VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Osuđeni pedofil platio zatvorsku kaznu i vratio se da radi kao nastavnik u školi

    Osuđeni pedofil platio zatvorsku kaznu i vratio se da radi kao nastavnik u školi

    Nastavnik sporta i tjelesnog odgoja OŠ Grbavica 1 u Sarajevu Samir Alihodžić vraćen je na posao iako je osuđen na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela bludnih radnji, objavio je Klix.

    Alihodžić je proglašen krivim 2018. godine (prvostepena) nakon što je dvije godine ranije optužen da je razmjenjivao poruke i fotografije s jednom učenicom.

    Slučaj su prijavili njeni roditelji, nakon čega je nastavnik priveden.

    U to vrijeme on je bio nastavnik sporta i tjelesnog odgoja u OŠ Grbavica 1 i trener Odbojkaškog kluba ORT.

    Nakon prvostepene presude, Tužilaštvo KS nije predložilo nikakve mjere pa je mogao nesmetano raditi kao nastavnik čekajući drugostepenu presudu.

    Nakon konačne presude u novembru prošle godine i jednogodišnje kazne zatvora kao i jednogodišnje zabrane obavljanja posla nastavnika, Alihodžića ništa nije spriječilo da svoju zatvorsku kaznu uredno plati i tako se nađe na slobodi bez odlaska iza rešetaka, a zatim se vrati i na posao jer ga zakon u tome ne sprečava, prenosi pomennuti portal.

    Sud mu je izdao i uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka čime je stekao sve uslove da nesmetano obavlja svoj raniji posao. Za vrijeme sudskog procesa Alihodžić je bio na neplaćenom odsustvu.

    Nažalost, škola nije bila u mogućnosti spriječiti osuđenog pedofila da se vrati u učionicu jer zakon nije adekvatno regulisan.

    Alihodžiću je presuđeno prema članu 208. stav 2, u vezi sa stavom 1 i u vezi sa stavom 2 člana 205. Krivičnog zakona FBiH u kojem se kaže da će se nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, očuh, maćeha ili druga osoba koja iskorištavajući svoj položaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi učenja, odgoja, čuvanja ili njege izvrši s njim spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

  • (Ne)ulaze u rat

    (Ne)ulaze u rat

    U Minsku su saopštili da povlače neke svoje jedinice sa ukrajinske granice, odnosno vraćaju ih u baze.

    Kaže se da je reč o 38. vazdušno-desantnoj brigadi koja “sedi” u Brestu, gradu na br. poljskoj granici.Ali istovremeno sprovode hitnu proveru borbene gotovosti svoje vojske, a u toku su i zajedničke vojne vežbe sa ruskom vojskom. Upravo zbog toga, piše Ukrainska pravda, ukrajinsko Ministarstvo odbrane kaže da ne treba donositi ishitrene zaključke i ne verovati previše u beloruske “dobre namere”.

    Doduše, zamenik načelnika Generalštaba ukrajinske vojske Aleksej Gromov rekao je ukrajinskoj redakciji Bi-Bi-Sija da je u ovom trenutku opasnost od “mešanja Bjelorusije u rat ili ruskog frontalnog napada sa teritorije Bjelorusije” minimalna, ali Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, smatra da je strategija Rusije tokom zime da “protegne ukrajinske snage” od istoka ka zapadu i da do godišnjice početka agresije “sakupi dovoljno snaga uz belorusko-ukrajinsku granicu” (zapamtite, Kijev je samo oko 150 kilometara udaljen od granice).

    Naime, Rusi koncentrišu svoje snage u Bjelorusiji, nedaleko od ukrajinske granice, a govori se o deset hiljada mobilisanih vojnika već raspoređenih na tom području. Osim toga, ciljevi u Ukrajini se gađaju i sa bjeloruske teritorije. Zbog toga, Kijev smatra Bjelorusiju “strankom u sukobu”.

    Andrij Demčenko, portparol graničnih snaga Ukrajine, kaže da njihovi obaveštajni podaci ne ukazuju na bilo kakvo značajno kretanje beloruskih trupa. On smatra da je možda reč samo o redovnoj smeni snaga, ali se ne očekuje povećana koncentracija novih snaga duž granice. Doduše, Demčenko je uveren da Moskva želi da gurne Belorusiju u rat i samo čeka povoljan trenutak.

    Neki analitičari smatraju da bi početkom godine Rusi – sa ili bez pomoći beloruske vojske – mogli da započnu novu ofanzivu ka Kijevu i zapadnim delovima Ukrajine.

    Dugo se spekulisalo o otvorenom učešću bjeloruske vojske, a razlog zašto se još nisu direktno uključili je to što se veruje da bi uključivanje Bjelorusije u rat destabilizovalo situaciju u samoj zemlji i dovelo u pitanje stabilnost ionako poljuljanog Lukašenkovog režima koji se održava isključivo na ruskoj ekonomskoj i vojno-obaveštajnoj pomoći.

    Pominje se još jedan razlog, a to je da bi u tom slučaju bila “oslabljena” zaštita granice prema Poljskoj i baltičkim državama. Doduše, Aleksandar Lukašenko često upozorava da bi Belorusija mogla da bude meta napada Ukrajine, pa mnogi veruju da to može poslužiti kao razlog za “preventivni udar”. Ali verovatno ne pre početka sledeće godine.

    Ukrajina gradi zaštitne rovove i ograde duž granice sa Bjelorusijom i postavlja minska polja.

  • Testirana turska hipersonična raketa; Cilj pogođen

    Testirana turska hipersonična raketa; Cilj pogođen

    Turska je uspešno testirala prvu domaću hipersoničnu raketu vazduh-zemlja sa bespilotne letelice Bajraktar Akinči, saopštila je kompanija Bajkar. “Prva turska hipersonična raketa TRG-230-IHA, proizvođača Roketsan, uspešno je pogodila svoj cilj na udaljenosti od 100 kilometara“, saopštio je na Tviteru tehnički direktor kompanije Seldžuk Bajraktar, prenosi TASS. Kako je navedeno, raketa je ispaljena iz drona koji je lebdeo na visini od 7,62 km. Prema proizvođaču, domet projektila varira između 20 i 150 kilometara, a Roketsan je takođe konstrusiao prvu tursku balističku raketu, koja je uspešno testirana u oktobru 2022, navodi TASS.

  • Rishi Sunak naredio reviziju utrošenih sredstava za potrebe rata u Ukrajini

    Rishi Sunak naredio reviziju utrošenih sredstava za potrebe rata u Ukrajini

    Britanski premijer Rishi Sunak zatražio je procjenu napretka rata u Ukrajini. Visoki dužnosnici strahuju da premijer možda ima pretjerano oprezan pristup dok rat ulazi u ključnu fazu. Ured premijera insistira na tome da Sunak snažno podržava Ukrajinu.

    Izvor iz Downing Streeta dodao je da nije istina da je Sunak bio pretjerano oprezan i da je “podrška britanske vlade Ukrajini nepokolebljiva”.

    No, zahtjev je izazvao uzbunu u nekim krugovima jer vojni komandanti kažu da bi se isporuke oružja Ukrajini mogle pokazati odlučujućim u zimskim mjesecima koji dolaze.

    Izvor iz vlade je rekao za BBC da je revizija, poznata kao procjena temeljena na podacima, osmišljena kako bi se procijenio napredak rata i značaj vojnog doprinosa Velike Britanije Ukrajini.

    Britanija je jedan od najvećih dobavljača vojne pomoći Ukrajini otkako su snage ruskog predsjednika Vladimira Putina napale zemlju u februaru. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine ohrabruje Sunaka da zadrži snažnu vojnu pordšku svojoj zemlji.

    “Predsjednik Zelenski je osjetio što se događa. Dakle, razgovarao je s Rishijem. Pokušava ga inspirirati, govoreći da je Britanija veliki osloboditelj, veliki borac”, kazao je izvor za BBC.

    Jedini način, kažu oni, da jedna strana napreduje jest značajno povećanje opskrbe oružjem. Rusija je praktično ostala bez zaliha. Ukrajina se jedino može opskrbiti oružjem uz pomoć SAD-a i glavnih vojnih sila u Evropi, predvođenih Velikom Britanijom.

    Postoje određeni strahovi da bi Sunak mogao na kraju potaknuti oprez američkog predsjednika Joe Bidena.

    “Pojačali smo odlučnost SAD-a na svim nivoima, pritisak s naše strane, ali uvijek prijateljski. Ne želimo da Rishi pojača Bidenov oprez. Želimo da gura na način na koji je to učinio Boris”, kazao je izvor iz vlade.

  • Lukašenko: Bjelorusija neće nikada biti neprijatelj Rusije, ne želimo završiti kao Ukrajina

    Lukašenko: Bjelorusija neće nikada biti neprijatelj Rusije, ne želimo završiti kao Ukrajina

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je na sastanku za razmatranje saradnje Bjelorusije i Rusije u Minsku, da su suverenitet i nezavisnost Bjelorusije nepovredivi. Dodao je da Bjelorusija se nikada neće okrenuti protiv Rusije.

    Lukašenko je istakao da je nakon nekog vremena od velikih demonstracija u Bjelorusiji postalo očito da je odabrani kurs za bližu suradnju s Rusijom bio ispravan i da su poduzete mjere, uključujući odobrenje paketa dokumenata o integraciji države Unije, bile ispravne.

    “Vidim pokušaje da se uzburka situacija. I nakon ovih velikih pregovora svi će reći da je gotovo: u Bjelorusiji više nema vlasti, Rusi već vode zemlju. Još jednom želim naglasiti da niko osim nas ne upravlja Bjelorusijom. To su naše funkcije, pa tako i moje, po Ustavu. Mi ispunjavamo te funkcije”, rekao je bjeloruski čelnik.

    Lukašenko je kazao da je bilo vremena kada je bjeloruska država bila spremna nastaviti kao dio Sovjetskog Saveza, ali je ipak postala nezavisna zemlja i ti su suverenitet i neovisnost nepokolebljivi.

    “Bili smo spremni živjeti, služiti, rad u jednoj državi. Zvao se Sovjetski Savez. Sve se dogodilo pred mojim očima. Ipak, nismo mi to uništili. I znamo puno o razlozima i porijeklu ovog uništenja. Suverenitet i nezavisnost dobili smo sasvim neočekivano. Moramo ga sačuvati netaknutim, jer bjeloruski narod to želi”, poručio je Lukašenko.

    “Mi nikada nećemo biti neprijatelji Rusije. I nikada se nećemo okrenuti protiv Rusije. Ova zemlja i njeni ljudi su nam najbliži. Mislim da ćemo se držati tog kursa sve dok smo na vlasti. Da je bilo drugačije, završili bismo kao u Ukrajini. Svi to razumiju, ali ne mogu svi to izgovoriti. Oni koji su pobjegli trebaju se nekako snaći. Neko im je dao novac, rekao im što da kažu i oni su to rekli.” poručio je predsjednik Bjelorusije.

  • U pucnjavi ispred škole u Čikagu ubijena dva dječaka

    U pucnjavi ispred škole u Čikagu ubijena dva dječaka

    Dvojica učenika su ubijena, a još dvoje djece je ranjeno u pucnjavi u blizini srednje škole u Čikagu, saopštila je policija.

    Četvoro 16-godišnjaka upucano je u petak popodne u blizini srednje škole Benito Huarez, a načelnik čikaške policije Dejvid Braun potvrdio je da su dvojica dječaka podlegala zadobijenim povredama, prenosi AP.

  • EU nastavlja rad na deeskalaciji na sjeveru KiM

    EU nastavlja rad na deeskalaciji na sjeveru KiM

    Portparol visokog predstavnika za spoljnu politiku Peter Stano izjavio je danas da EU nastavlja da radi na deeskalaciji situacije na sjeveru KiM.

    EU zajedno sa partnerima produžava da radi na deeskalaciji posebno na sjeveru Kosova, tako da bezbjedno okruženje i slobodno kretanje mogu da budu osigurani za sve građane, rekao je Stano na konferenciji za novinare u Briselu.

    On je istakao da su visoki predstavnik Žozep Borelj i specijalni predstavnik Miroslav Lajčak u stalnom kontaktu sa sagovornicima u regionu i zemljama članicama, kao i sa svim važnim akterima i da se taj rad nastavlja, kao što je to rekao i visoki predstavnik u ponedjeljak.

    Stano je dodao da EU nastavlja puno i hitno angažovanje na omogućavanju deeskalacije i napretku dijaloga kako bi se postigli rezultati veoma brzo, ali da je na Srbiji i Kosovu da se angažuju.

    Borelj je u ponedjeljak najavio da će na samitu EU informisati lidere o situaciji na KiM, da mora da se nastavi dijalog kao i da je na stolu prijedlog koji ima podršku svih 27 članica EU.

  • Pentagon nije pronašao dokaze o vanzemaljcima, ali potraga i dalje traje

    Pentagon nije pronašao dokaze o vanzemaljcima, ali potraga i dalje traje

    Pentagon, za sada, nije pronašao dokaze o tome da su vanzemaljci posjetili Zemlju ili da su prinudno sletjeli na našu planetu, rekli su danas visoki vojni zvaničnici SAD.
    Direktor novog odjeljenja Pentagona za ispitivanje anomalija svih vrsta (AARO) Šon Kirkpatrik na prvoj konferenciji za novinare od osnivanja u julu ipak nije isključio mogućnost postojanja vanzemaljskog života i naveo da želi da ovoj temi pristupi sa čisto naučnog gledišta, prenosi Rojters.

    “Naša analiza će biti veoma promišljena i stroga, ispitaćemo sve. Kao fizičar, pridržavaću se čisto naučnih metoda i podataka”, izjavio je Kirkpatrik.

    Dodao je da će se AARO fokusirati na neobjašnjive pojave oko vojnih postrojenja i u vazdušnim zonama koja kontroliše vojska i “drugim posebno interesantnim mestima” da bi otkrili eventualne prijetnje za nacionalnu bezbjednost.

    U izvještaju američke vlade od prošle godine dokumentovano je više od 140 slučajeva onoga što američka vojska zvanično naziva “neidentifikovanim vazdušnim fenomenima”, koji se posmatraju od 2004. godine.

  • Putin: Spreman sam da saslušam prijedloge o neposrednim akcijama

    Putin: Spreman sam da saslušam prijedloge o neposrednim akcijama

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je na sastanku u združenom operativnom štabu da je spreman da sasluša prijedloge za neposredne i srednjoročne akcije u vezi sa specijalnom operacijom u Ukrajini.
    “Drugovi oficiri, danas ćemo saslušati stavove komandanata svih operativnih jedinica i želio bih da čujem vaše prijedloge u vezi sa našim neposrednim i srednjoročnim akcijama”, rekao je Putin.

    Prethodno je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da je Putin juče pratio rad zajedničkog štaba ruskih vojnih rodova uključenih u specijalnu operaciju u Ukrajini i saslušao izvještaj o napretku operacije i održao odvojene sastanke sa komandantima.

    Rusija je 24. februara započela svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, nakon što su Donjecka i Luganska narodna republika apelovala za pomoć u odbrani od ukrajinskih provokacija.

    Kao odgovor na rusku operaciju, zemlje Zapada uvele su sankcije Moskvi i krenule sa isporukom oružja Ukrajini.

  • Članice EU za hitno smirivanje situacije i nastavak dijaloga Beograd-Priština

    Članice EU za hitno smirivanje situacije i nastavak dijaloga Beograd-Priština

    Članice Evropske unije (EU) podržavaju izvještaj visokog evropskog predstavnika Žozepa Borelja i stav da se hitno obustavi napetost na severu Kosova, uz neodložni nastavak dijaloga Beograd-Priština na temelju “prijedloga EU za zaokruženo rješenje odnosa dvije strane kojim se ne predviđaju rokovi”.
    Kako su agenciji Beta prenijeli diplomatski zvaničnici u Briselu, EU, njene članice i posrednici u dijalogu, kao i američki partneri smatraju da se mora učiniti prodor ka rješenju za spornu situaciju oko Kosova zato što više nema vremena i zbog „prelivanja upliva ukrajinskog rata i na Balkan, gdje Rusija vidljivo djeluje“.

    Šefovi država ili vlada EU su na zasjedanju u Briselu primili na znanje rezultate najnovijeg razgovora specijalnog izaslanika Unije Miroslava Lajčaka s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Beograd i Priština, kako je rečeno, moraju imati na umu da bi novo zaoštravanje i nasilje zakočilo dijalog i krivce dovelo do toga da budu isključeni iz procesa pridruživanja EU.

    Na zasjedanju lidera EU nije bilo rasprave o Kosovu jer to nije bilo ni predviđeno pa nema ni stava o tome u zaključcima samita Unije, ali je „snažno osećanje u EU da se hitno mora preduprediti zaoštravanje, smiriti napetost i nastaviti nesmanjeno posredovanje Borelja i Lajčaka“, rekli su evropski izvori.

    Kontakti su mogući i prije Božićnih i Novogodišnjih praznika, ali zasad je teško zamislivo da bi se neki susret Vučića i Kurtija u sklopu dijaloga mogao možda upriličiti pre druge polovine januara, „izuzev da to zahtijeva nova opasna situacija“, predočili su evropski diplomatski zvaničnici u Briselu.

    Na pitanje da li „evropski, odnosno dopunjeni njemačko-francuski predlog“ nudi neko rešenje ne samo s načelima, već i preciznim ustrojstvom i očekivanjima da se postigne u neko dogledno vreme, evropske diplomate su uzvratili da se „iz vrlo razumljivih razloga, nikakve pojedinosti neće iznositi na videlo, ali to mora da se postigne što je pre moguće, iako bez ikakvih rokova koji bi samo otežali pregovore“.

    Trenutno je situacija na sjeveru Kosova relativno mirna i „vjerujemo da su Vučić i Kurti izgleda shvatili da nikako za njih neće biti dobro ako bi došlo do novog zaoštravanja“, rečeno je.

    Borelj je, dolazeći na samit EU, rekao da će na osnovu rezultata posete Lajčaka Prištini i Beogradu podnijeti izvještaj liderima Unije i predočio da je apsolutno nužno da se „problemi prevaziđu, barikade uklone i sedne za sto i pregovara o predlogu EU za postizanje koherentnog i trajnog rešenja zategnutosti između Prištine i Beograda“.