VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bajden istakao da će linije komunikacije sa Pekingom ostati otvorene

    Bajden istakao da će linije komunikacije sa Pekingom ostati otvorene

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je danas da će američke komunikacione linije sa Kinom ostati otvorene kako bi se spriječio sukob.
    Bajden je tokom obraćanja na samitu Zemalja istočne Azije (EAS) u Kambodži rekao da će se SAD “žestoko takmičiti” sa Pekingom, a da će “osigurati da konkurencija ne pređe u sukob”, naglašavajući važnost mira u Tajvanskom moreuzu.

    On je vojnu vlast u Mjanmaru da slijedi mirovni plan koju je dogovorila sa Asocijacijom zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) i osudio raketna lansiranja Sjeverne Koreje i rusku “brutalnu i nepravednu invaziju na Ukrajinu”.

    Na Baliju će naredne sednice biti održan samita Grupe 20, uoči kojeg će se Bajden sastati sa kineskim kolegom Si Đinpingom, po prvi put otkako je preuzeo dužnost, u trenutku kada su odnosi između dvije supersile najgori u posljednjih nekoliko decenija.

    Očekuje se da će rat u Ukrajini i njegove ekonomske posljedice dominirati diskusijama na Baliju i na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Bangkoku krajem nedjelje, osim pitanja klimatskih obaveza, hrane i tenzija oko Tajvanskog moreuza, Južnog kineskog mora i Sjeverne Koreje.

  • Pobjeda senatorke Kortez Masto u Nevadi, demokrate zadržale kontrolu nad Senatom

    Pobjeda senatorke Kortez Masto u Nevadi, demokrate zadržale kontrolu nad Senatom

    Demokrate su zapečatile kontrolu nad američkim Senatom pošto je senatorka Ketrin Kortez Masto iz Nevade za dlaku pobijedila Adama Laksalta, republikanskog kandidata i bivšeg državnog tužioca.

    Kontrola Predstavničkog doma još uvijek nije odlučena, nekoliko dana nakon izbornog dana koji nije ispunio predviđanja da će republikanci doći na vlast u Vašingtonu.

    Iako republikanci i dalje imaju prednost u trci za Predstavnički dom, njihova većina bi svakako bila mala.

    Sa pobjedom senatorke Kortez Masto u Nevadi, demokrate su obezbijedile 50 mjesta koja su im potrebna da zadrže kontrolu nad gornjim domom, što je veliki uspjeh s obzirom na to da birači obično kažnjavaju predsjednikovu stranku tokom međuizbora.

    Pobjeda demokrata će ojačati politički kapital predsjednika Bajdena dok se kreće ka mogućoj kandidaturi za drugi mandat.

    Čak i ako republikanci zauzmu Predstavnički dom, Bajden će moći da predlaže svoje kandidate za pravosuđe, a demokrate će moći da pokreću istrage kako bi se suprotstavile prijetnji napadima donjeg doma koji kontrolišu republikanci.

    • Osjećam se dobro i radujem se narednim godinama – izjavio je Bajden tokom boravka u Pnom Penu u Kambodži.

    Vođstvo senatorke Kortez Masto od svega pola procentnog poena bilo je dovoljno da osigura pobjedu.

    U DŽordžiji se izbori ponavljaju 6. decembra kada će pobjeda senatora Rafaela Vornoka ili njegovog republikanskog protivkandidata Heršela Vokera odlučiti da li će demokrate neznatno povećati većinu ili donijeti utješnu nagradu republikancima.

    Pobjeda demokrata u Nevadi, zajedno sa reizborom senatora Marka Kelija u Arizoni ojačala je tanak zaštitni zid kojim Demokratska stranka ojačava svoju poziciju na zapadu države, prenosi RTS.

  • Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Evropska komisija objavila je ekonomsku prognozu, prema kojoj će 19 članica evrozone skliznuti u recesiju tokom zime. Uz poskupljenje energenata, rast troškova života i kamata očekuju dalja poskupljenja i rast nezaposlenosti, dok će trgovina ostati usporena. Mnoga preduzeća već prijavljuju gubitke i smanjuju proizvodnju.

    Fabrika pamuka u centralnoj Grčkoj radi od 1970. godine i 80 odsto proizvodnje je izvozila. Porudžbina imaju sve manje. Zbog skupog gasa i struje već su za trećinu smanjili proizvodnju, a razmišljaju i o skraćenju radnog vremena da ne bi otpuštali radnike.

    “Veoma je zabrinjavajuće jer ne možete da pravite planove. Nema uslova da smanjite troškove i u stalnom stanju ste nesigurnosti. Najviše strepimo od nestanaka struje i nemogućnosti rada”, kaže izvršni direktor fabrike pamuka “Farsala” u Grčkoj Apostolos Dontos.

    Rat u Ukrajini usijao je cijene gasa, struje i sirovina, što je donijelo ogromne prihode velikim energetskim kompanijama. Dok se one bogate, privreda koja zavisi od energenata jedva opstaje.

    “S jedne strane, imamo velike korporacije koje ostvaruju ogromne prihode samo od valuta, pretvarajući svoju dobit u američkim dolarima, u evre. S druge strane, manje kompanije koje posluju u Evropi, u Njemačkoj, već vide da njihova tržišna baza masovno opada”, kaže šef analize tržišta kapitala Bader banke iz Njemačke Robert Halver.

    Državne subvencije samo kratkoročno rješavaju probleme, ali energetska kriza sve dublje gura firme u bankrot i građanima ugrožava standard. Evropski parlament od Brisela zahtijeva brza i konkretna rešenja na nivou Unije.

    “Odgovor na to ne može da bude da stavljamo flastere na pokvaren sistem, kao i da pokušavamo da uvezemo gas i fosilna goriva sa drugih mjesta. Jedini odgovor je da se izgradi sistem koji je pouzdan, sa jeftinom i održivom energijom”, kaže predstavnica Alijanse Zelenih u Evropskom parlamentu Teri Reintke.

    Predsjednica Progresivne Alijanse socijalalista i demokrata u Evropskom parlamentu Irače Garsija istče da je za bilo koju od mjera potrebno vrijeme, ali da ga njihova domaćinstva nemaju.

    “Potreban nam je odlučan evropski odgovor da se suočimo sa inflacijom i smanjimo troškove, da ne bismo došli u situaciju da naša domaćinstva ne mogu da upale svetla, greju domove i plate račune”, kaže Garsija.

    Stručnjaci upozoravaju i da se najnovije prognoze usporavanja privrednog rasta u Evropskoj uniji mogu se pogoršati već početkom godine, zbog posljedica naftnog embarga na rusku naftu koji stupa na snagu 5. decembra, prenosi RTS.

  • EU pozvala Kinu da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo

    EU pozvala Kinu da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel pozvao je Kinu da “upotrijebi sva sredstva” da ubijedi Rusiju da poštuje međunarodno pravo, nekoliko dana prije samita Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju (G20) posvećenom sukobu u Ukrajini.
    „Ohrabrujemo kineske vlasti da iskoriste sva sredstva koja su im na raspolaganju da ubijede Rusiju da poštuje medjunarodno priznate granice i da poštuje suverenitet Ukrajine“, rekao je Mišel za AFP.

    Visoki evropski zvaničnik se nalazi u Pnom Pjenu gdje danas i sutra učestvuje na samitu lidera Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Mišel potom putuje na indonežansko ostrvo Bali na samit G20 na kojem će biti kineski predsjednik Si Đinping.

    „Važno je u ovom brutalnom trenutku ljudske istorije da postoji medjunarodna saradnja i G20 će biti još jedna prilika da se pogledamo u oči“, rekao je Mišel i dodao da je potrebna saradnja sa zemljama koje imaju drugačija politička vidjenja, ali u najmanju ruku vjeruju da medjunarodno pravo treba da bude zaštićeno.

    Lideri EU su od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara nekoliko puta pozvali Kinu da javno osudi ruske postupke, ali do sada bez uspjeha.

  • Blinken: Ukrajina odlučuje o vremenu i sadržaju pregovora sa Rusijom

    Blinken: Ukrajina odlučuje o vremenu i sadržaju pregovora sa Rusijom

    Ukrajina će odlučiti o vremenu i sadržaju bilo kakvog pregovaračkog okvira sa Rusijom, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken tokom sastanka sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Pnom Penu.
    Blinken je rekao da su Sjedinjene Države “nepokolebljivo posvećene da pomognu Ukrajini u ublažavanju efekata ruskih napada na kritičnu infrastrukturu” kako se zima približava, uključujući ubrzanu humanitarnu pomoć.

    Sekretar Blinken je ponovio da vrijeme i sadržaj bilo kog pregovaračkog okvira ostaju odluka Ukrajine – rekao je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

    “Vašington post” je prošle nedjelje objavio da je administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena privatno ohrabrivala ukrajinske lidere da signaliziraju otvorenost za pregovore sa Rusijom i odustanu od javnog odbijanja da se uključe u mirovne pregovore ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin ne bude smijenjen sa vlasti.

    List je prenio izjave neimenovanih osoba upućenih u diskusiju da zahtjev američkih zvaničnika nije imao za cilj da gurne Ukrajinu za pregovarački sto, već proračunati pokušaj da se osigura da Kijev zadrži podršku drugih nacija suočenih sa zabrinutostima birača zbog rata koji bi mogao da se produži unedogled.

    Tokom današnjeg sastanka, Blinken i Kuleba su potvrdili važnost obnavljanja sporazuma koji Ukrajini omogućava izvoz žitarica preko Crnog mora, prije nego što istekne sljedeće subote.

    Prema podacima UN, 10 miliona tona žitarica i druge hrane izvezeno je iz Ukrajine u okviru crnomorske inicijative dogovorene u julu, što je pomoglo da se spriječi globalna kriza hrane.

    Rusija je danas saopštila da još nema dogovora o produženju sporazuma, ponavljajući svoje insistiranje na nesmetanom pristupu svjetskim tržištima za sopstveni izvoz hrane i đubriva.

  • Gutereš se nada uspostavljanju dijaloga: Važno definisati uslove za mir u Ukrajini

    Gutereš se nada uspostavljanju dijaloga: Važno definisati uslove za mir u Ukrajini

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je danas da je važno definisati uslove za mir u Ukrajini te da svaka vrsta mira treba da se zasniva na vrijednostima Povelje UN i međunarodnog prava.
    “Veoma je važno stvoriti uslove za ponovno uspostavljanje dijaloga i progresivno početi da gledamo u budućnost u kojoj će prevladati mir”, rekao je Gutereš na konferenciji za novinare na marginama 12. samita ASEAN-UN u Kambodži.

    Šef UN je rekao da svaka vrsta mira treba da se zasniva na vrijednostima Povelje UN i međunarodnog prava.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je 4. oktobra odluku Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu da ne vodi nikakve pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    Sa svoje strane, Putin je 31. oktobra rekao da ne vidi priliku da razgovara o bilo kakvoj vrsti sporazuma sa Ukrajinom sve dok kijevska Vlada ne pokaže želju za tim. Međutim, naglasio je Putin, dobra volja Moskve je poznata i nije podložna promjenama.

    “Sve što je potrebno za postizanje sporazuma je da sjednete za sto i angažujete se”, rekao je ruski predsjednik, prenosi TASS.

    Putin je 24. februara pokrenuo specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa. Poslije toga, Zapad je uveo sveobuhvatne sankcije Rusiji i povećao snabdijevanje kijevskog režima oružjem u vrijednosti od više desetina milijardi dolara.

  • U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj skočila je na 10,4 odsto u oktobru što je istorijski visok nivo, saopštila je Federalna kancelarija za statistiku.
    “Nivo od 10,4 odsto je najviša stopa inflacije od ponovnog ujedinjenja Njemačke”, rekao je šef Kancelarije za statistiku Georg Til.

    Prema njegovim riječima, i dalje je glavni razlog inflacije enormno veliki rast cijena energenata.

    Cijene energenata povećane u oktobru ove godine za 43 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a posebno se veliko povećanje odnosi na energiju za domaćinstva – 55 odsto.

    Cijene prirodnog gasa više su nego udvostručene u poređenju sa prošlom godinom – do 109,8 odsto.

    Nakon energenata, cijene hrane bilježe veliki rast na godišnjem nivou od 20,3 odsto. Porast se odnosi na sve grupe prehrambenih proizvoda.

  • Eksplozija na brani u Hersonskoj oblasti, stanje alarmantno

    Eksplozija na brani u Hersonskoj oblasti, stanje alarmantno

    Ruski mediji su objavili snimak gdje se navodno vidi eksplozija u blizini Nove Kahovke.

    Mediji su objavili snimak koji, kako tvrde, prikazuje eksploziju na brani koja se nalazi u blizini južnog lučkog grada Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti.

    Brana kod hidroelektrane je oštećena u toku ruskog povlačenja iz Hersona, a za sada se još ne zna koliko je oštećena.

    Međutim, ako je suditi prema satelitskim fotografijama, situacija je prilično ozbiljna.

    Ranije su stručnjaci upozoravali da uništenje brane može da izazove razorne poplave u većem dijelu Hersonske oblasti.

    Upravo iz tog razloga stanovnici ovog grada apeluju na vlasti da što prije reaguju, i naglašavaju da su uplašeni od posljedica.

    Uništavanje hidroelektrane Kahovka može da doprinese energetskim problemima Ukrajine, prenosi “Kyiv Independent”.

  • Šolc objasnio zašto Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas?

    Šolc objasnio zašto Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas?

    Njemačka nije uvela sankcije na ruski gas jer je bila svijesna da mnogo država zavisi od isporuka tog energenta iz Rusije, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Nismo uvodili sankcije na gas. Ni Njemačka, ni EU, ni zemlje G7 nisu uvodile sankcije”, rekao je on za TV NDR i dodao da je to učinjeno namerno jer je Berlin znao koliko država zavisi od isporuka ruskog gasa i nije želeo da im stvara poteškoće, prenosi Sputnjik.

    “Mi smo iz Rusije dobijali polovinu gasa, drugi su zavisni 80-90 odsto, a tako su se stekle i istorijske okolnosti, jer te zemlje su i dalje na istoku i njihova infrastruktura je takva”, naveo je Šolc.

    U ovom momentu u Njemačku uopšte ne dolazi ruski gas, rekao je nemački kancelar dodajući da je Njemačka tu situaciju predvidela i popunila skladišta gasa tako što je izvršila diverzifikaciju izvora energenata.

    U intervjuu za RDN Šolc je rekao da nije dozvolio da ga bilo kakva kritika spreči da održava dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Takođe je izneo stav da ovom trenutku nije moguće diplomatsko rešenje konflikta u Ukrajini.

    “Svi želimo da se konflikt okonča i da nastupi mir, to je sve ovo vreme tema mojih razgovora sa predsednikom Rusije”, rekao je.

    U tom kontekstu on je podsetio da je u februaru u Moskvi razgovarao sa Putinom koji je tada zahtevao da u Ukrajini ne bude raketa koje bi bile pretnja po Rusiju i da bude isključena mogućnost članstva Ukrajine u NATO.

  • Medvedev: Rusija još nije upotrebila sav arsenal

    Medvedev: Rusija još nije upotrebila sav arsenal

    Rusija još nije upotrebila sav arsenal mogućih sredstava za uništenje, saopštio je zamenik šefa Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    On je primetio da su “u rutini teške svakodnevnice i pod uticajem nimalo lakih vojnih odluka počeli da se brišu rezultati postignuti ove godine”, koji su isključivo važni za Rusiju i njene građane, pa je odlučio da podseti na njih.

    “Želim da podsetim da Rusija iz razloga, koji su očigledni svim razumnim ljudima, još uvek nije upotrebila ceo arsenal mogućih sredstava za uništenje. I nije gađala sve moguće neprijateljske ciljeve koji se nalaze u naseljenim mestima. I to ne samo zbog nama svojstvene ljudske dobrote. Sve u svoje vreme“, napisao je Medvedev na Telegramu.

    Takođe je dodao da Rusija tokom borbi pokušava maksimalno da sačuva živote svojih vojnika i civila, dok protivnik ne mari za živote svog ljudstva i u tome se ogleda velika moralna razlika između dve strane.

    Medvedev je konstatovao da je Rusija već vratila svoje iskonske teritorije.

    “Želim da podsetim da je Rusija ta koja štiti svoje građane, da naša zemlja vraća i da je već vratila iskonske ruske zemlje, a ne obrnuto. I sa tim procesom će se nastaviti“, istakao je Medvedev.

    Rusija se sama bori protiv NATO
    Takođe je podsetio da se Rusija danas sama bori protiv NATO-a i zapadnog sveta. “Zato je povlačenje bilo kakvih paralela sa prošlošću netačno ili uslovno.

    Osim jedne: sami umemo da uništimo moćnog neprijatelja ili neprijateljske saveze“, dodao je Medvedev.

    On je dodao da Rusija danas formira budući ravnopravni svetski poredak, a ne Zapad.

    “Želim da podsetim da je upravo Rusija ta koja danas formira budući svetski poredak, a ne SAD sa Velikom Britanijom ili mračnim Kijevom. Taj novi ravnopravni svetski poredak će biti izgrađen“, poručio je Medvedev.