutersa vidjeli su jednog vojnika koji je doveden s fronte s teško ranjenom nogom. Stabiliziran je u kombiju s longetom i lijekovima protiv bolova prije nego što je vraćen u medicinski centar.

    “Prije dvije ili tri sedmice borbe su bile na vrhuncu, ali su se malo smirile”, rekao je Mihailo Anest, 35-godišnji ljekar – Puno je topničke i minobacačke vatre.

    Rovovski rat, koji su obje strane opisale kao mljevenje mesa, odnio je ogromne žrtve u Bahmutu, u Donjecku, a obje strane izvještavaju o stotinama ubijenih neprijateljskih vojnika.

    Rusija kaže da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put za zauzimanje cijelog Donjecka, središnjeg ratnog cilja. Ukrajina, koja je odlučila braniti Bahmut radije nego se povući, kaže da će iscrpljivanje ruske vojske sada pomoći njezinoj kasnijoj protuofanzivi.

    Ali nije svaki vojni analitičar uvjeren da je obrana Bahmuta najbolja strategija za Ukrajinu.

    “Od sada imamo informacije da Ukrajina šalje rezerve u Bahmut koje su prošle obuku u zapadnim zemljama. I trpimo gubitke među rezervama koje smo namjeravali koristiti za protuofanzive”, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov u intervjuu.

    Ovdje bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli iskoristiti za te protuofanzive.

    Ukrajinski vojni historičar Roman Ponomarenko rekao je da je prijetnja okruženja “vrlo stvarna”.

    “Ako jednostavno odustanemo od Bkhmuta i povučemo svoje trupe i opremu, ništa strašno se ne može dogoditi… ako zatvore obruč, izgubit ćemo ljude i opremu”, rekao je za ukrajinski radio NV.

  • Nagomilano 40.000 vojnika i borbena avijacija

    Nagomilano 40.000 vojnika i borbena avijacija

    Ukrajinske vlasti počele su sa prebacivanjem borbene avijacije ka Zaporožju, rekao je član glavnog odbora saveta administracije regiona Vladimir Rogov.

    On je za Sputnjik izjavio da se radi se o sovjetskim lovcima i helikopterima, koji su zemlje bivšeg Varšavskog pakta predale Ukrajini, kao i jedan deo koji su Amerikanci povukli iz Avganistana.

    U tekstu se podseća da su od sredine februara vlasti Zaporoške oblasti registrovale da ukrajinske snage koncentrišu jedinice i prave utvrđenja na svojim granicama.

    Broj vojnika je dostigao 40.000.

    Kako je objasnio Rogov, Kijev želi da izađe na Azovsko more i da preseče kopneni koridor ka Krimu.

    Prema njegovom mišljenju, ofanziva bi mogla da počne čim drveće olista, krajem marta ili početkom aprila, ali je region, koji je od septembra 2022. deo Rusije, spreman da odgovori na napad.

    Zapadni mediji u više navrata su navodili, pozivajući se na svoje informacije, kao i na mišljenja analitičara, da se Kijev sprema na veliku kontraofanzivu.

  • Ruske proširuju utvrđene položaje

    Ruske proširuju utvrđene položaje

    Ruske snage jačaju i proširuju utvrđene položaje u okupiranom delu Zaporožja, objavio je analitičar Brejdi Afrik iz američkog Instituta Enterprajz.

    On navodi da su ruske snage od 4. decembra prošle godine dodale više odbrambenih linija izvan sela Čistopilija.

    Rusija je, podsećaIndex.hr, prošle godine objavila da je anektirala ceo region Zaporožjau uz još tri ukrajinska regiona, Herson, Donjeck i Luganjs, ali nema ceo region pod svojom kontrolom.

    U tom regionu se nalazi i nuklearna elektrana “Zaporožje”, koja je ujedno i najveća nuklearka u Evropi, koja je pod kontrolom ruskih snaga od prvih nedelja rata.

  • Italija za porast ilegalnih migranata u Evropi okrivila rusku plaćeničku grupu Wagner

    Italija za porast ilegalnih migranata u Evropi okrivila rusku plaćeničku grupu Wagner

    Talijanska vlada je saopćila da ruska plaćenička grupa Wagner stoji iza porasta migrantskih brodova koji pokušavaju prijeći Mediteran kao dio strategije Moskve za odmazdu protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

    “Mislim da se sada sa sigurnošću može reći da je eksponencijalni porast migracijskog fenomena koji odlazi s afričkih obala također, ne u beznačajnoj mjeri, dio jasne strategije hibridnog ratovanja koju Wagnerova divizija provodi, koristeći svoj utjecaj u nekim afričkim zemljama”, rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto.

    Otprilike 20.000 ljudi stiglo je u Italiju ove godine, u usporedbi sa 6.100 u istom razdoblju 2022. godine, pokazuju brojke ministarstva unutarnjih poslova, a pitanje migracija pojačava pritisak na desničarsku vladu.

    U glasovnoj poruci punoj psovki objavljenoj na njegovom Telegram kanalu, Prigožin je odgovorio: “Nemamo pojma šta se događa s migrantskom krizom, ne brinemo se time.”

    Zatim je nizom uvreda opisao Crosetta i pozvao ga da obrati pažnju na vlastitu zemlju.

    Wagnerove snage optužene su za djelovanje u nekoliko afričkih zemalja, uključujući Libiju, Mali i Srednjoafričku Republiku.

    Crosetto, visokorangirani političar u desničarskoj stranci Braća Italije premijerke Giorgie Meloni, pozvao je NATO saveznike da pomognu Italiji da se suoči s porastom broja migranata.

    “Atlantski savez postaje jači ako se problemi koji proizlaze iz kolektivnih izvora također dijele, ali postoji opasnost od pucanja ako zemlje koje su najizloženije odmazdi raznih vrsta budu ostavljene same”, rekao je Crosetto.

    Slične primjedbe došle su i od ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija, koji je tokom posjete Izraelu novinskoj agenciji ANSA rekao da je zabrinjavajuće što mnogi migranti dolaze iz područja “koje kontroliše grupa Wagner”.

    Meloni, koja zauzima tvrd stav protiv ilegalne imigracije, našla se na meti kritika nakon brodoloma prošlog mjeseca u blizini južne regije Kalabrije u kojem je poginulo najmanje 79 ljudi, zbog tvrdnji da je hitna reakcija bila spora.

  • Iz Kremlja poručili da nema uslova za mir u Ukrajini, samo rat je moguć

    Iz Kremlja poručili da nema uslova za mir u Ukrajini, samo rat je moguć

    U Kremlju su uvjereni da je trenutno nemoguće govoriti o miru s Ukrajinom. Rusija će se nastaviti boriti za osvajanje ukrajinskih teritorija.

    “Trenutno nema razloga da se situacija u Ukrajini pomakne prema mirnom smjeru. Postizanje naših ciljeva i dalje je naš apsolutni prioritet i uvijek će to ostati. To je trenutno moguće samo vojnim putem,” kazao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

    Peskov je komentarisao i nekoliko nedavnih događaja u Ukrajini, pa je prijedlog da se Rusija preimenuje u Moskviju nazvao je “smiješnim”, a zahtjev da redovnici proruske crkve napuste prostorije Kijevsko-pečerske lavre nečuvenom odlukom.

    “Znate, takve poruke ili odluke su vjerojatno smiješno smiješne stvari. Ako se ne varam, već je bilo dosta šala o tome. Ne vjerujem da se trebamo opet šaliti s tim. Ali opet ističem da je jedini način da se na to reagira osmijehom. Ruska Federacija će ostati velika država, velika država i ostat će Rusija, kako god je tko zvao,” kazao je Peskov.

    O odluci ukrajinskih vlasti da svećenici Ukrajinske pravoslavne crkve povezane sa Moskvom da napuste najstariji manastir u Kijevu kazao je da je uznemirujuća.

    “To je uznemirujuće. Ovo je apsolutno neviđen način postupanja s predstavnicima crkve, Ruske pravoslavne crkve. Smatramo to neprihvatljivim. Smatramo da bi međunarodna zajednica trebala odgovoriti na takvu nečuvenu odluku,” kazao je Peskov.

  • Rusi tvrde da su NATO instruktori pripremali ukrajinsku vojsku još 2018. godine

    Rusi tvrde da su NATO instruktori pripremali ukrajinsku vojsku još 2018. godine

    Ruski uposlenik agencije za provođenje zakona rekao je za RIA Novosti da su instruktori iz zemalja članica NATO-a koji govore engleski i poljski proveli posebnu minsko-eksplozivno obuku za ukrajinsko vojno osoblje još 2018. godine.

    Izvor je komentirao fotografije i videozapise s pametnih telefona ukrajinskih vojnika poginulih u regiji Donjeck, koji su stavljeni na raspolaganje ruskoj novinskoj agenciji. Prema metapodacima fotografija i videa dokazano je da su snimljene u jesen 2018. godine, a na njima se vidi kako instruktori na poljskom i engleskom podučavaju Ukrajince posebnim vještinama, poput pretresa automobila, izrade eksplozivnih naprava od improviziranih materijala i sličnog.

    Obuka je navodno izvedena na vojnom poligonu Javoriv u Lavovskoj oblasti, u međunarodnom centru za očuvanje mira i sigurnosti Nacionalne akademije kopnenih snaga. Jedan od telefona pronađen kod vojnika ubijenog tokom napada na ukrajinsko uporište u Mariinki navodno je pripadao osobi po imenu Volodimir Varga, rođen 1990.

    “Vojnike su obučavali u jesen 2018. godine. Nije to bila obična višenamjenska obuka, nego obuka specijalnih jedinica. Riječ je o napadima na zgrade, automobile, pretresima automobila, zarobljavanje neprijateljskih vojnika i slično”, objašnjava ruski dužnosnik sigurnosti.

  • Sukob u njemačkoj vladi

    Sukob u njemačkoj vladi

    Njemački ministar finansija Kristijan Lindner izjavio je da mora da se pozabavi rashodima u predlogu budžeta za 2024. godinu.

    Dodao je da mora da popravi strukturni deficit nastao kao rezultat pandemije kovida-19 i energetske krize.

    Lindner je rekao da je o tome već obavestio kancelara Olafa Šolca i najavio mu da u sredu, na predstojećoj sednici vlade, neće moći da predstavi predlog budžeta jer nije postignuta puna saglasnost oko nacrta, prenosi Rojters.

    “Imamo ogroman problem sa rashodima. Moramo da se konsolidujemo”, rekao je Lindner za televiziju ARD i dodao da povećanje javnog duga i veći porezi nisu “valjane opcije”.

  • SAD predstavile novi “nevidljivi” avion

    SAD predstavile novi “nevidljivi” avion

    Američke zračne snage i kompanija Northrop Grumman zajedno predstavili nevidljivi nuklearni bombarder B-21 Raider, a sada su objavljene dvije nove fotografije.
    Predstavljanje je održano u prisustvu pozvanih zvanica, dok je javno objavljena samo jedna fotografija. Ipak, sada su Američke zračne snage objavile još dvije nove fotografije aviona o kojem se jako malo zna.

    Visoko povjerljivi avion je vrijedan 692 miliona dolara, a poznato je da će zamijeniti američku flotu bombardera s nuklearnim naoružanjem. Na novim fotografijama je avion prikazan bliže i jasnije.

    Novi bombarder ima najsavremenije AI mogućnosti i dizajniran je za obavljanje misija dugog dometa s američkog teritorija s minimalnim potrebama za punjenjem goriva. AI tehnologija omogućava operacije bez prisustva posade.