Kategorija: Svijet

  • Teška nesreća u Turskoj, najmanje 15 poginulih

    Teška nesreća u Turskoj, najmanje 15 poginulih

    Najmanje 15 osoba je poginulo, a 22 su povrijeđene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u turskoj provinciji Gaziantep.

    Nesreća se dogodila na dijelu auto-puta TAG u distriktu Nizip, javlja agencija Anadolija.

    Najprije se sa puta survalo jedno vozilo i na mjesto nesreće stigla su vozila hitne pomoći i vatrogasne službe kao i vozilo za prenos uživo novinske agencije IHA.

    Potom se u neposrednoj blizini prevrnuo i putnički autobus koji je klizio putem i udario u parkirana vozila vatrogasaca, hitne pomoći i agencije IHA.

    Na mjesto nesreće stigle su brojne ambulantne i policijske ekipe, kao i guverner Gaziantepa Davut Gul.

    “Prema prvim informacijama, poginulo je najmanje 15 naših sugrađana, uključujući troje vatrogasaca, dvoje zdravstvenih i dvoje medijskih radnika. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice”, rekao je Gul.

  • Njemačka policija pokrenula istragu protiv Abbasa zbog izjave da je Izrael počinio 50 holokausta

    Njemačka policija pokrenula istragu protiv Abbasa zbog izjave da je Izrael počinio 50 holokausta

    Njemačka policija je pokrenula preliminarnu istragu protiv palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa nakon što je ranije ove sedmice u Berlinu izjavio da je Izrael izvršio “50 holokausta” nad Palestincima.

    Policija je jučer, 19. augusta, potvrdila za njemački list Bild da je Abbas pod istragom zbog toga što je izjavom mogao izazvati mržnju. Istraga je pokrenuta nakon što je podnesena krivična prijava. Relativiziranje holokausta u Njemačkoj je krivično djelo.
    Međutim, iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke su saopćili da će Abbas, kao predstavnik Palestine, imati imunitet od krivičnog gonjenja, jer je bio u službenoj posjeti.

    Podsjećamo, predsjednik Palestine je na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom reagirao nakon što je jedan od novinara od njega tražio da se izvini za ubistvo 11 izraelskih sportista tokom Ljetnih olimpijskih igara u Minhenu 1972., a koje je počinila grupa Palestinaca.

    “Ako se želite vraćati u prošlost, samo naprijed. Izrael je odgovoran za 50 masakara, 50 holokausta”, poručio je Abbas.

    Po izrazu lica njemačkog kancelara bilo je vidljivo da mu ova konstatacija nije prihvatljiva, ali u tom trenutku nije verbalno reagirao. Ovu izjavu je kasnije osudio.

    “Zgrožen sam nečuvenim izjavama palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa. Za nas Nijemce je neprihvatljivo i nepodnošljivo svako relativiziranje holokausta. Osuđujem svaki pokušaj negiranja holokausta”, naglasio je Scholz.

    Osim toga, nije prihvatio Abbasovu konstataciju da je odnos između Izraela i Palestine aparthejd.

  • “Istorijski dan – gotovo je”

    “Istorijski dan – gotovo je”

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je kraj evropskog ekonomskog nadzora nad Grčkom istorijski dan.

    On je građanima obećao prosperitetnu budućnost.

    “20. avgust je istorijski dan za Grčku i njene građane: na najzvaničniji mogući način, naša zemlja se povukla iz pojačanog evropskog nadzora. Ciklus koji je trajao 12 godina i koji je doneo patnju građanima, stagnaciju ekonomije i podele u društvu, konačno se završava. Sada je tu novi, jasan horizont rasta, jedinstva i prosperiteta za sve”, rekao je Micotakis u televizijskom obraćanju, prenosi Sputnik International.

    Grčka više neće morati da potpisuje memorandume sa kreditorima, što znači da više neće biti nepodnošljivih poreza, smanjenja penzija i plata, kontrole banaka, pada izdvajanja za odbranu, obrazovanje i zdravstvo, kao ni marginalizacije pozicije Grčke u Evropi i svetu, dodao je on.

    “Sve ovo je sada prošlost, na svu sreću”, rekao je Micotakis.

    Ipak, on je dodao da nacija mora izvući zaključke iz ovog iskustva.

    “Grčka je danas potpuno drugačija zemlja. Pokazuje snažan rast i značajno smanjenje stope nezaposlenosti, koja je već za tri odsto manja u odnosu na prošlu godinu i pet odsto u odnosu na 2019. godinu. Takođe, mnogi građani sada bivaju oslobođeni poreza nametnutih tokom teških godina. Minimalna zarada povećana je za 63 evra, a najranjivije društvene grupe dobijaju podršku od vlade”, rekao je grčki premijer.

    U junu, Evropska komisija obavestila je grčke vlasti da je donela odluku da ne produži pojačani nadzor nad tom državom nakon njegovog isticanja 20. avgusta.

  • Teroristički napad u Somaliji; najmanje 12 mrtvih

    Teroristički napad u Somaliji; najmanje 12 mrtvih

    Najmanje 12 osoba je ubijeno, a više njih je povređeno u Mogadišu, nakon što su militanti Al Šababa upali u hotel u glavnom gradu Somalije.

    “Do sada smo potvrdili da je 12 ljudi, uglavnom civila, poginulo. Operacija eliminacije terorista je pri kraju, ali još traje “, rekao je za Rojters obaveštajni oficir Mohamed, koji je saopštio samo ime.

    Devet osoba je povređeno i izneto iz hotela Hajat, saopštio je ranije britanskoj agenciji šef ambulantne službe.

    Zvuci eksplozija ođekivali su tokom noći, dok su vladine snage pokušavale da preuzmu kontrolu nad hotelom Hajat od militanata, saopštili su svedoci Rojtersu.

    Prema njihovim navodima veliki delovi hotela su uništeni u borbama.

    Policija je saopštila da su napadači detonirali dve eksplozivne naprave ispred hotela “Hajat” pre nego što su ušli u zgradu i otvorili vatru.

    Navedeno je da su se skrivali na poslednjem spratu hotela, nekoliko sati nakon početka napada, a da je specijalna policijska jedinica spasila desetine gostiju i osoblja iz hotela.

    Ranije je internet sajt povezan sa al-Šababom saopštio da je grupa militanata „nasilno ušla“ u hotel i da vrši „nasumično pucanje“.

    “Hajat” je u ovom izveštaju opisan kao popularna lokacija za sastanke vladinih zvaničnika i drugih predstavnika vlasti.

    Neprovereni snimci koje kruže društvenim mrežama pokazuju dim koji izbija iz hotela dok se čuje vika i glasni udarci, navodi BBC.

    “Dva automobila-bombe su ciljala hotel “Hajat”. Jedan je udario u ogradu u blizini hotela, a drugi u kapiju hotela. Verujemo da su teroristi unutar hotela”, rekao je ranije za Rojters lokalni policajac.

    Teroristička organizacija Al Šabab, koja je povezana sa Al Kaidom, duže vremena je u sukobu sa saveznom vladom u Somaliji.

    Grupa kontroliše veći deo južne i centralne Somalije, ali je uspela da proširi svoj uticaj i na oblasti koje kontroliše vlada sa sedištem u Mogadišu.

    Poslednjih nedelja militanti povezani sa ovom organizacijom takođe su napali ciljeve duž granice između Somalije i Etiopije, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće nove strategije Al Šababa, prenosi BBC.

    Napad u petak predstavlja prvi teroristički akt u prestonici otkako je novi predsednik Somalije Hasan Šeik Mohamud izabran u maju.

  • Sastaju se Putin i Si Đinping?

    Sastaju se Putin i Si Đinping?

    Kineski lider Si Đinping mogao bi da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, objavio je “Volstrit žurnal”, pozivajući se na izvore.

    Kako je naveo, Si Đinping mogao bi da otputuje u septembru u Centralnu Aziju i tamo se sastane sa Putinom na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).

    Prema navodima izvora, Sijeva kancelarija je ove nedelje nagovestila da bi on mogao lično da prisustvuje samitu, koji bi trebalo da se održi u uzbekistanskom gradu Samarkandu 15. i 16. septembra.

    Kancelarija je takođe počela da se priprema za moguće bilateralne sastanke sa Putinom, kao i sa liderima Pakistana, Indije i Turske, prenosi RT.

    Dok je Kremlj još u julu potvrdio da će Putin učestvovati na samitu ŠOS-a, još nije objavljeno da li će putovati u Samarkand ili će učestvovati putem video poziva.

    Odluka da Si prisustvuje samitu navodno je doneta nakon što Peking nije uspeo da odvrati predsedavajuću Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi od posete Tajvanu ranije ovog meseca, tvrde izvori “Volstrit žurnala”.

    Pošto je Peking posetu video kao znak pritiska Zapada na Kinu, putovanje u Centralnu Aziju bi naglasilo nameru kineskog lidera da joj se suprotstavi izgradnjom čvršćih odnosa sa zemljama koje nisu bliski saveznici SAD, objasnili su izvori.

    Putin je ranije ove nedelje osudio putovanje Pelosijeve i nazvao ga “drskom demonstracijom nepoštovanja suvereniteta druge zemlje”.

    Očekuje se da će prvi sastanak Putina i Sija licem u lice, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini biti održan na samitu G20 na Baliju u novembru, nakon što je indonežanski predsednik Džoko Vidodo potvrdio da će oba lidera prisustvovati.

  • “Mnogi Ukrajinci nisu prihvatili politiku Kijeva i govor mržnje prema Rusiji”

    “Mnogi Ukrajinci nisu prihvatili politiku Kijeva i govor mržnje prema Rusiji”

    Mnogi Ukrajinci nisu prihvatili politiku Kijeva koja je usmerena na rehabilitaciju nacizma, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

    On je dodao da mnogi Ukrajinci nisu prihvatili ni govor mržnje prema svemu što je povezano sa Rusijom.

    “Posebna tema je neonacizam u Ukrajini. Zvanični Kijev je otvoreno sebe proglasio naslednikom krvavih ukrajinskih ekstreista. Vrhovna rada je militante OUN-UPA (Ukrajinska ustanička armija bila je oružano krilo Organizacije ukrajinskih nacionalista, a u Rusiji je zabranjena i proglašena za ekstremističku organizaciju) proglasila borcima za nacionalnu nezavisnost. Posle raspada Sovjetskog Saveza, Vašington je učinio sve da od Ukrajine stvori antipoda Rusiji. Promovisano je zakonodavstvo koje zabranjuje ruski jezik, ruske medije, rusku kulturu – sve što je povezano sa našom zemljom“, rekao je Šojgu na Međunarodnom antifašističkom kongresu On je naglasio da mnogi u Ukrajini nisu prihvatili takvu politiku, pa ni stanovnici Donbasa koji se nisu prepustili režimu na vlasti u njegovim nacističkim težnjama. Šojgu je zaključio, da je upravo tada protiv njih pokrenuta brutalna kaznena operacija. Prvi Međunarodni antifašistički kongres održava se u okviru vojno-tehničkog foruma “Armija-2022“ u izložbenom prostoru “Patriot“ u Podmoskovlju. Cilj kongresa je da se ujedine napori svetske zajednice u borbi protiv ideologije nacizma u bilo kom obliku.

  • “Rusija pokrenula masovnu ofanzivu u Donbasu”

    “Rusija pokrenula masovnu ofanzivu u Donbasu”

    Rusija je pokrenula masovnu ofanzivu u Donbasu na nekoliko pravaca, saopštio je jutros Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.

    Borbe se vode na pravcu Slavjanska, Kramatorska i Bahmuta, prenosi Unian.

    Navodi se da na tim pravcima ruske snage granatiraju oblasti pojedinih naselja.

  • Moćno oružje stiže u Ukrajinu

    Moćno oružje stiže u Ukrajinu

    SAD su najavile novu isporuku oružja Ukrajini u vrednosti od 775 miliona dolara.

    Paket uključuje nekoliko raketa velike brzine protiv zračenja (HARM) za napad na ruske radarske sisteme zemlja-vazduh i radare za rano upozoravanje, piše Bi-Bi-Si.

    Rakete se mogu ugraditi u postojeće ukrajinske avione Mig-29, što nije lak zadatak jer su ruske proizvodnje i imaju drugačiji sistem od zapadnih.

    SAD nameravaju da isporuče 1.500 TOV projektila i obavezale su se na kontinuiranu isporuku HIMARS raketnog sistema.

  • Deset brodova spremni da isplove iz ukrajinskih luka

    Deset brodova spremni da isplove iz ukrajinskih luka

    Ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov izjavio je danas da se vrši utovar žitarica u deset dodatnih brodova koji se spremaju da isplove u skladu sa dogovorom o izvozu žitarica.

    On je rekao da se brodovi pripremaju da krenu iz luka Odesa, Čornomorsk i Južne.

    Kubrakov je dodao da je primljeno 40 prijava za ulazak u ukrajinske luke.

    Sve strane rade na tome da se osigura povećanje količine tereta koji se prevozi brodovima iz dana u dan, rekao je ovaj zvaničnik i precizirao da je cilj tri do pet miliona tona mjesečno.

    Kubrakov je dodao da svi posebno vode računa o izvozu žitarica u Afriku i da Vlada Ukrajine razgovara sa UN i Turskom o proširenju i jačanju inicijative za žitarice.

  • UN: Nastavljamo napore za povratak ruske hrane na tržišta

    UN: Nastavljamo napore za povratak ruske hrane na tržišta

    Ujedinjene nacije nastavljaju napore za povratak ruske hrane i đubriva na svjetska tržišta, izjavio je danas zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.

    “Kao što je generalni sekretar Antonio Guteres rekao ranije danas u Odesi, a to je da ne zaboravimo da je ono što radimo ovdje u Odesi samo vidljiviji dio rješenja”, rekao je Hak, prenosi agencija TAS S.

    Naveo je i da se drugi dio koji je takođe važan odnosi na nesmetan pristup svjetskim tržištima ruske hrane i đubriva koja nisu predmet sankcija.

    Guteres je izjavio ranije danas u Odesi da i dalje ima mnogo da se uradi kako bi se obezbijedio globalni pristup ukrajinskim prehrambenim proizvodima i ruskoj hrani i đubrivu, a nakon što je postignut sporazum o izvozu hrane uz posredništvo Turske i UN.

    On je pozvao na neometan pristup ruskoj hrani i đubrivu koji nisu predmet sankcija svjetskim tržištima, prenio je Rojters.