Kategorija: Svijet

  • Medvedev: Isporuka MLRS oružja Kijevu put do svjetskog rata

    Medvedev: Isporuka MLRS oružja Kijevu put do svjetskog rata

    Zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev rekao je danas da bi snabdijevanja Kijeva višecijevnim raketnim sistemima dugog dometa (MLRS) bio najbrži način eskalacije sukoba do nivoa svjetskog rata.

    “Najbrži način za eskalaciju sukoba u Ukrajini do nepovratnih posljedica svjetskog rata je snabdijevanje Kijeva višecijevnim sistemima dugog dometa”, napisao je Medvedev na objavi na društvenoj mreži Telegram.

    Komentarisao je i izjavu generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga “da bi pobjeda Rusije u Ukrajini značila poraz za Alijansu”.

    “Primjedba generalnog sekretara NATO da će pobjeda Rusije značiti poraz Sjevernoatlantske alijanse direktna je potvrda da blok učestvuje u ratu protiv naše zemlje… Pošteni Norvežanin je konačno priznao”, napisao je Medvedev u objavi.

    Medvedev je u objavi savjetovao rukovodstvo NATO i američki establišment da razmisle razumno i da procjene postojeće egzistencijalne rizike.

  • Još brutalniji rat… Uskoro

    Još brutalniji rat… Uskoro

    Posle neuspeha u Ukrajini, Moskva dovodi novo vojno rukovodstvo na čelo svojih snaga u toj susednoj zemlji.

    Novi ljudi na važnim pozicijiama u ruskoj vojsci mogli bi da budu još suroviji i da poljuljaju Putinovu vlast.

    Napad Rusije na Ukrajinu traje već 229 dana. Čak su i državni mediji u Rusiji priznali da operacija ne ide baš po planu. Uprkos velikim gubicima u ljudstvu i materijalu i izostanku uspeha u osvajanju teritorija, Kremlj je dugo insistirao na svojim ciljevima. Ali sada, kada je delimična mobilizacija izazvala masovni beg vojnih obveznika iz Rusije, komandu preuzmaju radikalnije snage, kako bi postigle željene uspehe.

    Tako analitičari tumače unapređenje čečenskog vođe Razmana Kadirova, akciju regrutovanja u zatvorima širom zemlje, koju sprovodi šef Vagnera Jevgenij Prigožin, kao i imenovanje generala Sergeja Surovikina za glavnog komandanta takozvane Specijalne operacije.

    Ovi potezi bi mogli dovesti do nove brutalnosti u Ukrajini – a pitanje je da li u krajnjem slučaju šef Kremlja Vladimir Putin može da kontroliše ove aktere i da ih u slučaju potrebe zauzda.

    Surovikin – rigorozni karijerista

    Sergej Surovikin je između 2017. i 2019. Bio na čelu ruskih vazdušnih i kosmičkih snaga u Siriji i bitno doprineo tome da se Asadov režim održao na vlasti. U Ukrajini je do sada imao komandu nad trupama na jugu, a sada će mu biti potčinjena ukupna ruska vojna sila u Ukrajini.

    Američki analitički centar “Džejmstaun fondacija” mu pripisuje meteorski uspom u ruskoj vojsci koji zahteva rigoroznost i spremnost da se izvrši svako naređenje. On se nikad nije izjasnio o epizodama iz svoje prošlosti, kao što je smrt troje civila u zoni njegove odgovornosti za vreme avgustovskog puča u Moskvi 1991. ili o optužbama za nasilničko ponašanje prilikom rasprave sa drugim oficirima.

    Prigožinovo regrutovanje kriminalaca
    Prvi čovek Vagnera Prigožin, čije se jedinice dovode u vezu sa ratnim zločinima, rekao je za Surovikina da je “najkompetentniji zapovednik ruske armije”. Dodao je da je Surovikin 1991. za vreme avgustovskog puča bez oklevanja seo u tenk želeći spas svoje zemlje. Prigožin je priznao da je tada bio “na pogrešnoj strani” liberalnih demonstranata, a tu grešku Rusija prema njemu plaća sve do danas. Gardijan izveštava da Prigožin u ruskim zatvorima obećava poništavanje zatvorske kazne i platu od 100.000 rubalja (oko 1655 evra) za šestomesečno angažovanje osuđenih kriminalaca u ratu.

    Zatvorenike koji su prihvatili ponudu u Ukrajini očekuje ili smrt ili neograničene mogućnosti kriminalnog delovanja. Gardijan citira svedoka “Vladimira” koji je u međuvremenu slobodan čovek: “Zatvorenici će znati da tamo sve mogu da rade nekažnjeno. Zatvor te pretvara u životinju, u tebi naraste mnogo mržnje. A tamo se otpuste sve kočnice”.

    Kadirov – pomoći ću Surovikinu
    Ramzan Kadirov, predsednik ruske republike Čečenije, koji je u zemlji i inostranstvu inače poznat po teškim rečima za protivnike, pozdravio je imenovanje Surovikina:

    “U svakom slučaju mogu da kažem da je pravi general i ratnik, iskusan i dalekovid komandant jake volje, za kojeg su pojmovi patriotizam, čast i dostojansvo iznad svega”, rekao je Kadirov. Dodao je da očekuje zaokret nabolje u Ukrajini. “Mi ćemo mu svakako pomoći u rešavanju postavljenih zadataka”, napisao je Kadirov na Telegramu.

    Veliki deo ruskih vojnika u Ukrajini jesu iz Čečenije. Kadirov je podržao i mobilizaciju, najavivši da će trojicu sinova u tinejdžerskom uzrastu poslati u rat. Pre nekoliko nedelja Kadirov je kritikovao vojni vrh zbog neuspeha u Ukrajini, a prošle nedelje je dobio čin general-pukovnika. Taj čin je na trećem mestu po značaju u ruskoj vojsci.

    Posle teških raketnih udara na celoj teritoriji Ukrajine Kadirov je na Telegramu napisao: “E, sada sam stopostotno zadovoljan sprovođenjem vojne specjalne operacije”.

    Šojgu u nemilosti?
    Sa Surovikinom, Kadirovim i Prigožinom sada su tri ultraradikala na istaknutim mestima. Te pozicije im omogućavaju usmeravanje ratnog angažovanja prema njihovoj volji. Sva trojica navodno imaju loš odnos sa ruskim ministrom odbrane Segejem Šojguom. I on je bespogovorno odan Putinu kao i oni, ali za razliku od njih svoje svađe ne iznosi u javnost. Od marta Šojgu nije često u javnosti.

    Ukrajinska vojna obaveštajna služba kao i “Grey zone”, kanal na Telegramu blizak Prigožinu, izvestili su da su smenjeni i Šojgu i šef generalštaba Valerij Gerasimov. Navodna imena novih ljudi su guverner Tule Aleksej Djumin i general Aleksandar Matovnikov. Do sada ti navodi nisu potvrđeni.
    Gardijan piše da nisu samo ruski vojni blogeri nezadovoljni izostatkom vojnih uspeha i za to okrivljuju stare Putinove kadrove kao što je Šojgu. Izgleda da cela ruska elita moćnika očajnički balansira između sopstvene suzdržanosti i prilagođavanja trenutnim miljenicima.

    “U vremenu ludaka, moraš se praviti da si jedan od njih”, citira se jedan izvor iz krugova bliskih vlasti. Gardijan navodi da bi Šojgu svoje pomeranje sa sadašnje pozicije doživeo kao olakšanje, pošto “traži izlaz iz ove bede”.

    Nije sigurno da li će novi kadrovi u vojnom vrhu doneti preokret u ratu
    “Institut za studije rata” u svom izveštaju od 9. oktobra procenjuje to ovako: “Putinu ne polazi za rukom to što njegovi tvrdolinijaški birači zahtevaju – da pobedi u ratu. Rotacija visokih oficira neće rešiti sistemske probleme, koji su od početka invazije paralizovali ruske operacije, logistiku, vojnu industriju i mobilizaciju. Žrtveni jarci mogu za izvesno vreme odvratiti pažnju od kritike njegove ličnosti, a to da ona raste i među njegovim pristalicama verovatno je predznak i budućih nezadovoljstava u tom lageru”.

    Napokon, duhovi koje je Putin prizvao, mogli bi mu napraviti sasvim nove probleme: Na Telegramu je organizacija “Gulagu.net”, koja se bori protiv mučenja i nehumanih uslova u ruskim zatvorima, izvestila da se na frontu desio “niz izgreda”, navodeći da je u oblasti Donjecka borac Vagnera ubio potpukovnika ruske vojske. To navodno nije bio prvi incident takve vrste.

  • “U ovim mjesecima može doći do prelomnog trenutka”

    “U ovim mjesecima može doći do prelomnog trenutka”

    Predstavnik KGB Bjelorusije Ivan Tertelj smatra da bi prelomni trenutak u sukobu u Ukrajini mogao da nastupi u periodu od novembra do februara.

    “Ako Ruska Federacija kvaltetno sprovede mobilizaciju, obezbedi tehnička sredstva i napredno naoružanje za svoje trupe, uslediće ključna faza u borbenim dejstvima”, smatra Tertelj.

    “Prema našim procenama, u periodu od novembra ove godine do februara sledeće nastupiće prelomni period”, izjavio je Tertelj tokom sastanka na kojem je bilo reči o pitanjima vojno-političke situacije u Belorusiji i u inostranstvu, a prenela je agencija Belta.

    U ponedeljak je predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da se s ruskim kolegom Vladimirom Putinom dogovorio da se formira zajednička regionalna vojna grupacija, s obzirom na zaoštravanje situacije na zapadnim granicama Savezne države.

    Prema njegovim rečima, formiranje zajedničke vojne grupacije je već u toku.

  • Lavrov: Amerika laže

    Lavrov: Amerika laže

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu, ali da još nije dobila ozbiljnu ponudu za pregovore.

    Lavrov je na državnoj televiziji rekao da su dužnosnici, uključujući portparola Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Džona Kirbija rekli da su Sjedinjene Države bile otvorene za razgovore, ali ih je Rusija odbila.

    “To je laž”, rekao je Lavrov. “Nismo dobili ozbiljne ponude za kontakt”, dodao je.

    Lavrov je rekao i da Rusija neće odbiti sastanak između predsednika Vladimira Putina i američkog predsednika Džoa Bajdena na idućem sastanku G20 i da će razmotriti predlog ako ga dobije. “Više puta smo rekli da nikad ne odbijamo sastanke. Ako bude bilo predloga, onda ćemo ga razmotriti”, rekao je ruski ministar spoljnih poslova.

    Govoreći o mogućnosti da bi Turska mogla biti domaćin razgovora između Rusije i Zapada, Lavrov je rekao da će Moskva biti spremna saslušati sve predloge, ali ne može unapred reći hoće li to dovesti do rezultata.

    Lavrov je dodao da će turski predsednik Erdogan imati priliku da iznese predloge Putinu ove nedelje u Kazahstanu.

  • “Ovo je osveta… Mir? Propušteno”

    “Ovo je osveta… Mir? Propušteno”

    Čečenski lider Ramzan Kadirov oglasio se danas na “Telegramu” povodom novih borbenih dejstava ruske vojske u Ukrajini.

    On je istakao da za pojačane raketne napade na ciljeve u Ukrajini postoji razlog.

    “Ovo što se dešava danas je osveta za hladnokrvno ubijanje i kasapljenje žene, dece i starih”, naveo je Kadirov na “Telegramu”.

    “Šansa za svaki mir je nepovratno propuštena zahvaljujući postupcima Volodimira Zelenskog i njegove zečje družine… Nijedna akcija u svijetu ne ostaje bez odgovora”, dodao je on.

  • Orban: “Onaj ko misli da će rat biti okončan rusko-ukrajinskim pregovorima, taj ne živi u ovom svijetu”

    Orban: “Onaj ko misli da će rat biti okončan rusko-ukrajinskim pregovorima, taj ne živi u ovom svijetu”

    Mir u Ukrajini moguć je samo na osnovu pregovora Rusije i SAD, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu nemačkom političkom magazinu “Ciceron”.

    “Primirje ne treba zaključiti između Rusije i Ukrajine, već između SAD i Ruske Federacije”, rekao je Orban.

    “Ko misli da će ovaj rat biti okončan rusko-ukrajinskim pregovorima, taj ne živi u ovom svetu. Realnost izgleda drugačije”, naglasio je mađarski premijer.

    On je istakao da Ukrajina može da se brani protiv Rusije samo zato što je vojno podržava SAD.

    “Rat je danas otvoren samo zato što su to želeli Amerikanci. Zbog toga moraju Amerikanci i Rusi da se dogovore i onda se rat završava”, uveren je Orban.

    Takođe je ocenio da američki predsednik Džo Bajden nije pravi pregovarač za američku stranu.

    “On je išao previše daleko”, smatra Orban dodajući da je Bajden rekao neke stvari o Vladimiru Putinu posle kojih je teško voditi pregovore.

    “Zvučaće možda brutalno što ću reći, ali nada u mir je Donald Tramp”, ocenio je on.

    Orban je, na pitanje šta misli da je razlog odluke Putina da napadne Ukrajinu, rekao da nerado odgovara na to pitanje, jer njega ne zanima Putin, već Mađarska, EU, i koji je evropski interes.

    “Ne znam zašto je započeo rat”, podvukao je on.

    Dodao je i da je i 2014. aneksijom Krima moglo doći do rata, ali je zahvaljujući pregovaračkom spretnošću tadašnje nemačke kancelarke Angele Merkel sprečen.

    Na pitanje da li bi aktuelni rat Merkelova mogla da spreči Orban je jasno odgovorio:

    “Sa Angelom Merkel danas ne bi imali rat u Ukrajini.”

  • “Najstrašnije je tek pred nama”

    “Najstrašnije je tek pred nama”

    Aleksander Gabujev, viši saradnik Karnegi međunarodne zadužbine za mir i poznavalac prilika u Rusiji napisao je analizu situacije u Ukrajini za Fajnenšel tajms.

    Prema njegovim rečima, posljednji ruski napadi na ukrajinske gradove tužan su podsetnik da su najstrašnije stranice ovog ružnog rata tek pred nama.

    “Ali oni takođe ukazuju na nešto dublje. Apetit Vladimira Putina za eskalacijom i emocionalnu prirodu njegovog donošenja odluka. Sa Ukrajinom koja sve više pobeđuje na konvencionalnom bojnom polju, odgovor Kremlja postaje sve nepredvidljiviji, neproporcionalniji i destruktivniji”, ističe Gabujev.

    On kaže i da jučerašnja snažna reakcija Kremlja sadrži dve značajne lekcije. Prvo, Rusija i dalje raspolaže ogromnim sredstvima kojima može da orkestrira eskalaciju. Druga lekcija je Putinova reakcija na ponižavajuće neuspehe. Daleko od toga da se povukao, on će navaliti još snažnije bez obaziranja na strateške posledice vlastitog delovanja.

    “Ove lekcije su sve važnije. Vojni dobici Ukrajine i nesposobnost Kremlja da im se suprotstavi na konvencionalni način mogli bi da dovedu Zapad na vrh eskalatorne lestvice u sukobu s jednom nuklearnom supersilom. S obzirom na Putinovu emotivnost, ovaj bi trenutak mogao da nastupi brzo i nepredvidivo, ostavljajući malo vremena Zapadu da se pripremi”, smatra dalje Gabujev.

    S obzirom na visoke uloge i emocije, prozor za diplomatiju će se verovatno otvoriti u najdramatičnijem trenutku: na primer, kada Putin počne zaista da povlači neke poteze sa svojim nuklearnim arsenalom, što će biti vidljivo NATO-u, ističe dalje.

    Tek tada bi ukrajinska i zapadna javnost mogle da budu uverene da postoji hitna potreba za pregovorima. Diplomatija će morati da uključi Bajdena, jer ga Kremlj smatra jedinim pravim šefom suprotstavljene koalicije.

  • Šveđani poručili Rusima: Nećemo da vam kažemo

    Šveđani poručili Rusima: Nećemo da vam kažemo

    Švedska neće podeliti sa Rusijom rezultate istrage u vezi sa eksplozijama koje su oštetile gasovode Severni tok 1 i 2, iako je većinski vlasnik ruska kompanija.

    Podsećanja radi, ruska kompanija Gaspromnjeft vlasnik je 51 odsto gasovoda, a ostatak čine nemačke, francuske i holandske kompanije.

    Premijerka Švedske Magdalena Anderson navela je da neće otkriti rezulate istrage ruskim vlastima, ali je navela da su pronađeni dokazi koji ukazuju na to da je reč o sabotaži.

    “U Švedskoj, naše preliminarne istrage su poverljive, što se primenjuje i u ovom slučaju”, navela je Anderson, a prenosi “Raša tudej”.

    Anderson je, sa druge strane, rekla da Rusije može, ukoliko želi. da provede sama svoju istragu na mestu gde su oštećeni gasovodi, objasnivši da su švedske vlasti sklonile zabranu prilaska oblasti.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je u ponedeljak da, uprkos tome što Rusiji nije dozvoljen pristup švedskoj istrazi, “svi znamo najviše profitira od ovog zločina”.

  • Šest kazni za Srbiju?

    Šest kazni za Srbiju?

    Evropa sprema šest kazni za Srbiju, ukoliko ne promeni stav o nastavku saradnje sa Rusijom, pišu mediji.

    Naša zemlja se suočava sa pretnjama o potpunoj izolaciji, povlačenju investicija sa Zapada i zatvaranja fabrika, blokada izvoza u evropske države, suspenzija pregovora sa Evropskom unijom, zatvaranjer briselske kase, pa čak i ponovno uvođenje viza, pišu “Novosti”.

    To su, kako navode pojedini sagovornici “Novosti”, crvene linije koje bi značile da je šteta neuvođenja sankcija Moskvi veća od koristi. Postoje i oni koji smatraju da nema veće koristi od podrške koju nam Rusi pružaju oko Kosova.

    Predsednik Aleksandar Vučić ukazao je na komplikovanu situaciju u kojoj se našla naša zemlja, u subotnjem obraćanju građanima. Zauzeo je stav da ćemo zadržati ovakvu politiku do “trenutka dok šteta koja se bude nanosila Srbiji ne bude toliko veća od svega drugog da ćemo morati da priznamo da je želja nekih da unište poziciju naše zemlje takva da moramo da prihvatimo neku drugačiju realnost”.

    Srbija je pod pritiskom da zauzme stranu kako spolja, tako i iznutra. Sve je i otvorenijih poziva iz državnog vrha da se pšrikljhučimo sankcijama Rusiji. Predsednik Vučić je takođe istakao da je pri donošenju odluka bitno da čuvamo i gradimo svoju zemlju.

    Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, navodi da bi prekid saradnje sa EU mogao da ima katastrofalne posledice, pre svega na našu privredu s obzirom da u zemlje Unije izveze 73 odsto svega što proizvede, te i da dovede do povlačenja kompanija u kojima radi

    “Po najgorem scenariju bio bi to praktično povratak u devedesete, jer bi suspenzija pregovora sa EU mogla da dovede i do ponovnog uvođenja viza i spustila bi rampu za brojne predpristupne fondove i za saradnju koju imamo u raznim oblastima, od zdravstva do obrazovanja”, kaže ona.

    Grubješićeva ukazuje da su i sa Rusijom naši odnosi razgranati u raznim segmentima, od kojih je energetika najvidljivija. U svetlu rešavanja kosovskog pitanja ostaje pozicija Rusije u Savetu bezbednosti UN gde ima pravo veta. Ona kaže da ne treba zanemariti i javno mnjenje koje je izrazito proruski orijentisano i protivi se uvođenju sankcija.

    Ognjen Karanović, predsednik Centra za društvenu stabilnost, kaže da se nažalost ne može isključiti scenario da bude presečen sav dotok energenata iz Rusije, a da ona bude marginalizovana u UN:

    “Ukoliko bi pozicija Srbije, koja je okružena zemljama NATO, postala neizdrživa, ako bi došlo do pretnje agresijom ili ekonomskom i političkom izolacijom, onda bi Srbija svakako primenila mere da zaštiti svoje nacionalne interese, ali to ne mora nužno da znači uvođenje sankcija. Prošlo je više od 230 dana a mi se nismo pridružili embargu, Srbija je jedina država koja se nalazi na putu EU koja to nije učinila, zbog poštovanja prema Rusiji i naših bratskih veza i zato što principijelno poštujemo međunarodno pravo. Da li ćemo biti suočeni sa nekom pretnjom koja bi mogla Srbiju da vrati desetinama godina unazad ne zavisi od nas, to se nalazi u rukama velikih sila. Niko ne želi disbalans odnosa sa Rusijom, ali Srbija će na prvom mestu gledati svoje interese”, zaključuje.

  • Kamikaze, rakete i eksplozije u Ukrajini – drugi dan

    Kamikaze, rakete i eksplozije u Ukrajini – drugi dan

    Kako su prenjeli ukrajinski mediji, u Kijevu i ostalim delovima zemlje jutros su se ponovo oglasile sirene za vazdušnu opasnost.

    Podsetimo, to se dešava dan nakon što je Kijev raketiran više puta, kako se pretpostavlja kao znak odmazde zbog eksplozije na Krimskom mostu.

    Prema poslednjim informacijama, u međuvremenu su se čule eksplozije u Odesi i Vinici.

    Ruski mediji prenose da je preko 10 raketa doletelo sa položaja iz Kaspijskoj jezera.

    Na društvenim mrežama pojavili su se snimci dronova kamikaza kako napadaju ciljeve u Ukrajini.