VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Interni dokument otkrio “pakleni” plan

    Interni dokument otkrio “pakleni” plan

    Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko danas će stići u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Mediji otkrili “pakleni plan”.

    Dva saveznika trebalo bi da razgovaraju o nizu tema kojima dominira rat u Ukrajini, ali i o napretku u stvaranju savezne države Rusije i Bjelorusije. Tako je naveo Kremlj u saopštenju.Međutim, prema internom dokumentu koji su ranije videli pojedini mediji, Rusija planira da preuzme punu kontrolu nad susednom Bjelorusijom najkasnije do 2030. godine, pod izgovorom spajanja dve zemlje, preneo je N1 Zagreb.

    Drugog dana posete ruskoj prestonici, Lukašenko i Putin će razgovarati o “aktuelnim bilateralnim i međunarodnim pitanjima“, navodi se u saopštenju, a među bilateralnim pitanjima je i postavljanje taktičkog nuklearnog naoružanja na bjelorusku teritoriju direktno na granici sa Poljskom, što je Putin najavio tokom vikenda.

    Ruski predsednik je rekao da će Moskva u budućnosti rasporediti taktičko nuklearno oružje u susednoj Bjelorusiji, čvrstom savezniku, eskalirajući sukob sa Zapadom.

    Međunarodna pitanja će verovatno uključiti rat u Ukrajini i reakciju na pristupanje Finske NATO-u, koje je formalno završeno u utorak.

  • NATO: Putin se sprema za još

    NATO: Putin se sprema za još

    Generalni sekretar NATO izjavio da Alijansa mora da ustraje u vojnoj podršci Ukrajini jer se predsednik Rusije Vladimir Putin ne sprema za mir već za još rata.

    U kratkom obraćanju novinarima uoči današnjeg sastanka ministara zemalja članica NATO u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao i da bi taj savez trebalo da podrži partnere koji se suočavaju s velikim protiskom od Rusije, kao što su Moldavija, Gruzija i BiH.

    Šef Severnoatlantske alijanse je takođe istakao da će ministri razgovarati o tome kako da se suprotstave “svim pretnjama” sa kojima se NATO suočava i “rastućoj strateškoj konkurenciji”, uključujući “strateško usklađivanje” Kine sa Moskvom.On je takođe pozvao saveznike da povećaju potrošnju za odbranu jer NATO ne može svoju bezbednost uzimati zdravo za gotovo.

  • Mađarska smatra da je NATO prekršio osnovni princip

    Mađarska smatra da je NATO prekršio osnovni princip

    Poziv zvaničnicima Kijeva da prisustvuju sastanku ministara zemalja članica NATO u Briselu je direktno kršenje principa Saveza, smatra Peter Sijarto.

    Mađarski ministar spoljnih poslova izjavio je u utorak da je mađarska delegacija došla na briselski sastanak u nadi da niko neće dovesti u pitanje valjanost naše ranije zajedničke odluke da NATO nije deo rata koji se vodi u našem susedstvu i da se mora učiniti sve da se spreči direktan sukob NATO-a i Rusije.

    “Pozivanje Ukrajine krši princip jedinstva saveznika unutar NATO-a, ali u duhu konstruktivnosti ćemo učestvovati na sastanku“, dodao je on.“Takođe ću jasno staviti do znanja da će Mađarska podržati sve integracijske napore Ukrajine samo ako Ukrajinci vrate zakarpatskim Mađarima prava koja su imali pre 2015”, zaključio je Sijarto, a preneo je Raša tudej.

  • Bijes oko ukrajinskog žita ne jenjava

    Bijes oko ukrajinskog žita ne jenjava

    Poljski ministar poljoprivrede Henrik Kovalčik podneo je danas ostavku zbog bijesa poljoprivrednika, jer uvoz ukrajinskih žitarica utiče na cijene u Poljskoj.

    Kovalčik je rekao da je odlučio da napusti funkciju zbog odluke Evropske komisije da produži bescarinski uvoz ukrajinskog žita do juna 2024, preneo je Rojters.

    Poljski poljoprivrednici pozvali su na uvođenje carina.

    “Pošto je jasno da Evropska komisija u ovom trenutku neće ispuniti ovaj zahtev, odlučio sam da podnesem ostavku na mesto ministra poljoprivrede”, rekao je Kovalčik.

    Velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih koje se proizvode u Evropskoj unije, završile su u centralnoevropskim državama, utičući na cene i prodaju lokalnih poljoprivrednih proizvođača i stvarajući glavobolju poljskoj vladajućoj stranci Pravo i pravda (PiS) u izbornoj godini, navela je agencija.

    Premijeri pet država, uključujući Poljsku, uputili su pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, u kome su zahtevali preduzimanje mera u vezi sa uvozom ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

    Oni su istakli da će možda morati da budu ponovo uvedene carine, ako dođe do priliva žita i drugih proizvoda iz Ukrajine koji se ne može zaustaviti drugim sredstvima.

  • Rusija traži hitno oslobađanje igumana Kijevske lavre

    Rusija traži hitno oslobađanje igumana Kijevske lavre

    Rusija zahtijeva hitno oslobađanje igumana Kijevsko-pečerske lavre, mitropolita Pavela koji se nalazi u kućnom pritvoru i traži da mu se ukaže potrebna medicinska pomoć, izjavio je specijalni predstavnik Ministarstva inostranih poslova Rusije Genadij Askaljdovič.

    Kako je istakao, Moskva je duboko zabrinuta za sudbinu vladike Pavela koji se nalazi u kućnom pritvoru “u elektronskim okovima”.

    “Za ljude dobre volje njegova figura poprima lik mučenika za pravoslavnu vjeru. S tim u vezi, izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je rekao da je Ukrajina teritorija sa najvećom vjerskom slobodom predstavlja vrhunac cinizma. Zahtijevamo hitno oslobađanje mitropolita Pavela i pružanje odgovarajuće medicinske pomoći“, rekao je ruski diplomata.

    Kako je dodao, ukrajinske vlasti svojim postupcima protiv Kijevsko-pečerske lavre “uporno nastavljaju sa politikom moralnog terora protiv sugrađana i vjernika, i to u vrijeme Velikog posta”.

    “Sigurni smo da će uskoro uslijediti posljedice za učinjeno. Predsjednik Ukrajine i svi bogoborci sa vlasti platiće za svoja grešna djela i zauvijek će ih pratiti sramna slava progonitelja UPC“, rekao je Askaljdovič.

    Podsjetimo, Kijevski sud donio je odluku da se odredi kućni pritvor mitropolitu Pavelu u trajanju od 60 dana uz uslov nošenja nanogice.

    Shodno odluci, on je dužan da provodi 24 sata dnevno u kući.

  • Makron: Kina može igrati važnu ulogu u Ukrajini

    Makron: Kina može igrati važnu ulogu u Ukrajini

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u srijedu da Kina ima “ključ” u pronalaženju puta ka miru u Ukrajini, na početku trodnevne posjete Pekingu.

    Govoreći na skupu francuske zajednice u Pekingu uoči sastanka s kineskim čelnikom Si Đinpingom u četvrtak, Makron je rekao da će Francuska nastojati sarađivati s Kinom “u ovoj zajedničkoj odgovornosti za mir i stabilnost” u Ukrajini.

    “Kina, sa svojim bliskim odnosom s Rusijom, koji je ponovo potvrđen posljednjih dana, može igrati važnu ulogu”, rekao je, ističući protivljenje Pekinga upotrebi nuklearnog oružja u Ukrajini i njegov prijedlog za mir između Kijeva i Moskve.

    Prvo putovanje francuskog predsjednika u Kinu u četiri godine biće obilježeno krizom u Ukrajini, a zvaničnik iz njegove kancelarije rekao je novinarima da će nastojati ostati čvrst u razgovorima s Sijem.

    Makron je rekao da se Evropa mora oduprijeti narušavanju trgovinskih i diplomatskih veza s Kinom dok je stigao u državnu posjetu, nastojeći opovrgnuti svaki osjećaj da postoji “neizbježna spirala” napetosti između Pekinga i Zapada.

    Ubrzo nakon što je sletio prije šefice EU-a Ursule fon der Lejen, koja mu se pridružuje na trodnevnom putovanju, Makron je rekao da je održavanje dijaloga s Kinom ključno s obzirom na njezine bliske odnose s Rusijom, koja vodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Makron je prije posjete razgovarao s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom o angažovanju kineskog predsjednika Si Đinpinga da ubrza okončanje sukoba u Ukrajini, iako su Sjedinjene Države izrazile skepticizam u pogledu mirovnog plana Pekinga.

    “Čujemo sve glasnije priče koji izražavaju snažnu zabrinutost za budućnost odnosa između Zapada i Kine koji u nekom obliku navode na zaključak da postoji neizbježna spirala rastućih napetosti”, rekao je Makron novinarima u francuskoj ambasadi u Pekingu.

    Takođe je postojao utisak da je odvajanje od kineske privrede već u toku i da je jedino preostalo pitanje oko tempa i intenziteta, dodao je.

    “Ne vjerujem, u svakom slučaju ne želim vjerovati, u ovaj scenario”, rekao je Makron, prenosi “GulfToday”.

  • Vojska upala u džamiju u Јerusalimu, podignuti i avioni

    Vojska upala u džamiju u Јerusalimu, podignuti i avioni

    Avioni Oružanih snaga Izraela izveli su napad na Pojas Gaze, nakon što je devet raketa ispaljeno iz tog regiona, javlja Rojters, pozivajući se na očevice.

    Tokom noći, izraelska vojska je saopštila da je na Izrael ispaljeno devet raketa iz Pojasa Gaze, od kojih su četiri oborili sistemi “Gvozdena kupola”, dok su ostale pale u nenaseljena područja.

    “Izraelski avioni izvode napade na Pojas Gaze, nakon raketnog napada iz pravca enklave“, navodi se u saopštenju.

    Sve to se dešavalo u trenutku eskalacije napetosti u džamiji Al Aksa u Јerusalimu.

  • Francuzi poručuju da se vraćaju u BiH, insistiraju na mnogo većoj ekonomskoj saradnji

    Francuzi poručuju da se vraćaju u BiH, insistiraju na mnogo većoj ekonomskoj saradnji

    Bosna i Hercegovina nije dovoljno posvećena razvijanju odnosa s Francuskom kao jednom od najznačajnijih država euroatlantskog svijeta. U ambasadi ove zemlje su se za Klix.ba osvrnuli na bilateralne odnose.

    Francuska je jedna od država u kojoj se oblikovala historija svijeta. Među šest je zemalja koje su osnovale Evropsku uniju i uz Njemačku je najsnažnija članica Unije.
    Jedan je od osnivača NATO-a kao najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. U Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum i Francuska je izabrana za posrednicu u procesu prijevoda ovog sporazuma.

    Uprkos ovim činjenicama Bosna i Hercegovina je zanemarila Francusku. S druge strane je dojam u Bosni i Hercegovini da Francuska i nije toliko zainteresovana za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, u Ambasadi Francuske u Sarajevu uvjeravaju da nije tako. Naprotiv.

    “Sada samo na pravom putu”

    U prilog ovoj tvrdnji pozivaju se na francusku strategiju za Zapadni Balkan, čiji je dio i Bosna i Hercegovina, iz 2019. Kao razlog zašto je primjena strategije bila usporena istakli su pandemiju koronavirusa. No, kako su naveli, sada su na pravom putu.

    Kao potvrdu da su im bitni odnosi s Bosnom i Hercegovinom istakli su nedavnu posjetu francuske državne sekretarke za Evropu Laurence Boone, napomenuvši da je to bila prva posjeta jednog člana Vlade Francuske Bosni i Hercegovini od 2015.

    Osim toga, podsjetili su da je njihova ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna imala susrete s prethodnom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković (SDA) i aktuelnim ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem (NiP).

    Ukazali su da posjeta državne sekretarke Boone, kako su naglasili, prati dodjelu Bosni i Hercegovini statusa kandidatkinje za članstvo u EU.

    Šta očekuju od Bosne i Hercegovine

    Poručili su da usklađivanje sa zajedničkom evropskom sigurnosnom politikom mora biti prioritet za Bosnu i Hercegovinu te da je Bosna i Hercegovina daleko od ispunjavanja kriterija da bude članica Unije. Ponovili su da će ispunjavanje 14 prioriteta ostati uslov za početak pregovora za članstvo.

    Smatraju da je Francuska uvijek bila uz Bosnu i Hercegovinu u ključnim trenucima njene historije te uvjeravaju da je spremna podržati Bosnu i Hercegovinu na putu reformi. U tu svrhu su imenovali međunarodnog tehničkog stručnjaka u Direkciji za evropske integracije.

    Obrazložili šta je ono što očekuju od Bosne i Hercegovine na političkom planu, prvenstveno u integraciji u EU.

    “Ideali na kojima počiva Unija su vizija koju dijeli većina građana Bosne i Hercegovine. Ljudi žele kraj podjelama i korupciji. Žele jednakost pred zakonom, zaštitu svojih prava i pristup boljim poslovima i zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, podsjećamo da ulazak u EU znači i garanciju poštovanja njenih vrijednosti”, naglasili su.

    Podsjetili su da nije nevažno unapređenje zaštite i inkluzije ugroženih društvenih grupa, uključujući LGBT osobe, kao i osnaživanje zaštite osnovnih prava svih građana.

    “Sloboda okupljanja i udruživanja je u središtu ključnog prioriteta 11, dok se ključnim prioritetom 12 zahtijeva od Bosne i Hercegovine da preduzme konkretne mjere za garantovanje slobode izražavanja medija i zaštite novinara. Pažljivo pratimo dešavanja u ovim oblastima”, ukazali su.

    “Povratak u Bosnu i Hercegovinu”

    Ambasadorica Christine Toudic je u nedavnom susretu s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto (HDZ) konstatovala da ekonomska saradnja nije proporcionalna ekonomskoj snazi Francuske i ekonomskim potencijalima Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ambasadu Francuske smo pitali kako se može poboljšati ta saradnja.

    “To je realnost. Naši odnosi nisu na visini na kojoj bi trebali da budu, posebno na ekonomskom planu. Znamo to i ovo zapažanje se odnosi na cijeli Zapadni Balkan. Zbog toga je Francuska 2019., na zahtjev predsjednika Republike (Emmanuela Macrona), usvojila međuresornu strategiju za ovu regiju. U tom kontekstu se dešava naš povratak u Bosnu i Hercegovinu”, naglasili su.

    Da bi se privukle francuske kompanije, mora se, kako su ukazali, uspostaviti klima povjerenja.

    “Politička stabilnost je neophodna, a povoljni uslovi za poslovanje su ključni. Dolazak Francuske agencije za razvoj (AFD) bi također bio koristan u tom smislu, ali ne potcjenjujte važnost učenja francuskog jezika koji bi trebao imati značajnije mjesto u Bosni i Hercegovini”, naveli su.

    Osvrnuli su se i na to dokle se stiglo s formiranjem AFD-a u Bosni i Hercegovini.

    “Francuska još uvijek čeka povratnu informaciju Bosne i Hercegovine o posljednjoj verziji nacrta međuvladinog sporazuma o uspostavljanju i aktivnostima AFD-a”, odgovorili su.

    Nadaju se da će uskoro biti u mogućnosti da potpišu ovaj bilateralni sporazum, posebno zbog toga što su sve ostale države Zapadnog Balkana to već učinile i na taj način su već ostvarile, kako su naglasili, korist od skoro 800 miliona eura za tri godine.

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ih uvjeravaju da za formiranje AFD-a samo još nedostaje potvrda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

    Podsjetili su da AFD već posluje u Bosni i Hercegovini u okviru regionalnih programa. PROPARCO je kao AFD-ova podružnica 14. februara potpisao sporazum za dodjelu kredita mikrokreditnoj organizaciji Mikrofin u iznosu od 10 miliona eura.

    U Ambasadi Francuske u Bosni i Hercegovini su zaključili da bi se mogućnosti razvoja i ulaganja, posebno u saobraćajnoj infrastrukturi i obnovljivih izvora energije, desetostruko uvećali potpisivanjem sporazuma za AFD.

  • Indija testira S-400

    Indija testira S-400

    Indijske vazduhoplovne snage planiraju da izvedu prvo testiranje svog protivvazdušnog raketnog sistema S-400, koji su kupili od Rusije.

    Portparol indijskog Ministarstva odbrane izjavio je da je planirano ispaljivanje jedne rakete kratkog ili srednjeg dometa na vazdušni cilj koji se brzo kreće, prenosi Indija tudej.

    Dodao je da su indijske oružane snage izvele lansiranje sa S-400 tokom testiranja tog sistema u Rusiji, ali da sistem još nije testiran u Indiji. Rusija i Indija potpisale su ugovor o nabavci S-400 u oktobru 2018. godine.Indija je za pet sistema S-400 platila 5,43 milijardi dolara.

  • Zelenski se sprema za pregovore?

    Zelenski se sprema za pregovore?

    Ukrajinski predjsednik Volodimir Zelenski putuje u Varšavu kako bi se pripremio za pregovore sa Rusijom.

    Izjavio je bivši komandant poljskih kopnenih snaga, general Valdemar Skšipčak, i dodao da je ukrajinska kriza zapala u “strateški ćorsokak”.Po njegovom mišljenju, sve ukazuje na to da se približava trenutak kada će sukob u Ukrajini morati da se završi “političkim putem”, te da je putovanje Zelenskog u Varšavu prva faza pripreme za buduće mirovne pregovore.

    “Važno je to što, sa stanovišta Zelenskog, to nije tajna poseta vozom Varšavi noću, nego zvanična poseta predsednika Ukrajine predsedniku Poljske. Mislim da je ovo prvo u nizu putovanja Zelenskog koji će graditi koaliciju za podršku u slučaju bilo kakvih pregovora sa njegovim učešćem o budućnosti Ukrajine. Zelenski treba da počne da stvara atmosferu političke podrške oko sebe. Pruža mu se vojna pomoć, ali mislim da mu je potrebna upravo politička podrška”, rekao je poljski general za list “Žečpospolita”.

    Kako je dodao, činjenica da Zapad postaje sve umorniji od sukoba u Ukrajini takođe će doprineti rešavanju situacije. General je pozvao da se formira “koalicija, fond podrške Ukrajini kako bi Kijev imao snažan glas u predstojećim pregovorima”.

    Ranije je saopšteno da ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski planira da poseti Poljsku 5. aprila