Kategorija: Svijet

  • Raspoređene hiljade vojnika, probijen dio fronta

    Raspoređene hiljade vojnika, probijen dio fronta

    Prema zapadnim i ukrajinskim zvaničnicima i analitičarima, Kijev je pokrenuo veliki napad na ruske snage u okviru svoje višenedeljne kontraofanzive.

    Kako se prenosi, Ukrajina je sada uvela hiljade vojnika u bitku na jugoistoku Ukrajine.Povećanje broja vojnika i vatrene moći usredsređeno je na jugoistočni region Zaporožja, rekao je zapadni zvaničnik.

    Borbe su se intenzivirale poslednjih nedelja na više tačaka duž linije fronta od 1.500 kilometara, jer Ukrajina raspoređuje napredno naoružanje koje je isporučio Zapad, kao i trupe obučene na zapadu protiv dobro opremljenih ruskih snaga, koje su izvršile invaziju pre 17 meseci.

    Kontraofanziva je masivna vojna operacija, koja je verovatno pripremana mesecima.

    Vojni planeri su morali da organizuju zalihe municije, hrane, sanitetski materijal i rezervne delove za liniju fronta.

    Ukrajinski zvaničnici uglavnom ćute o dešavanjima na bojnom polju otkako su započeli rane kontraofanzivne operacije, iako je zamenica ministra odbrane Hana Malijar rekla da trupe napreduju ka gradu Melitopolju u regionu Zaporožja.

    Iako bi taj pokret mogao biti taktička prevara i obe vlade su koristile dezinformacije da bi stekle prednost na bojnom polju, takav manevar bi bio u skladu sa onim što su neki analitičari predvideli.

    Vojni eksperti su predvideli kontraofanzivu u kojoj bi se probalo da se probije kopneni koridor između Rusije i poluostrva Krim koji je anektirala Rusija, krećući se ka Melitopolju, koji je blizu obale Azovskog mora.

    To bi moglo da podeli ruske snage na dve polovine i preseče linije snabdevanja jedinicama koje se nalaze zapadnije.

    Institut za proučavanje rata, istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu, saopštio je da su ukrajinske snage u sredu pokrenule “značajnu mehanizovanu kontraofanzivnu operaciju u zapadnom regionu Zaporožja”, dodajući da “izgleda da su probili određene unapred pripremljene ruske odbrambene pozicije”.

    Zaporožje pominje i ruska strana, uključujući rusko ministarstvo odbrane i nekoliko istaknutih ruskih vojnih blogera.

    Šef delimično okupiranog regiona Zaporožja Jevgenij Balicki, koga je imenovala Moskva, rekao je da su ukrajinske snage u četvrtak ujutru bezuspešno pokušale da probiju rusku odbranu u toj oblasti.

    Snage Kijeva su “pretrpele značajne gubitke i povukle se na (svoje) položaje”, rekao je Balistki.

  • Putin objavio koje će zemlje dobiti žito

    Putin objavio koje će zemlje dobiti žito

    Rusija će biti spremna da isporuči besplatno žito u neke od najsiromašnijih zemalja Afrike za 3-4 meseca, rekao je Vladimir Putin.

    Ruski predsednik je to izjavio tokom Rusko-afričkog samita koji se održava u Sankt Peterburgu.

    Burkina Faso, Zimbabve, Mali, Somalija, Centralnoafrička Republika i Eritreja će svako dobiti 25–50 hiljada tona žita, rekao je ruski lider.

    Moskva će takođe snositi troškove isporuke, dodao je Putin, prenosi RT na engleskom.

    Ova objava usledila je nedelju dana nakon što se zvanična Moskva povukla iz Cnomorskog žitnog sporazuma, ugovora koji je omogućavao da se ukrajinsko žito izvozi komercijalnim brodovima.

  • Ukrajina priznala: Oružje sa Zapada nije pomoglo

    Ukrajina priznala: Oružje sa Zapada nije pomoglo

    Ukrajina priznaje da kontraofanziva ne napreduje kao što je planirano, ali ni da im tenkovi sa Zapada nisu doneli prednost na bojnom polju.

    General zadužen za ukrajinsku ofanzivu na jugu kaže da je Rusija stvorila višeslojna minska polja i utvrđene odbrambene linije koje su otežavale napredovanje vojne opreme, uključujući tenkove i oklopna vozila koje je isporučio Zapad.

    “Zbog toga većinu zadataka moraju da obavljaju trupe”, kaže general Oleksandr Tarnavski za Bi-Bi-Si.

    On kaže da je ruska vojska pokazala “profesionalne kvalitete” sprečavajući ukrajinske snage da “brzo napreduju”.

    “Ne potcenjujem neprijatelja”, dodaje on.

    Za sada postoji malo dokaza da su tenkovi i oklopna vozila sa Zapada bili u stanju da preokrenu ravnotežu u korist Ukrajine.

    Nekoliko tenkova Leopard i američkih borbenih vozila Bredli oštećeno je ili uništeno u prvim danima ofanzive, u blizini grada Oreheva.

    Ukrajinska 47. brigada, koju je Zapad uglavnom obučavao i opremio da pokuša da probije ruske linije, ubrzo je zaustavljena minama, a zatim gađana artiljerijom.

    Rusija je objavila više video snimaka incidenta u kojima se tvrdi da je ukrajinska ofanziva već propala. U stvarnosti, kontraofanziva jeste usporena, ali joj nije zadat “odlučujući udarac”.

  • Nigerski vojnici objavili državni udar na nacionalnoj televiziji, oglasio se i Blinken

    Nigerski vojnici objavili državni udar na nacionalnoj televiziji, oglasio se i Blinken

    Vojnici u zapadnoafričkoj državi Niger najavili su državni udar na nacionalnoj televiziji. Rekli su da su poništili ustav, suspendovali sve institucije i zatvorili državne granice.

    Predsjedniku Nigera Mohamedu Bazoumu obećana je podrška Washingtona, rekao mu je u telefonskom pozivu američki državni sekretar Antony Blinken.

    Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres također je rekao da je razgovarao s predsjednikom i ponudio punu podršku UN-a.

    Bazoum je ključni zapadni saveznik u borbi protiv islamista u zapadnoj Africi.

    Dvije susjedne zemlje, Mali i Burkina Faso, doživjele su udare izazvane pobunama džihadista posljednjih godina.

    U televizijskoj najavi u srijedu, pukovnik Maj Amadou Abdramane, zajedno sa još devet uniformisanih vojnika iza sebe, rekao je da su odlučili staviti tačku na postojeći režim.

    “Ovo je uslijedilo nakon stalnog pogoršanja sigurnosne situacije i lošeg ekonomskog i socijalnog upravljanja”, dodao je.

    On je rekao i da su sve institucije u zemlji suspendovane i da će čelnici ministarstava voditi računa o svakodnevnom poslovanju.

    “Mole se svi vanjski partneri da se ne miješaju”, rekao je.

    On je dodao da se uspostavlja policijski sat od 22:00 do 5:00 sati ujutro do daljnjeg.

    U susjednom Maliju, naoružani ruski Wagnerovi plaćenici pomažu vojnom režimu u borbi protiv džihadističkih pobunjenika.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji želi proširiti ruski utjecaj u Africi, ugostit će danas afričke lidere u Sankt Peterburgu.

    Niger se bori s dvije islamističke pobune – jednom na jugozapadu, koja je zahvatila Mali 2015. godine i drugom na jugoistoku, uključujući džihadiste sa sjedištem u sjeveroistočnoj Nigeriji.

    Militantne grupe povezane s Al-Kaidom i Islamskom državom aktivne su u zemlji.

    Predsjednik Bazoum, koji je demokratski izabran 2021. godine, blizak je saveznik Francuske i drugih zapadnih zemalja.

  • Počinje nova faza…

    Počinje nova faza…

    Ukrajinski sukob ulazi u novu fazu zahvaljujući uspjesima ruskih trupa na frontu, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter.

    On je govorio u programu američkog Jutjub kanala “Tour of Duti” .

    “Faza deeskalacije u Ukrajini je moguća tek nakon što Rusija nanese strateški poraz Oružanim snagama Ukrajine. To se već dešava upravo sada”, rekao je on.

    Prema njegovom mišljenju, drugi načini za rešavanje krize su nemogući zbog odbijanja kijevskog režima da pregovara.

    Istovremeno, Oružane snage Ukrajine trpe ozbiljne gubitke među ljudstvom, a njihov pokušaj da izvedu kontraofanzivu je propao, dodao je Riter, prenele su “RIA novosti”.

  • Serija eksplozija – Zelenski potvrdio

    Serija eksplozija – Zelenski potvrdio

    Nakon serije eksplozija širom Ukrajine, predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su neki ruski projektili probili ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.

    “Bilo je nekoliko pogodaka”, rekao je Zelenski u video snimku objavljenom na Telegram kanalu, ali bez drugih pojedinosti, prenosi TASS.Širom Ukrajine u večeras je izdato upozorenje na vazdušne napade, a očevici su rekli za TASS da je snažna eksplozija potresla Kijev.

    Ukrajinski mediji su takođe preneli da su eksplozijama odjeknule u oblastima Dnjepropetrovsk, Žitomir, Kirovograd, Lavov i Hmeljnicki.

    Eksplozije u gradu Starokonstantinovka u Hmeljničkoj oblasti prijavljene su u zoni vojnog aerodroma.

  • Ukrajinci konačno priznali: Stojimo iza napada

    Ukrajinci konačno priznali: Stojimo iza napada

    Ukrajinska obaveštajna služba preuzela je prvi put odgovornost za sabotažu iz oktobra 2022. kad je oštećen Kerčki most koji povezuje poluostrvo Krim sa Rusijom.

    Podsetimo, tom prilikom je troje ljudi nastradalo.

    Vasilj Maljuk, šef Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), rekao je da ta agencija stoji iza napada.

    “Bilo je mnogo različitih operacija, specijalnih operacija. O nekima ćemo posle pobede moći da govorimo javno i naglas, o drugima nećemo uopšte”, dodao je Maljuk.

    Prema njegovim rečima, jedna od akcija SBU je diverzija na Krimskom mostu 8. oktobra prošle godine.

    Most je teško oštećen u oktobru u snažnoj eksploziji, a ruski zvaničnici su naveli da je kamion eksplodirao dok je prelazio most, pri čemu su tri osobe poginule.

    Krimski most je nedavno ponovo bio meta napada, ali Maljuk nije spomenuo ko stoji iza tog čina.

  • Uništeni tenkovi

    Uništeni tenkovi

    Ruska vojska odbila je snažan napad Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Orehovskog.

    Uništeno je više tenkova i borbenih vozila pešadije, te likvidiran veći broj ukrajinskih vojnika, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenose “RIA Novosti”.

    “Jutros je protivnik sa tri bataljona ojačana tenkovima izveo intenzivan napad u pravcu Orehovska. Svi napadi su odbijeni i tokom borbe uništena su 22 neprijateljska tenka, 10 borbenih vozila pešadije, jedno borbeno oklopno vozilo, a likvidirano više od 100 ukrajinskih vojnika”, navodi se u saopštenju.Grupacija ruskih snaga “Zapad” je u pravcu Kupjanska izvela uspešne ofanzivne operacije, zauzela povoljnije položaje, i uništila je 13 komada tehnike. Likvidirano je 135 ukrajinskih vojnika, a uništen je jedan tenk, tri borbena oklopna vozila, po jedna haubica M777, MSTA-B i D-20, samohodni artiljerijski sistem “gvozdika”, kao i protivartiljerijski radar američke proizvodnje AN/TPK-50.

    Ruske snage grupe “Centar” izvele su ofanzivna dejstva u Krasnolimanskom pravcu i napredovale skoro tri kilometra duž fronta, kao i 2.700 metara duboko u odbranu neprijatelja, ističe Ministarstvo.

    Pored toga, Oružane snage Ruske Federacije uništile su skladište municije 124. brigade Teritorijalne odbrane Ukrajine u Hersonskoj oblasti i komandni centar dveju brigada Oružanih snaga Ukrajine u Donjeckoj Narodnoj Republici.

  • “Izbacićemo Ruse iz Ukrajine”

    “Izbacićemo Ruse iz Ukrajine”

    Američki magazin Globalist sugeriše da bi rat u Ukrajini mogao da se okonča za nekoliko meseci ukoliko bi SAD i NATO formirale plaćenički odred poput Vagnera.

    Rat u Ukrajini traje skoro godinu i po dana, a uticaj na zemlju je bio razoran.Nepoznati broj Ukrajinaca – sigurno ih ima nekoliko desetina hiljada – je ubijen ili osakaćen. Skoro četvrtina stanovništva su izbeglice u inostranstvu. Industrija i poljoprivreda su teško oštećeni. Dok NATO ostaje oprezan u pogledu direktnog ulaska u rat u Ukrajini, Vagnerova grupa nudi odličan model kako brzo poraziti Rusiju – i bez legalnog angažovanja Zapadne alijanse, piše Globalist.

    Ako stvari budu išle kako jesu, snaga Ukrajine će neizbežno biti oslabljena. Ukrajinci bi se na kraju mogli okrenuti protiv Zapada jer će kontrast između razaranja njihove sopstvene zemlje i mira i prosperiteta u ostatku Evrope biti oštar.

    Ne samo da bi NATO mogao da izgubi vrednog saveznika koji se strateški nalazi u centru Evrope, već bi Ukrajina mogla da nađe i druge saveznike i pristalice u svetu u kome se pojavljuju novi ekonomski i vojni akteri i pozicioniraju se kao rivali zapadnom savezu predvođenom SAD, poput Kine.

    Naravno, NATO nema stomak za direktnu konfrontaciju sa Rusijom. Niko ne želi da rizikuje nuklearni rat, što je bio legitiman razlog zašto su sve zapadne nacije, uključujući najjače pristalice Ukrajine, izjavile da neće direktno angažovati ruske trupe. Ipak, uvek je postojao način da se zaobiđe ovaj samonametnuti tabu i da se odmah okonča rat u Ukrajini. I sam Vladimir Putin je pokazao NATO-u kako se to radi, piše američki Globalist i objašnjava:

    NATO bi trebalo da pozajmi stranicu iz Putinove knjige. Nekoliko članica NATO-a – na primer, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Poljska – trebalo bi da se udruže i formiraju “privatnu” vojsku, nešto poput Sibelijus grupe, u čast Finskoj, novoj članici alijanse.

    Za razliku od Vagnera, koji je vodio kopneni rat i jurišao na ukrajinske položaje u Bahmutu, zapadnoj “privatnoj” vojsci neće biti potrebne pješadijske jedinice na terenu.

    Biće joj potrebne samo eskadrile pilota koji upravljaju naprednim američkim avionima i artiljerijskim jedinicama koje rade na raketnim bacačima velikog dometa i sistemima protivvazdušne odbrane.

    Pravno ove jedinice neće biti povezane ni sa NATO-om ni sa bilo kojom državom. Ova strategija – u potpunosti pozajmljena od Putina – pokazala bi Ukrajincima da je Zapad spreman da stane uz njih na bojnom polju, a ne samo na konferencijama za štampu.

    To bi takođe ubedilo države fronta na istočnoj granici NATO-a da će alijansa stati u njihovu odbranu u svim okolnostima – nešto u šta neki ljudi u istočnoj Evropi još uvek sumnjaju, zaključuje američki list.

  • Rusko oružje određuje tok rata

    Rusko oružje određuje tok rata

    Zvaničnik ukrajinske vojske navodi da je Rusija znatno ispred Ukrajine u korišćenju tehnologije elektronskog ratovanja za ometanje dronova.

    Portparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga, pukovnik Jurij Ignat, navodi za lokalne medije da je Moskva “daleko ispred” Kijeva u raspoređivanju opreme za elektronsko ometanje bespilotnih letelica.

    “Sa elektronskim ometanjem bespilotne letelice ne moraju da budu oborene protivavionskim projektilima ili protivavionskim topovima. Elektronskim ratovanjem možete presresti dron i jednostavno ga naterati da sleti”, navodi Ignat.

    Brzi tempo razvoja bespilotnih letelica dominirao je u izveštavanju o ratu u Ukrajini.

    “Tehnologija je napredovala munjevitom brzinom”, rekao je britanski stručnjak za dronove Stiv Rajt dodajući da sistemi protiv bespilotnih letelica sazrevaju zajedno sa samim bespilotnim vozilima.

    Stručnjaci kažu da je Ukrajina efikasno koristila topove protiv bespilotnih letelica, uključujući oružje velikog kalibra i skupe sisteme protivvazdušne odbrane, ali navode da je to teško izdržati protiv rojeva bespilotnih letelica.

    “Rusija danas ima moćne sisteme koji ometaju rad naših odbrambenih snaga. Imaju mnogo takvih sistema. Ukrajina je napredovala u elektronskom ratovanju, ali smo počeli kasno. Trebalo je da se razvijemo ranije”, rekao je Ignat.

    Rusija je u ponedeljak saopštila da je koristila elektronsko ometanje da obori dronove tokom napada na Moskvu za šta je direktno okrivila Kijev.

    Dronovi su udarili u zgrade oko 4 sata ujutru po lokalnom vremenu. Ruski mediji javili su da je jedan od dronova pao u blizini zgrade ministarstva odbrane. Kremlj je optužio Kijev da je bespilotnim letelicama napao rusku prestonicu i anektirano poluostrvo Krim.

    Rusija je takođe nedavno saopštila da su četiri bespilotne letelice lansirane u Moskvu uništene sistemima protivvazdušne odbrane dok je peti prigušen elektronskim ratovanjem.

    Ukrajinska vojska redovno izveštava o napadima bespilotnih letelica širom zemlje za šta Rusi obično koriste iranske dronove Šehid-131 i Šehid-136. Vojni zvaničnici u Kijevu rekli su u utorak da je Rusija pokrenula svoj šesti napad dronovima na ukrajinsku prestonicu od početka meseca, ali da su svi uspešno presretnuti.