Kategorija: Svijet

  • Šta su “prljave bombe” na koje upozoravaju i Moskva i Kijev

    Šta su “prljave bombe” na koje upozoravaju i Moskva i Kijev

    Ukrajina i Rusija nastavljaju međusobne optužbe da druga strana planira da napravi ili upotrebi “prljavu bombu” na teritoriji Ukrajine.

    Rusija traži pomoć od generalnog sekretara UN-a. Pozivaju ga da spreči Ukrajinu da izvede provokaciju. Tvrde da je plan Kijeva da upotrebi “prljavu bombu”, a da za to optuži Rusiju. NATO sve demantuje.

    “Prljava bomba” nikada do sada nije upotrebljena, pa su sva saznanja samo na nivou teorije. A teorija kaže – nije atomsko oružje. Ipak, u zavisnosti od snage eksplozije i stepena radioaktivnosti, prilično velika područja mogla bi da postanu opasna po život, upozoravaju stručnjaci.

    “Ideja je vrlo jednostavna, da se koristi klasična eksplozivna naprava unutar koje se umesto nekog drugog štetnog punjenja ubaci radioaktivni materijal, što ima za efekat da prilikom eksplozije na veliku zapreminu bude razbacan taj radioaktivni materijal”, objašnjava fizičar i novinar Slobodan Bubnjević, autor portala “Nauka kroz priče”.

    Kako kaže, ne vidi se jasno kakvu svrhu u ratnim dejstvima ima naprava koja koristi klasično konvencionalno eksplozivno punjenje i nanosi štetu ljudima i tehnici, kao bilo koje drugo oružje, a pritom je zatrovana radioaktivnim materijalom i dovodi do trajnih posljedica na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

    Ukrajina, Sjedinjene Države, Britanija i Francuska odbacile su tvrdnje Moskve da bi Kijev aktivirao takvu radioaktivnu napravu u Ukrajini i za to okrivio Rusiju. Moskva je spremna i da pruži detaljna objašnjenja o pripremama Ukrajine.

    “Ovaj pristup je daleko od ozbiljnog. To je pristup koji je neprihvatljiv s obzirom na ozbiljnost opasnosti o kojoj govorimo. Ostavljamo to na savjesti telefonskih sagovornika i onih koji su davali izjave. I još jednom naglašavamo veliku opasnost koja leži u sprovođenju samih planova koje Ukrajinci imaju, a vezanih za ‘prljavu bombu'”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    U međuvremenu, u Ukrajinu su stigli stručnjaci iz međunarodne atomske agencije, koji na dvije lokacije proveravaju ruske navode.

    “Informacija o tzv. ‘prljavoj bombi’ se pojavila neposredno pred početak ruske operacije u Ukrajini, ona je između ostalog bila i jedan od povoda koji je pomenut za započinjanje ovih operacija. Nešto kasnije su nekakvi drugi povodi upotrebljavani”, kaže profesor Filozofskog fakulteta, istoričar Aleksandar Životić za RTS.

    Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je zadržala nuklearno naoružanje, ali ga se ubrzo jednim međunarodnim sporazumom odrekla.

    “Neposredno pred početak ovog sukoba jedan od ukrajinskih ministara je govorio o tome da je velika greška što se Ukrajina odrekla svog nuklearnog potencijala i da ona može pristupiti njegovom ponovnom izgrađivanju”, dodaje Životić.

    O “prljavim bombama” u javnosti se govorilo i ranije. Međutim, prvenstveno su bile tretirane kao teroristička pretnja. Policije u Gruziji i Hongongu su 2003. godine u kratkom razmaku zaplijenile dvije ilegalne pošiljke radioaktivnih supstanci koje su mogle da se koriste za pravljenje “prljave” auto-bombe.

  • Rusi se spremaju za najtežu bitku?

    Rusi se spremaju za najtežu bitku?

    Zamenik ukrajinskog predsednika Aleksij Arestovič saopštio je da se ruske snage pripremaju za “najtežu bitku” u strateški važnom južnom regionu Hersona.

    “Sa Hersonom je sve jasno. Rusi dovlače rezerve, jačaju svoju grupaciju tamo. To znači da ne planiraju da se povuku. Naprotiv, najteža bitka vodiće se za Herson”, rekao je Arestovič juče u videu koji je objavljen na društvenoj mreži Telegram.

    Jurij Sobolevski ukrajinski regionalni zamenik za Herson rekao je da vlasti koje je postavila Moskva vrše sve veči pritisak na stanovnike grada da se evakuišu.

    Ruske vlasti su ranije pozvale stanovnike Hersonske oblasti da se evakuišu i saopštile da Ukrajina planira ofanzivu na tu oblast.

    Od četiri oblasti koje su objavile prisajedinjenje u septembru sa Rusijom, Hersonska je verovatno strateški najvažniji, ocenjuje Gardijan.

    Ona povezuje jedini kopneni put do poluostrva Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine i ušće reke Dnjepar.

  • “Postoji potencijal da Tuski tok bude proširen prema potrebi”

    “Postoji potencijal da Tuski tok bude proširen prema potrebi”

    Postoji potencijal da gasovod “Turski tok” bude proširen prema potrebi, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
    “Sa Turskom nas povezuje jedan od sada najvećih gasovodnih sistema “Turski tok” koji ima ozbiljan potencijal da, prema potrebi, bude proširen”, rekao je Peskov, javlja “Sputnjik”.

    Gasovod “Turski tok” postavljen je duž dna Crnog mora od Rusije do obale Turske. Dalje ide kopneni tranzitni krak do granice sa susjednim zemljama, odakle se gas već izvozi u Grčku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Propusni kapacitet gasovoda dužine 930 kilometara iznosi 31,5 milijardi metara kubnih gasa godišnje.

  • Čovjek iz sjenke postaje premijer Kine

    Čovjek iz sjenke postaje premijer Kine

    Prije početka 20. kongresa vladajuće Komunističke partije, koji je održan prošle nedjelje, malo ljudi izvan Kine je čulo za Li Ćijanga, a kamoli da su računali da će postati drugi najmoćniji čovjek u toj zemlji.

    Tek kada je Si Đinping, kineski predsjednik, na kongres stigao u njegovoj pratnji, postalo je očigledno da će šef Komunističke partije Šangaja, imenovan za drugorangiranog člana Stalnog komiteta Politbiroa, ubrzo biti proglašen za premijera, piše “Guardian”.

    Iako su vođe Kine često stizale iz Šangaja, u ovom slučaju se to nije očekivalo. Analitičari su predviđali da će se na premijersko mjesto popeti bivši potpredsjednik Vang Jang, ali je postojao jedan problem on je iz rivalske frakcije Kineske omladinske lige, koju, kako kažu, Si vidi kao prijetnju svojoj vladavini.

    Stav analitičara je da Lijevo imenovanje pokazuje da Si stavlja lojalnost i povjerenje iznad svega i da je na kraju upravo ovaj faktor podstakao dugogodišnjeg predsjednika Kine na ovakav izbor.

    “On je blizak Siju i ima njegovo povjerenje”, rekao je profesor ŽanPjer Kabestan, viši istraživač u Azijskom centru sa sjedištem u Parizu, i dodao da je sada Si okružen ljudima koji mu na svako pitanje odgovaraju sa “da”.

    Veze Li Ćijanga s predsjednikom traju skoro dvije decenije. Kada je Si bio glavni partijski šef u provinciji Džeđang, Li je bio njegov šef kabineta i njegov de fakto glavni lični pomoćnik od 2004. do 2007.

    Nakon što je Si postao kineski lider, unaprijedio je Lija najprije u guvernera Džeđanga, a zatim u partijskog sekretara provincije Đangsu, dajući mu iskustvo regionalnog upravljanja i akreditive koji su mu bili potrebni za veće uloge.

    Li je dio i Sijeve frakcije, takozvane Nove Džiđijang armije. Tokom tog perioda saradnje, Li je pratio Sija na mnogim radnim putovanjima, uređivao njegove govore i pomagao u izradi Sijevog političkog pravca. Si je imenovao Lija za partijskog šefa Šangaja 2017. godine, kao dio strateškog poteza da se njegovi saveznici postave na ključne pozicije.

    Kao premijer, Li će biti najviši zvaničnik zadužen za oživljavanje usporene kineske ekonomije, koja je skoro tri godine patila pod strogom politikom nultog kovida usred zategnutih odnosa sa SAD.

    Sada mnogi u Kini polažu nadu da će Li izvući Kinu iz tekućih ekonomskih problema. Kako navode analize, očekuje se da će se Li, za koga govore da ima pragmatičan stil rada, fokusirati na inovacije i visokotehnološke industrije, u skladu sa Sijevim planom da razvije ove oblasti.

    Kao pouzdani Sijev saradnik, novi premijer će vjerovatno dobiti slobodnije okvire da upravlja ekonomijom nego njegov prethodnik Li Kećijang, koga Si doživljavao kao prijetnju.

    “Malo je vjerovatno da će Sijev bivši pomoćnik ikada prkositi kineskom lideru. Uloga premijera se promijenila u izvršioca Sijevih odluka. Ono što je Siju potrebno je snažan implementator, a tokom zatvaranja u Šangaju Li se dokazao kao lojalan sprovodilac njegove politike nultog kovida, čak i kada je dugotrajno zatvaranje u Šangaju izazvalo gnjev javnosti i nanijelo velike ekonomske troškove”, rekao je Čen Daojin, bivši profesor na Šangajskom univerzitetu političkih nauka i prava.

    Vili Lam, viši saradnik u Džejmstaun fondaciji, istraživačkom centru sa sjedištem u Vašingtonu, istakao je da Li vrlo dobro zna da svoju karijeru duguje svom pokrovitelju Siju.

    “Li nije imao nikakvo posebno političko dostignuće kao zaleđinu, tako da je jasno da svoju poziciju duguje Siju. Dakle, šta god mu Si kaže da uradi, on će to sprovesti. On bi se veoma razlikovao od Li Kećijanga. Mora da prati Sija 100 odsto”, rekao je Lam.

    S druge strane, upečatljiva slika s kongresa bio je odlazak s bine Velike sale naroda u Pekingu Hu Đintaoa, bivšeg kineskog lidera.

    Od Hua se, na iznenađenje svjetske javnosti, tokom zasjedanja tražilo da napusti binu. Prije nego što su ga ispratili s pozornice, koju je, kako se čini, nevoljno napustio, po ramenu je potapšao Kećijang.

    Prema pisanju BBC-ja, protokoli na velikim okupljanjima Komunističke partije su obično detaljno isplanirali, što dovodi do spekulacija da trenutak u kome je Hu odveden nije bio slučajan. Zbog čega je do ovoga došlo i zašto na taj način, nije najjasnije.

    Jedan od razloga za njegov odlazak, kako prenosi BBC, jesu zdravstveni razlozi. Prvog dana kongresa Hu je mogao da uđe samo uz pomoć zvaničnika. Tog dana je izgledao prilično krhko. Međutim, to otvara brojna pitanja ako je na kraju odveden zbog lošeg zdravlja, zašto se to dogodilo tako iznenada? Zašto pred kamerama? Da li je to bilo hitno?

    Kineska državna agencija Sinhua izvjestila je da se Hu nije osjećao dobro tokom sesije. Navode da ga je njegovo osoblje potom pratilo sa sjednice na odmor, dodajući da mu je sada mnogo bolje. Ipak, zvaničnog saopštenja kineske Vlade u vezi s incidentom nije bilo. Drugi razlog koji BBC navodi je to da je Hu, kao bivši lider, na taj način simbolično uklonjen.

    Tokom kongresa predsjednik Kine održao je dvočasovni govor pozdravivši slom prodemokratskog pokreta u Hongkongu. Ponovio je i da Kina ima pravo da koristi silu kako bi povratila kontrolu nad samoupravnim ostrvom Tajvan, prenosi Euronews.

    Da mu je Tajvan sve značajnije pitanje na agendi govori činjenica da je tajvansko pitanje u svom skoro dvosatnom govoru pomenuo mnogo ranije nego u prethodna dva navrata kada je otvarao partijski kongres 2017. i 2012. godine.

    “Ako ga stavljate u odjeljak kada ljudi još imaju pažnju, to znači da ga stavljate pod mikroskop”, rekao je Ven Ti Sung, politički analitičar s Australijskog nacionalnog univerziteta.

    Kako je kazao Si, Peking će težiti mirnom ponovnom ujedinjenju s Tajvanom, ali se nikada neće odreći opcije upotrebe sile za postizanje tog cilja. Dakle, on nije napravio nikakvu značajnu promjenu u odnosu na dugoročnu poziciju Pekinga da Kina traži mirno ujedinjenje.

    “Točkovi istorije se kotrljaju prema ponovnom ujedinjenju Kine i podmlađivanju kineske nacije, a potpuno ponovno ujedinjenje domovine mora da bude postignuto i definitivno se može postići”, rekao je on.

    Sa druge strane, Si je iskoristio agresivniju retoriku kako bi kritikovao bilo kakav pokušaj miješanja stranih sila u tajvansko pitanje.

    “Rješavanje tajvanskog pitanja je stvar Kineza, to je stvar koju moraju da riješe Kinezi”, rekao je on.

    Ipak, Ven Ti Sung za “Deutsche Welle” kaže da je Sijev govor mnogo manje eskalirajući nego što su to neki analitičari očekivali.

    “On govori o potpunom ujedinjenju domovine da treba i da mora da se desi, ali je veoma neodređen u tome kako namjerava da se to desi. Dok se neki tajvanski posmatrači plaše da bi Si mogao da iznese konkretne nove strategije za rješavanje tajvanskog problema, Sijev govor signalizira veću želju da se zadrži kontinuitet, a ne promjene. On je govorio o čvrstoj riješenosti i snažnim sposobnostima da se suprotstavi nezavisnosti Tajvana, ali nije govorio o namjeri, planu ili rasporedu”, rekao je on.

    Dakle, iako je Peking stavio do znanja da namjerava da zauzme Tajvan, vremenski okvir za takav scenario uveliko varira. Neki američki i tajvanski zvaničnici upozorili su da će kineska armija imati sposobnosti da to učini u roku od nekoliko godina, dok analitičari ukazuju na Sijev cilj nacionanog podmlađivanja do 2049. godine stogodišnjice Narodne Republike Kine kao potencijalni rok.

    “Moguće je da je Entoni Blinken, američki državni sekretar, zabrinut zbog tempa i obima kineske vojne modernizacije, koja je očigledno fokusirana na Tajvan, ali sama kineska vojna sposobnost ne ukazuje na namjeru da upotrijebi silu u bliskoj budućnosti”, rekao je Dru Tompson, nekadašnji zvaničnik Stejt departmenta.

    Ovakvi govori, inače, tiču se unutrašnje politike, a Si se nije osvrnuo ni na jednu pojedinačnu naciju, čak ni pored intenzivnog međunarodnog interesa za odnose Kine i Rusije i njen potencijalni uticaj na rat u Ukrajini. Međutim, kako piše “Guardian”, kao znak da će Si vjerovatno nastaviti s agresivnom, ekspanzionističkom spoljnom politikom, on je pohvalio rastući globalni uticaj Kine.

    “Kineski međunarodni uticaj, privlačnost i moć da oblikuju svijet su porasli. Suočeni sa drastičnim promjenama u međunarodnom pejzažu, zadržali smo čvrstu stratešku riješenost i pokazali borbeni duh”, rekao je on, upozorivši druge zemlje da se ne miješaju u međunarodne sporove koje Kina smatra unutrašnjim pitanjem.

  • Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Ministri energetike Evropske unije nisu danas na sastanku u Luksemburgu uspjeli da se dogovore o ograničenju cijene gasa u Uniji i odložili raspravu o tom pitanju za mjesec dana.

    Cilj današnjeg sastanka je bio da se kroz pregovore olakša postizanje kompromisa kako bi se cijene gasa povukle sa nedavnih maksimalnih nivoa.

    Cijene gasa su pale posljednjih dana, zbog blagog vremena i jer su zemlje napunile skladišta.

    Neke diplomate EU smatraju da bi to moglo da smanji potrebu za ograničenjem cijena energije, ali drugi kažu da je ograničenje i dalje potrebno kako bi se zaštitili od potencijalnih skokova cijena s obzirom na to da stiže zima.

    Evropska komisija je uoči sastanka u Luksemburgu, preko non-pejpera, upozorila zemlje da bi ograničenje cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije u cijeloj EU moglo da izazove povećanje upotrebe gasa i izvoza električne energije.

    “Ministri su generalno pozdravili glavne principe prijedloga (Evropske komisije) i naglasili potrebu za brzim i koordinisanim naporima na evropskom nivou u duhu solidarnosti”, saopštio je Savjet EU.

    Ministri su se složili da sve preduzete mjere moraju dati doprinos obezbjeđivanju sigurnosti snabdjevanja, dovesti do nižih cijena energije za domaćinstva i preduzeća širom EU, uz istovremeno podsticanje smanjenja potražnje i očuvanja integriteta jedinstvenog tržišta i rada ka cilju EU o klimatskoj neutralnosti do 2050, navodi se u saopštenju.

    U dokumentu Komisije se dodaje da je ova institucija podijelila sa zemljama analizu gornje granice cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije, šemu koju su Španija i Portugal pokrenule ovog ljeta nakon ruske invazije na Ukrajinu i naknadnih rezova u isporuci gasa u EU.

    Uvođenje ovog modela širom EU, kako je tražila Francuska, moglo bi da dovede do povećanja potražnje za gasom u EU i do devet milijardi kubnih metara, navodi se u dokumentu.

  • Mediji: Mask do petka da finalizuje kupovinu Twittera

    Američki milijarder Ilon Mask obavijestio je koinvestitore, koji su se obavezali da mu pomognu u finansiranju kupovine Twittera po cijeni od 44 milijarde dolara, da planira do petka da finalizuje kupovinu ove kompanije, javlja Rojters pozivajući se na neimenovani izvor.

    Mask navodi da su investitori od njegovih advokata dobili potrebnu papirologiju za finansiranje kupovine Twittera.

    Ovakav potez američkog milijardera pokazuje da on planira da postupi u skladu sa odlukom suda u Delaveru da završi transakciju do petka, ocjenjuje Rojters.

    Pravni spor između Maska i Twittera vodi se zbog lažnih naloga na toj društvenij mreži kojih, kako je rekao Mask, ima više nego što je kompanija prijavila.

    Mask je ranije ovog mjeseca odlučio da nastavi sa kupovinom Tvitera.

  • Rusija obavijestila SAD da će izvesti nuklearne vježbe

    Rusija obavijestila SAD da će izvesti nuklearne vježbe

    Rusija je obavijestila SAD o svojim planovima za izvođenje godišnjih vježbi nuklearnih snaga, saopćila je u utorak američka vlada, potez za koji Washington tvrdi da smanjuje rizik od pogrešne procjene u vrijeme “nepromišljene” ruske nuklearne retorike.

    SAD su saopćile da očekuju od Rusije da izvrši probna lansiranja projektila tokom svojih godišnjih vježbi strateških nuklearnih snaga “Grom”, napominjući da je u prošlosti ispaljivala interkontinentalne balističke rakete.

    Prema novom START ugovoru, Rusija je dužna unaprijed obavijestiti o takvim lansiranjima projektila, kažu američki zvaničnici.

    “SAD su obaviještene, i kao što smo ranije istakli, ovo je rutinska godišnja vježba Rusije”, objavio je glasnogovornik brigadni general Ratnog zrakoplovstva Patrick Ryder na brifingu za novinare.

    Ryder je odbio ponuditi više detalja.

    Rusija je u utorak također iznijela Vijeću sigurnosti UN-a optužbe da se Ukrajina sprema upotrijebiti “prljavu bombu” na vlastitoj teritoriji, što su zapadni i ukrajinski zvaničnici odlučno odbacili kao dezinformaciju i izgovor za eskalaciju rata.

    Zapadni zvaničnici izrazili su uvjerenje u njihovu sposobnost da uoče razliku između ruske vježbe i bilo kakvog Putinovog poteza da ispuni svoje ranije iznesene nuklearne prijetnje.

  • Pokrenuta peticija o prelasku Ukrajine sa ćirilice na latinicu

    Pokrenuta peticija o prelasku Ukrajine sa ćirilice na latinicu

    Peticija za prelazak Ukrajine sa ćirilice na latinicu objavljena je na sajtu kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
    „Molimo da se razmotri mogućnost prelaska našeg ukrajinskog pisma na latinicu (u okviru savremenog engleskog alfabeta). Razloga za takav prelazak je dovoljno i oni su očigledni. Pored toga, ne mogu se sjetiti relevantnijeg trenutka u istoriji naše zemlje za takav prelazak, nego što je to sada“, navodi se u tekstu peticije na sajtu kabineta Zelenskog.
    Peticija je registrovana 24. oktobra i skupila je preko 20 od neophodnih 25 hiljada glasova, koji su potrebni kako bi je Zelenski razmotrio.

  • Zelenski se obratio na samitu u Zagrebu: Ukrajinska zastava vijoriće se na Krimu

    Zelenski se obratio na samitu u Zagrebu: Ukrajinska zastava vijoriće se na Krimu

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski obratio se video-vezom Krimskom samitu u Zagrebu.
    “Hvala vam svima. Hvala što podržavate Ukrajinu i Krim. Naše zajedničke vrijednosti su nas ujedinile na prošlom samitu. To je izostalo 2014, kada je Rusija počela sa svojom suludom agresijom. I nakon gotovo osam godina sve zemlje osjećaju posljedice te agresije. Svi trpe, svijet gubi. Svemu tome je uzrok okupacija Krima 2014.

    Rusija može izazvati glad u svijetu.

    Krim je strateška utvrda, a svijet je postao mjesto ucjene. Rusija sada ucjenjuje cijeli svijet. Rusija tvrdi da je Krim njihov od 2014, ali mi smo sada ovdje kako bismo pokazali da je ono što se dogodilo na Krimu privremeno, okupacija.

    Ukrajinska zastava ponovno će se vijoriti na Krimu. Krim će biti oslobođen, tek tada će svijet osjetiti da je siguran i da je rat gotov.

    Kad se naša zastava ponovo zavijori, znaće se da će se ponovno vratiti ljudska prava.

    Bio sam na Berlinskoj konferenciji o obnovi Ukrajine. Nakon što pobijedimo, obnovićemo svoju Ukrajinu, cijelu Ukrajinu, njenu infrastrukturu, njenu kulturnu baštinu. Potrebne su nam tri stvari u ovim teškim vremenima: vojna podrška, finansijska podrška i sankcije. Ja vas molim da to radite, što jače, to je temelj za budući mir. Kasnije, kad vratimo Krim, trebaće nam vaše iskustvo kako bi Krim bio normalno mjesto za život. Naša saradnja se mora održati nakon što vratimo teritoriju.

    Hvala na gostoprimstvu. Slava Ukrajini”, zaključio je Zelenski, prenosi Index.

  • Putin pokreće “sjeverni front”?

    Putin pokreće “sjeverni front”?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin mogao bi da pokrene očajnički napad na Ukrajinu iz Bjelorusije, ocenjuju stručnjaci. Postoje strahovi da bi Putin mogao da pokrene novi, sjeverni front, kako ukrajinske snage stežu obruč oko njegove armije na jugu. Ruski predsednik već je koristio susednu Bjelorusiju kao teren za invaziju na Ukrajinu. S druge strane, predsednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko do sada se opirao pritiscima da se više uključi u razorni sukob.

    Ali, Ukrajina je upozorila da verovatnoća od novog napada sa severa sada raste jer Putin, kako piše “San”, gomila 9.000 vojnika na bjeloruskoj granici.

    Prošle nedelje je Lukašenko rekao da su on i Putin formirali nove vojne snage od 70.000 bjeloruskih vojnika i do 15.000 ruskih. Skoro 170 borbenih tenkova, 200 oklopnih transportera, artiljerije i aviona pristiže u njegovu zemlju u okviru “udruženih snaga”.

    Do eskalacije je došlo u trenutku kad Putin pokušava da povrati kontrolu nad svojom invazijom dok se njegova vojska potiskuje na svim frontovima pred ukrajinskim snagama. Kako ukrajinske snage nastavljaju svoju kontraofanzivu, započetu u septembru, sve su bliže crnomorskom gradu dok su Rusi potisnuti nazad – za poslednjih nekoliko nedelja čak do 30 kilometara, navodi “Blic”.

    Penzionisani američki general Majk Lajons izjavio je da bi otvaranje novog fronta na sjeveru primoralo Kijev da prerasporedi vojnike da brane granicu a Putinu dalo prostora da uzvrati na jugu i istoku.

    Lajons je upozorio da bi novi front na severu Ukrajine mogao da otvori i novu borbu za prestonicu Kijev, iz čije su se okoline Rusi povukli još u aprilu, nakon neuspeha da je zauzmu, i preusmerili se na istok.

    “Otvaranje tog drugog fronta bilo bi važno jer bi primoralo ukrajinsku vojsku da odgovori nekim nivoom snaga”, rekao je Lajons CNN-u.

    “Govori se o zajedničkoj operativnoj grupi između beloruskih i ruskih snaga, pa ako uzmete 15.000 ruskih vojnika i dovedete ih u Belorusiju i kombinujete sa njihovom vojskom od 20-25.000, dobijate tamo ogromnih 40.000 vojnika”, istakao je on.

    Britansko Ministarstvo odbrane ocenilo je da je komešanje vojnih aktivnosti u Belorusiji “verovatno pokušaj demonstracije rusko-beloruske solidarnosti” čiji je cilj da se Ukrajina ubedi da preusmeri svoje snage da čuvaju severnu granicu. Ali Lajons je upozorio da bi Lukašenko mogao da se suoči sa pobunom ako se njegova vojska uključi u rusku invaziju.

    “Lukašenko podržava Putina, ali bjeloruski narod ne podržava ovaj rat. Mogli bi da imaju iste unutrašnje probleme i lako dođe do svrgavanja (vlasti) u toj zemlji”, istakao je on.

    Sem Lajonsa, mnogi drugi zvaničnici i stručnjaci su upozorili da bi takav potez Lukašenka predstavljao veliki rizik.

    “To bi bilo samoubilački, veoma loša ideja, ali ko zna šta bi mogli da urade”, rekao je “Njujork tajmsu” Valerij Kavaleuski, bivši beloruski diplomata.

    Ministar odbrane Letonije Artis Pabriks ocenio je da Lukašenko “pokušava da manevriše u sve užem prostoru”.

    “Putin očigledno pokušava da više uvuče Bjelorusiju u svoj rat protiv Ukrajine, ali Lukašenko razume da bi to bio kraj njegovog vremena ako bi to uradio”, istakao je Pabriks.