VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?

    Putin: Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će vojska nastaviti da napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu i onda rekao da oni to rade, ali ko je prvi počeo sa tim.

    Kako je rekao, napadi će se nastaviti uprkos talasu globalnih kritika zbog štrajkova zbog kojih su milioni ljudi početkom zime ostali bez struje i vode.

    “Postoji velika buka oko naših udara na energetsku infrastrukturu susjedne zemlje. Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?”, rekao je Putin na ceremoniji dodjele nagrada, koja je danas održana u Kremlju.

    On je rekao da “kritika neće ometati borbene misije”.

    On je udare na energetsku infrastrukturu Ukrajine opisao kao odgovor na eksploziju na Krimskom mostu i druge napade, optužujući Kijev da je digao u vazduh kablove za prenos iz nuklearne elektrane Kursk, ali i da je prekinuo snabdijevanje vodom Donjecka.

    “Prekid vodosnabdijevanja gradu sa više od milion stanovnika je čin genocida”, rekao je Putin, optužujući Zapad za “potpuno ćutanje” po tom pitanju.

    “Čim preduzmemo akciju i uradimo nešto kao odgovor, odmah nastaje galama”, rekao je ruski predsjednik, prenosi “b92”.

  • Turska želi popust od Rusije

    Turska želi popust od Rusije

    Predstavnici Turske planiraju da održe razgovore s ruskom delegacijom u Ankari o popustu na cenu gasa iz Rusije od preko 25 odsto.

    To prenosi agencija “Blumberg”, pozivajući se na neimenovane visoke turske zvaničnike.

    Ankara želi popust na uvoznu cenu ruskog gasa za 2023. godinu, ali i na deo uplata izvršenih u 2022, retroaktivno, rekli su sagovornici njujorške agencije, prenosi Tass.

    Ako Turska ne dobije željeni popust, onda će nastojati da plaćanja odloži do 2024. godine.

    Sporazum će, ako bude zaključen, ublažiti pritisak na liru i pomoći da se izbegne rast cena energenata u Turskoj uoči predsedničkih izbora 2023. godine, navodi “Blumberg”.

    Turska se sprema za izgradnju gasnog čvorišta za isporuke gasa Evropi, izjavio je u nedelju predsednik Redžep Tajip Erdogan.

  • Kremlj: To je naše, zauzećemo

    Kremlj: To je naše, zauzećemo

    Kremlj je saopštio danas da su ruske snage i dalje raspoređene radi zauzimanja delova istočne i južne Ukrajine koje Moskva smatra svojom teritorijom.

    Upitan o ciljevima ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija treba da oslobodi delove regiona Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, preneo je Rojters.

    Rusija je proglasila pripajanje ta četiri ukrajinska regiona nakon održavanja referenduma krajem septembra u Donjeckoj Narodnoj Republici, Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u regionima Hersona i Zaporožja na kojima su se građani izjasnili za pripajanje Ruskoj Federaciji.

    Rezultate referenduma ne priznaju Ukrajina, zapadne zemlje, kao i vecina članica Ujedinjenih nacija.

  • Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da su Minski sporazumi potpisani kako bi se Kijevu dalo vreme da se pripremi za sukob sa Rusijom.

    Povodom te izjave oglasila se portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova rekavši da to “apsolutno može biti upotrebljeno za suđenja u okviru tribunala”.

    Ona je istakla da se trenutno mnogo govori o pravnim procenama toga što se dešava oko Ukrajine, o nekim tribunalima i slično.

    “A, ovo je, posebno za tribunal. Ono što je Merkelova rekla u svom intervjuu je svedočenje osobe koja je direktno izjavila da je sve što je bilo urađeno tokom 2014-2015. godine imalo isti cilj: skrenuti pažnju svetske javnosti sa realnih problema, dobiti na vremenu, napumpati kijevski režim naoružanjem i dovesti situaciju do velikog sukoba”, smatra Zaharova.

    Prethodno je bivša nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da su Minski sporazumi potpisani kako bi Ukrajina imala vremena da postane jača.

    Dodala je da su svi shvatali da je konflikt zamrznut i da problem nije rešen.

    Ranije je i bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko u razgovoru sa ruskim prankerima priznao da su Minski sporazumi zapravo bili potrebni da bi se dobilo na vremenu i da bi se ojačala ukrajinska vojska uz podršku NATO-a.

  • Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Peruanski parlament je u srijedu izglasao smjenu predsjednika Pedra Castilla, ubrzo nakon što je Castillo najavio raspuštanje zakonodavnog tijela prije glasanja o njegovoj smjeni. Ubrzo je uhapšen, javlja Anadolija.

    Predsjednik Castillo u srijedu je raspustio Kongres i objavio je da će vladati dekretom, u potezu koji se smatra “pučem” samo nekoliko sati prije nego što je zakazana debata o njegovom opozivu.

    Bivši školski učitelj, koji je neočekivano preuzeo vlast od tradicionalne političke elite Perua, suočava se s neprekidnim krizama, s višestrukim rekonstrukcijama vlade, brojnim istragama o korupciji i protestima otkako je izabran u julu prošle godine.

    “Ova nepodnošljiva situacija se ne može nastaviti”, rekao je 53-godišnji šef države u televizijskom obraćanju naciji, odjeven u plavo odijelo i predsjednički pojas.

    Najavio je da “privremeno raspušta Kongres” i postavlja “izuzetnu vanrednu vladu”.

    Rekao je da će sazvati novi Kongres “što je prije moguće kako bi izradio novi Ustav u roku od najviše devet mjeseci.”

    “Od ovog datuma pa do osnivanja novog Kongresa, zemljom će se upravljati dekretima. Od danas je uveden nacionalni policijski sat od 22.00 do 04.00 ujutru”, kazao je.

    Castillo je također proglasio “reorganizaciju pravosudnog sistema, pravosudnih ovlasti javnog ministarstva, nacionalnog odbora pravde i ustavnog suda”.

    Najava je uslijedila nekoliko sati prije nego što je Kongres kojim dominira opozicija trebao raspravljati o svom trećem prijedlogu za opoziv Castilla otkako je došao na vlast.

    “Danas je došlo do puča u stilu 20. stoljeća. To je puč koji je predodređen da propadne, Peru želi da živi u demokratiji. Ovaj državni udar nema pravnu osnovu”, izjavio je predsjednik Ustavnog suda Francisko Morales za radio stanicu RPP.

    Državna tužiteljica Perua Patricia Benavides izrazila je svoje “odlučno odbacivanje bilo kakvog kršenja ustavnog poretka” i pozvala predsjednika da “poštuje Ustav, vladavinu zakona i demokratiju, što nas je toliko koštalo”.

    Castillo je to objavio više od 30 godina nakon što je tadašnji predsjednik Alberto Fujimori suspendovao ustav i raspustio Kongres u aprilu 1992. godine.

    “Predsjednik Pedro Castillo izveo je državni udar. On je prekršio član 117. peruanskog ustava i postao je nelegalan. Ovo je samodržavni udar”, izjavio je politički analitičar Augusto Alvarez za AFP.

    Opozicija je pokušala opozvati Castilla zbog moralne nesposobnosti, što je ustavna odredba prema kojoj su dva predsjednika smijenjena od 2018.

    Castillo je izbjegao opoziv u sličnoj debati u martu, ali je ostao na udaru kritika.

    Nedavno je imenovao svog petog premijera i vladu od svog izbora, dok su hiljade ljudi izašle na ulice u novembru tražeći njegovu smjenu.

    Castillo je također pod istragom u šest slučajeva korupcije, uključujući optužbe protiv njegove porodice i političkog okruženja.

    “Nikada nisam krao iz svoje zemlje, nisam korumpiran”, izjavio je on u utorak, blokiran u borbi za vlast s Kongresom otkako je državni tužilac podnio tužbu optužujući Castilla da je bio na čelu zločinačke organizacije koja uključuje njegovu porodicu i saveznike koja dijeli javne ugovore u zamjenu za novac.

    Dok služi svoj petogodišnji mandat koji završava 2026. godine, Castillo ne može biti krivično gonjen, a tužioci su tražili da bude “suspendovan”, što je potez bez presedana koji je ocjenjivao Kongres.

    U oktobru je Castillo zatražio posredovanje Organizacije američkih država (OAS).

    To tijelo je posjetilo zemlju u novembru i pozvalo na “stodnevno političko primirje”, što je naišlo na ignoranciju.

    CNN i Anadolija: Uhapšen Castillo
    Predsjednika Perua Pedra Castilla uhapsila je policija u glavnom gradu Limi, javlja CNN, nakon što su zakonodavci glasali za svrgavanje Castilla u burnom danu za tu južnoameričku naciju.

    Očekuje se da će potpredsjednica Dina Boluarte položiti zakletvu kao nova predsjednica Perua, ali će morati dobiti međustranačku podršku da bi mogla vladati.

  • “Otvorićemo Pandorinu kutiju”

    “Otvorićemo Pandorinu kutiju”

    Naučnici su identifikovali DNK star dva miliona godina, najstariji dosad, u sedimentu iz ledenog doba na Grenlandu, otvorivši novo poglavlje u paleogenetici.Najstariji DNK ikad sekvenciran otkriva kako je Arktik izgledao pre dva miliona godina kada je bilo toplije.”Probijamo barijeru onoga što smo mislili da možemo da postignemo u smislu genetskih studija”, rekao je Mikel Vinter Pedersen, koautor nove studije.

    “Dugo se mislilo da je milion godina granica preživljavanja DNK, ali sada smo dvostruko stariji od toga”, rekao je on agenciji AFP.

    Fragmenti DNK

    Naučnici su pronašli fragmente DNK u sedimentu iz najsevernijeg dela Grenlanda, kazao je predavač na Univerzitetu u Kopenhagenu. Fragmenti “dolaze iz okruženja koje danas ne vidimo nigde na Zemlji”, dodao je. Zamrznut u udaljenom nenaseljenom području, DNK je bio vrlo dobro očuvan.

    Nova tehnologija omogućila je naučnicima da utvrde da je 41 fragment više od milion godina stariji od najstarijeg poznatog DNK sibirskog mamuta. Morali su prvo da utvrde postoji li DNK skriven u glini i kvarcu, zatim da vide može li se ukloniti iz sedimenta kako bi ga proučili. Korišćena metoda “pruža temeljno razumevanje zašto minerali ili sedimenti mogu da sačuvaju DNK”, rekla je Karina Sand, koja je na čelu geobiološkog tima na Univerzitetu u Kopenhagenu i koja je učestvovala u studiji.

    “To je Pandorina kutija koju ćemo tek otvoriti”, dodala je.

    Prilagodljivost vrsta

    “Reke koje teku kroz okolinu transportovale su minerale i organski materijal u morsku okolinu i tu su se ti kopneni sedimenti taložili”, rekao je Vinter Pedersen. Zatim, u nekom trenutku pre otprilike dva miliona godina, “ova se kopnena masa ispod vode uzdigla se i postala deo severnog Grenlanda”, objasnio je. Danas je to područje arktička pustinja u kojoj su već otkrivene različite vrste naslaga, uključujući fosile biljaka i insekata koji su očuvani u izvrsnom stanju. Ali naučnici nisu pokušali da utvrde DNK fosila, a vrlo malo se znalo o prisutnosti životinja u to vreme.

    Istraživački tim, koji je započeo s radom 2006. godine, sada je omogućio dobijanje uvida u to kako je regija izgledala pre dva miliona godina.

    “Imali smo pošumljenu okolinu s mastodontima, sobovima i zečevima koji trče naokolo zajedno s mnogo različitih biljnih vrsta”, rekao je Vinter Pedersen. Pronašli su 102 različite vrste biljaka. Prisutnost mastodonta bila je posebno vredna pažnje, dodao je, jer nikada pre nisu pronađeni tako severno. Otkriće je takođe dalo istraživačima više informacija o prilagodljivosti vrsta.

    Pre dva miliona godina Grenland je imao temperature 11 do 17 stepeni više nego danas. “Ovakvo okruženje, ovu mešavinu vrsta danas ne vidimo nigde na Zemlji”, kazao je Vinter Pedersen.

    “Plastičnost vrsta, način na koji se vrste zapravo mogu prilagoditi različitim tipovima klime, mogao bi da bude drugačiji od onoga što smo pre mislili. I očigledno nas to tera da tražimo novije i starije lokacije. Postoji nekoliko različitih nalazišta širom sveta koja zapravo imaju geološke naslage koje sežu tako daleko u prošlost. I još dalje”, dodao je Vinter Pedersen.

  • “Crveno” upozorenje u Njemačkoj

    “Crveno” upozorenje u Njemačkoj

    Njemački operater električne energije uputio je potrošačima upozorenje i pozvao na smanjenje potrošnje.

    U Njemačkoj raste strah od zimskog “blekauta”, a operater TransnetBW iz pokrajine Baden-Virtenberg je po prvi put informisao potrošače o teškoj situaciji, prenosi Velt.

    Potrošači od pre nekoliko nedelja status elektromreže mogu da provere preko aplikacije. Do sada je status uvek bio u “zelenom“.

    Međutim u srijedu ujutro je stanje prešlo u “žuto“, a posle podne u “crveno“.

    “Smanjite potrošnju kako bi održali stabilnost mreže“, bila je poruka upućena potrošačima.

    Potrošači su pozvani da isključe svoje uređaje u domaćinstvima i pređu na uređaje koji rade na baterije.

    Razlog za nestabilnu mrežu je nedovoljni kapacitet prenosa struje sa severa ka jugu, navodi operater.

    Na jugu Njemačke ima premalo rezervnih elektrana kako bi se pokrila povećana potražnja, pa je Njemačka morala da kupi 700 megavat sati struje iz Švajcarske.

  • Granatirana Rusija

    Granatirana Rusija

    Ukrajinske snage granatirale su grad Belgorod na zapadu Rusije, saopštio je guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.

    U gradu, koji se nalazi na oko 35 kilometara od granice sa Ukrajinom, zabeleženo je oštećenje dalekovoda od gelera granata, saopštio je Gladkov.

    Preliminarne informacije kažu da nema civilnih žrtava, dodao je on.

    To nije prvi put da su, prema rečima Gladkova, ukrajinske snage napale Belgorod. On je 15. novembra objavio da su dve osobe poginule u ukrajinskom granatiranju.

    Navodno granatiranje Belgoroda usledilo je nakon što je Rusija optužila Kijev da koristi bespilotne letelice za napad na vojne vazdušne baze duboko unutar ruske teritorije u ponedeljak i utorak, razotkrivajući značajne propuste u ruskoj protivvazdušnoj odbrani.

  • Zaharova: Moguće da Amerika priprema još jedan prevrat u Kijevu

    Zaharova: Moguće da Amerika priprema još jedan prevrat u Kijevu

    Moguće je da Sjedinjene Američke Države pripremaju još jedan prevrat u Ukrajini, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na redovnoj konferenciji za medije.
    “Kijev je 4. decembra posjetila viša zamjenica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland. Inspekcijska putovanja američkog pokrovitelja u Ukrajinu više nikoga ne iznenađuju – to je normalno: to je kao da dođete da provjerite kako je tamo – da li još gori vatrica ili treba nabaciti drva za ogrev. I, naravno, očigledno je vuče na mjesto zločina”, rekla je Zaharova.

    Portparolka je Nulandovu nazvala vjesnikom “tragičnih potresa” za Kijev.

    “Njeno pojavljivanje u Kijevu u sadašnjim uslovima, kada se u ukrajinskim vladajućim krugovima zaoštravaju nesuglasice oko raspodjele zapadne pomoći, naravno, nije slučajno. Moguće je da se ponovo pokrene dvorski prevrat ili neka kadrovska rekonstrukcija. Mislim da režim Zelenskog, koji je više puta iskušavao strpljenje Vašingtona, ima o čemu da razmišlja”, dodala je Zaharova.

    Ona je podsjetila da se lik Nulandove povezuje sa “evromajdanom”, koji je svjetskoj zajednici predstavljen kao znak demokratskog procesa u Ukrajini, a zapravo je bio državni prevrat organizovan novcem i rukama Zapada.

    “Iza ovoga su, prije svega, naravno, stajale SAD i one zemlje i političke snage na evropskom kontinentu koje su djelovale unisono sa Sjedinjenim Američkim Državama… Tada se Vašington otvoreno umiješao u unutrašnje stvari Ukrajine i jednostavno ručno upravljao masovnim protestima”, objasnila je ona.

    Zaharova je dodala da SAD planiraju da potpiruju sukob u Ukrajini najmanje do kraja 2025. godine, što se može zaključiti iz dokumenata koje Vašington ni od koga ne krije.

    Prema njenim riječima, američki mediji već danas sa uživanjem govore o detaljima korupcionaškog maratona “Bijela kuća-Kijev-Bijela kuća”, čime se objašnjava želja administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena da Kongres uključi dodatnu pomoć Kijevu u iznosu od 37 milijardi dolara 2023. godine.

    Neveći dio ove pomoći ići će za potrebe ukrajinske vojske, a potom će biti odlučeno ko će se od njih “namjestiti” u evropske, svjetske banke i privatne fondove, objasnila je Zaharova.

    “U istu logiku se uklapa i ugovor potpisan krajem novembra i koji su američke vlasti predvidjele na tri godine sa kompanijom Raytheon od 1,2 milijarde dolara za kupovinu sistema PVO za Kijev”, zaključila je Zaharova.

  • “Bijeli hljeb” na EU način

    “Bijeli hljeb” na EU način

    Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, trenutno uzima penziju iz fonda Evropskog parlamenta koji ima dug oko 400 miliona evra i koji bi mogao zahtijevati pomoć poreskih obveznika u vrijeme kada inflacija i visoki troškovi energije pogađaju mnoge Evropljane.

    Ovaj 75-godišnji socijalista ima pravo na isplatu penzije, koja dolazi uz njegovu mjesečnu platu od preko 20.000 evra, ne uključujući beneficije.

    “Da. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uzima penziju iz ovog dobrovoljnog penzionog fonda”, potvrdio je Borrellov glasnogovornik u e-poruci poslanoj na edresu EU Observera.

    Ali šema, poznata i kao dobrovoljni penzijski fond Evropskog parlamenta, pokazala se kontroverznom s obzirom na to da ima ogroman deficit koji i dalje raste.

    Razlika između budućih obaveza i neto vrijednosti imovine (aktuarskog deficita) penzionog fonda na dan 31. decembra 2018. godine iznosila je 286,1 milion eura. To se povećalo na 379 miliona evra od 31. decembra 2021.

    Fond bi trebao propasti između 2024. godine, godine evropskih izbora, i 2026. godine, a tada će poreski obveznici biti primorani da spasu plan koji se pokazao kao glavobolja za rukovodstvo Evropskog parlamenta.

    Parlament nije mogao pronaći rješenje, postavljajući škakljiva pitanja od strane poslanika koji nadgledaju budžet.

    Među njima su Monika Hohlmeier, njemačka europarlamentarka i Johan van Overtveldt, bivši belgijski ministar finansija.

    U zajedničkom pismu predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli ranije ove godine, oni kažu da fond predstavlja “potencijalne razorne rizike po ugled za Evropski parlament”.

    Kažu da nema “rešenja za budućnost, iako se zna da će dobrovoljni penzijski fond u bliskoj budućnosti biti nesolventan”.