VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • BBC: Dva mjeseca kontraofanzive, napredak sporiji od očekivnog

    BBC: Dva mjeseca kontraofanzive, napredak sporiji od očekivnog

    Rat u Ukrajini je dostigao kritičnu tačku, a dalji razvoj događaja mogao bi da utiče na budućnost zemlje i na bezbjednost Evrope, ocjenjuje BBC.

    U analizi se ukazuje da je Ukrajina, tokom 18 mjeseci, kako navode, invazije Rusije, uglavnom bila u defanzivi, sprečavajući ruske snage da zauzmu više teritorije, ali da je ljetos, koristeći vojnu opremu koju joj je isporučio Zapad, krenula u ofanivu, pokušavajući da protjera ruske snage sa teritorija koje su zauzele na istoku i jugu zemlje.

    Jedan pogled na mapu istočne i južne Ukrajine pokazuje da se za dva mjeseca od početka kontraofanzive nije mnogo toga promijenilo, navodi BBC i dodaje da Rusija i dalje zauzima skoro petinu Ukrajine, uključujući gradove Donjeck, na istoku, i Marijupolj, koji je zauzela nakon višemesečne opsade, i da su njene snage dobro utvrđene.

    Zapravo, nije se mnogo toga promijenilo od novembra 2022. godine, kada je Ukrajina ostvarila svoj poslednji značajan uspjeh, zauzevši južni grad Herson i velika područja na sjeveroistoku.

    Ali, bilo je i dobrih vijesti za Ukrajinu, ukazuje se u analizi i navodi da su ukrajinske trupe nedavno zauzele selo Staromajorskoje u regionu Donjecka, da je Kijev povratio pojedine male oblasti oko Bahmuta, na istoku, koje je ranije ljetos izgubio i da je ostvario manje uspjehe u regionu Zaporožja, na jugu, koji se smatra ključnim za uspjeh kontraofanzive.

    Naime, ukrajinski prodor kroz dio teritorije pod kontrolom Rusije do Azovskog mora poremetio bi ruske rute snabdijevanja i odsjekao njihove snage na Krimu, ukazuje se u analizi.

    Navodi se da su za dva mjeseca ukrajinske trupe napredovale najviše oko 16 kilometara u dvije oblasti duž dijela fronta od 160 kilometara.

    Napretka ima, ali je on sporiji nego što su se nadali Ukrajina i njeni zapadni saveznici, ocjenjuje BBC.

    U analizi se ukazuje da su ukrajinske snage napale na tri dijela fronta, koristeći opremu koju im je isporučio Zapad, i istražujući slabe tačke duž cijele linije fronta dugog 1.125 kilometara, ali da su Rusi predvidjeli te namjere i mjesecima gradili najveća utvrđenja u novijoj istoriji.

    Tri reda rovova, bunkeri, betonske piramidalne zamke za tenkove (takozvani “zmajevi zubi”) i hiljade nagaznih mina predstavljaju ogromnu prepreku za napredovanje ukrajinskih snaga.

    Marina Miron, stručnjak za odbranu na Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da je Ukrajina morala da smanji svoje ambicije na jugu, uključujući težnje da povrati Krim.

    “Mislim da se to neće desiti u skorije vrijeme”, kaže ona.

    Ocjenjuje da je najviše čemu Ukrajina može da se nada – potencijalno ponovno zauzimanje Tokmaka, koji se nalazi na ključnoj ruti na jugoistoku zemlje, oblasti koja je logističko čvorište za ruske snage.

    U analizi se navodi da je Ukrajina u junu poslala kolonu oklopnih vozila prema Tokmaku, ali da se na video snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi kako tenkovi Leopard i borbena vozila Bredli nailaze na minsko polje, a zatim ih napada ruska artiljerija.

    Čini se da je ruska vojska ispravila pojedine greške koje je pravila tokom prvih 12 mjeseci invazije i pokazala se iznenađujuće inovativnom i efikasnom u odbrani, navodi se u tekstu i dodaje da Rusija koristi mnogo protivtenkovskih mina i da je počela da koristi svoje vazdušne snage, kao što su jurišni helikopteri Ka-52 Aligator.

    Dok je Rusija postavljala odbranu, Ukrajina je okupljala desetak novoformiranih oklopnih brigada, od kojih su mnoge obučavane u Evropi i snabdevene boljom opremom od ruskih, navodi BBC i ukazuje da Ukrajina sada ima mogućnost da lansira rakete duboko iza ruskih linija, ciljajući skladišta goriva, komandne i kontrolne centre, što bi moglo da oslabi odbranu Rusije.

    Na kraju krajeva, vrijeme nije na strani Ukrajine, ocjenjuje BBC i ukazuje da će kiše na jesen neasfaltirane puteve pretvoriti u blato i otežati, ako ne i učiniti nemogućim, dalje napredovanje ukrajinskih snaga i da će na proljeće početi ciklus predsjedničkih izbora u SAD.

    Ako Ukrajina do tada ne ostvari odlučujući napredak na bojnom polju, daleko je od izvjesnog da će podrška SAD i NATO-a biti nastavljena na tako visokom nivou kao sada, zaključuje u analizi BBC.

  • Grenel: Bajden i EU krivi za haos na KiM, u vrijeme Trampa razmatrano povlačenje Kfor

    Grenel: Bajden i EU krivi za haos na KiM, u vrijeme Trampa razmatrano povlačenje Kfor

    Bivši američki izaslanik za dijalog Beograd i Prištine Ričard Grenel izjavio je danas da su odnosi Srbije i tzv. Kosova bili mnogo bolji u vrijeme kada je predsjednik SAD bio Donald Tramp, da se tada sa Beogradom i Prištinom pregovoralo o povlačenju NATO iz južne srpske pokrajine, kao i o ukidanju Haškog suda.

    U intervjuu za Ril Ameriken vojs (Real American Voice), Grenel je za trenutnu situaciju na KiM optužio sadašnjeg predsjednika SAD DŽozefa Bajdena i Evropsku uniju.

    Prema njegovim riječima, kada je predsjednik SAD bio Tramp, pregovarana su četiri sporazuma između Prištine i Beograda, a, kako je rekao, posljednji posao je bio veliki i smatralo se da će doći do ekonomske normalizacije.

    Prema njegovim riječima, napredak je bio toliki da se sa Beogradom i Prištinom razgovaralo i o povlačenju NATO sa KiM.

    Onda je, navodi Grenel, došao tim predsjednika DŽoa Bajdena i odlučio da Evropljani budu na čelu dijaloga.

    • Dakle, za posljednje tri godine Evropljani su odgovorni i ono što sada vidimo je haos, nasilje i rat – smatra Grenel.

    Navodi i da je jedna od tačaka o kojima je pregovarao da se ukine Sud u Hagu, a da je prethodni tužilac, koji je tu dužnost obavljao prije DŽeka Smita rekao da se krivična gonjenja obustave jer je prošlo 20 godina i ne može da smisli ubjedljiv slučaj da bilo koga tuži.

    Grenel je rekao da su tada odlučili da srpske zločine sude sudovi u Srbiji, a kosovske na tzv Kosovu.

    • Sudovi u Srbiji i na Kosovu davali su milione i milione dolara da obuče svoje sudije i tužioce i bilo je vrijeme da ostvare svoje pravo i stanu na kraj sa ovim međunarodnim sudom – rekao je Grenel i dodao da je tada odlučio da obavijesti Ministarstvo pravde da će se strane složiti da okončaju Haški tribunal.

    Grenel dalje navodi da je ostavio poruku o tome Brusu Šarcu koji je tada vodio međunarodne sudove, ali da je njegova reakcija, kako kaže, bila nevjerovatna.

    • On je rekao da ne zna da li možemo to da uradimo i dodao da je to međunarodni sud i da će morati da obavijeste tamošnje američke advokate. A ja sam rekao, idite i obavijestite američke advokate, ali dve strane su se o tome dogovorile i doći će u Bijelu kuću i naći ćemo dogovor za nekoliko meseci, jer završavamo pregovore – rekao je Grenel.

    Dodaje da ne zna tačno šta je Brus uradio, ali tvrdi da je zvao Smita koji je za nekoliko meseci od dolaska predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Vašington da završi pregovore o tom sporazumu objavio optužnicu protiv predsednika tzv. Kosova Hašima Tačija.

    • Optužnica koja je bila politička od pre 20 godina. Predsjednik tzv. Kosova je i poslije tri godine u zatvoru. Tri godine zatvora jer ga je tužio DŽek Smit i prilično sam siguran da je jedini razlog taj što ga je Brus Šarc iz resora pravde obavestio da ćemo ga udaljiti sa posla, da ćemo biti spaseni od suda i da su obje strane pristale na to. Rekao sam mu da će SAD uzeti ovo Savjetu bezbjednosti UN – zaključio je Grenel.
  • Lajčak pozdravio odluku o smanjenju broja pripadnika kosovske policije na sjeveru KiM

    Lajčak pozdravio odluku o smanjenju broja pripadnika kosovske policije na sjeveru KiM

    Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, pozdravio je danas odluku o smanjenju za 25 odsto broja pripadnika kosovske policije u i oko opštinskih objekata na sjeveru KiM, koja je donijeta na sastanku predstavnika kosovske policije, Euleksa i Kfora.

    Pozdravljam prvi zajednički dogovor između Kosovske policije, Euleksa i Kfora u Bratislavi. Ovo je važan korak prema deeskalaciji tenzije na sjeveru Kosova – napisao je Lajčak na svom nalogu na mreži Iks, ranije poznatoj kao Tviter.

    Iz kosovske policije ranije danas je saopšteno da je na sastanku procenjeno da je bezbednosna situacija u i oko objekata severnih opština dobra. U smislu ovog zajedničkog zaključka, od sutra počinje smanjenje broja pripadnika kosovske policije za 25 odsto u i oko opštinskih objekata na severu”, stoji u saopštenju.

    Dodaje se i da će timovi kosovske policije, zajedno sa Euleksom i Kforom, nastaviti koordinaciju i “preduzeti neophodne radnje u skladu sa redovnom procjenom bezbjednosne situacije u i oko opštinskih objekata na sjeveru KiM.

    Smanjenje prisustva policije na sjeveru je obaveza iz sporazuma zamjenika premijera privremenih prištinskih institucija Besnika Bislimija i izaslanika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčak, početkom jula u Bratislavi. Pored smanjenja prisustva policije, sporazumom je predviđeno i organizovanje izbora u četiri opštine na sjeveru KiM.

  • Predsjednik Nigera se javio kao talac i pozvao Ameriku da mu pomogne nakon vojnog udara

    Predsjednik Nigera se javio kao talac i pozvao Ameriku da mu pomogne nakon vojnog udara

    Svrgnuti predsjednik Nigera Mohamed Bazoum pozvao je SAD i međunarodnu zajednicu da pomognu povratiti ustavni poredak u njegovoj zemlji nakon prošlosedmičnog državnog udara.

    U članku u Washington Postu, koji on lično potpisuje, predsjednik Bazoum rekao je da piše “kao talac”.
    Bazoum je upozorio da će državni udar, ako uspije, imati poražavajuće posljedice za zemlju, regiju, ali i cijeli svijet.

    “Borba za naše zajedničke vrijednosti, uključujući demokratski pluralizam i poštivanje vladavine prava, jedini je način da postignemo održiv napredak protiv siromaštva i terorizma”, napisao je Bazoum.

    Istakao je da nigerski narod ne bi nikada zaboravio podršku SAD-a u ključnom trenutku njihove historije.

    Bazoum je također upozorio na veze vođa državnog udara s ruskom plaćeničkom grupom Wagner, koja djeluje u regiji i koju mnogi smatraju zloćudnim utjecajem u Nigeru.

    “Cijela centralna regija Sahela mogla bi pasti pod ruski utjecaj preko Wagnerove grupe, čiji je brutalni terorizam u punoj mjeri došao do izražaja u Ukrajini”, napisao je Bazoum.

    Podsjećamo, general Abdourahamane Tchiani novi je šef Vlade Nigera nakon vojnog preuzimanja vlasti,

    Šef predsjedničke garde imenovan je “predsjednikom Nacionalnog vijeća za zaštitu domovine”, dok demokratski izabranog predsjednika drže u pritvoru.

    Tchiani, koji je postavljen da vodi elitnu jedinicu 2015, dolazi iz regije Tillaberi na zapadu Nigera, glavnog regrutnog područja za vojsku. I dalje je blizak saveznik bivšeg predsjednika Mahamadoua Issoufoua, političara koji je vodio zemlju do 2021.

    Treba podsjetiti i da su lideri zapadnoafričkih zemalja zaprijetili kako će upotrijebiti silu kako bi u Nigeru na vlast vratili svrgnutog predsjednika Bazouma, dok su čelnici Burkine Faso i Malija upozorili su kako bi taj potez bio katastrofalan.

    U zajedničkoj izjavi vlada Burkine Faso i Malija zvaničnici su upozorili da bi svaka vojna intervencija proti Nigera ujedno bila ravna objavi rata i ovim državama.

    “Katastrofalne posljedice vojne intervencije u Nigeru mogle bi destabilizovati cijeli region. Odbijamo da primijenimo ilegalne, nelegitimne i nehumane sankcije protiv naroda i vlasti Nigera”, naveli su.

  • Nož u leđa Ukrajini?

    Nož u leđa Ukrajini?

    Njemačka nije spremna da isporuči Ukrajini rakete dugog dometa “taurus“, rekao je ministar odbrane Nemačke Boris Pistorijus.

    Kako je naveo, on smatra da su prioritet obuka ukrajinskih pilota i jačanje protivvazduhoplovne odbrane.

    “Nismo jedini koji ne isporučuju takve rakete. Ni naši američki saveznici ne isporučuju te krstareće rakete. Naše rakete imaju poseban domet i mi se i dalje pridržavamo stava da to nisu naši prioritetni zadaci“, rekao je Pistorijus, istakavši da “još nije došao trenutak“ za rešavanje pitanja isporuka pomenutih raketa.

    Sa druge strane, dodao je, Nemačka sebe smatra glavnim snabdevačem PVO za Ukrajinu. Pored toga, njen glavni zadatak je i obučavanje ukrajinskih vojnika.

    “To su naše glavne kompetencije. Prema tome, ne vidimo potrebu da sada donosimo odluke po drugim pitanjima“, istakao je Pistorijus.

    U maju je nemački list “FAZ“ objavio da je Ukrajina zatražila od Nemačke rakete “taurus“ dometa do 500 kilometara. Nemačka Vlada je već nekoliko puta poručivala da se ne razmatra pitanje isporuka pomenutih raketa Kijevu.

  • Šojgu na prvoj liniji fronta

    Šojgu na prvoj liniji fronta

    Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izvršio je proveru komandnog punkta na prvoj liniji fronta grupe snaga “Centar” u zoni specijalne operacije.

    Ovo je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane.

    Ističe se da je Šojgu na komandnom punktu saslušao izveštaj komandanta grupe general-potpukovnika Andreja Mordvičeva, kao i komandanata i oficira štabova o tekućoj situaciji, karakteru neprijateljskih dejstava i izvršavanju borbenih zadataka na taktičkim pravcima ruskih snaga.

    “Ministar odbrane Rusije skrenuo je posebnu pažnju na potrebu da se tokom borbenih dejstava nanese efikasan preventivan vatreni poraz neprijatelju prilikom njegovog potiskivanja sa položaja”, navodi se u saopštenju.

    Naglašava se da ove mere treba da obezbede maksimalno očuvanje života i zdravlja ruskih vojnika.

    Ministarstvo ističe da je komandant grupe snaga “Centar” general-potpukovnik Andrej Mordvičev pokazao Šojguu jednu od mnogih neprijateljskih jedinica oklopnih vozila zaplenjenih u borbama – švedsko borbeno vozilo pešadije CV-90.

    U saopštenju se objašnjava da su ovo vozilo ostavili ukrajinski vojnici prilikom povlačenja, nakon što je CV-90 pogođen projektilom iz ručnog bacača protivtenkovskih granata RPG-7.

    “Sergej Šojgu zahvalio je komandi i ličnom sastavu grupe snaga za vođenje uspešnih ofanzivnih dejstava u krasnolimanskom pravcu i tome što su naše snage zauzele povoljnije položaje”, dodaje se u saopštenju Ministarstva.

  • Masovni napad na Krim

    Masovni napad na Krim

    Ukrajinske snage gađale su poluostrvo sa 13 dronova, ali je ruska vojska sprečila masovni napad, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Ruska vojska sprečila je pokušaj terorističkog napada na kritičnu infrastrukturu na poluostrvu Krim, saopštilo je Ministarstvo odbrane, koje tvrdi da je preko noći oboreno ili elektronski potisnuto više desetina dronova.

    Sistemi protivvazdušne odbrane angažovali su i uništili deset bespilotnih letelica tipa aviona, dok su “još tri drona potisnuta elektronskim ratovanjem”, navodi se u kratkom saopštenju vojske u petak ujutro.

    U odvojenom napadu u petak, ukrajinske snage pokušale su da napadnu ruski crnomorski lučki grad Novorosijsk u Krasnodarskom kraju koristeći pomorske bespilotne letelice.

    Poslednjih meseci Kijev je pojačao napade bespilotnim letelicama na poluostrvo Krim, uključujući Sevastopolj, koji služi kao ključna baza za Crnomonsku flotu Rusije.

    Prošlog meseca Ministarstvo odbrane saopštilo je da je presrelo masovni napad dronom na kritičnu infrastrukturu na poluostrvu u kojem je učestvovalo skoro 30 bespilotnih letelica.

    Do toga je došlo i nakon napada ukrajinskog pomorskog drona na Krimski most, koji je oštetio jedan deo kolovoza i odneo živote bračnog ruskog para, a povredio njihovu ćerku tinejdžerku.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je tvrdio da napadi Kijeva na civilnu infrastrukturu imaju za cilj da odvrate pažnju od njegove posrnule ofanzive, koja traje skoro dva meseca, ali nije uspela da zadobije nikakvu osnovu.

  • Zelenski o situaciji na frontu

    Zelenski o situaciji na frontu

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ruske trupe svim silama pokušavaju da zaustave odbrambene snage Ukrajine, ali da ukrajinski branioci dominiraju.

    Zelenski je to izjavio u svojoj večernjoj video poruci.

    “Napadi su veoma jaki. Na pravcu Kupjanska, Limana, Bahmuta, Marinke, Avdejevke. Južni pravac. Svuda je teško. Ali šta god da neprijatelj čini, ukrajinska snaga je ta koja dominira”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Unian.

    Dodao je da Ukrajina radi na tome da ima više sistema protivvazdušne odbrane i da je to zadatak svakog njenog ambasadora i svih njenih predstavnika.

  • Tramp se izjasnio da nije kriv

    Tramp se izjasnio da nije kriv

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjasnio se danas da nije kriv po optužnici koja ga tereti za pokušaje poništavanja rezultata predsjedničkih izbora u SAD, održanih 2020. godine, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Tramp je, nakon što je napustio svoj klub u Bedminsteru u Nju Džersiju, privatnim avionom uputio u Vašington, gdje je sletio na aerodrom Ronald Regan, odakle je stigao danas u federalni sud.

    On je do sada negirao sve optužbe, a prije polaska je na svojoj društvenoj mreži “Truth” ponovo napisao da je slučaj politički motivisan i izneo tvrdnje da su izbori 2020. bili nepošteni, prenijeli su američki mediji.

    Prethodno je izjavio da u Vašington odlazi da ga uhapse jer je, kako je naveo, “doveo u pitanje korumpirane, namještene i pokradene izbore”.

    “Velika mi je čast zato što će me uhapsiti zbog vas. Učinimo Ameriku opet velikom!”, naveo je Tramp.

    On je dodao da mu treba “još jedna optužnica” da bi osigurao izbore.

    Specijalni tužilac Džek Smit podigao je u utorak novu optužnicu protiv Trampa, koja se sastoji iz četiri tačke u kojima se bivši predsjednik optužuje za prevaru SAD, zavjeru radi ometanja službenog postupka (prenosa vlasti), ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka, kao i za kršenje prava zagarantovanih zakonima i Ustavom SAD.

  • Propast ukrajinske vojske i krah kontraofanzive

    Propast ukrajinske vojske i krah kontraofanzive

    Ukrajinski vojnici koje su SAD i zapadne zemlje opremile nisu se najbolje snašli u prvoj fazi kontraofanzive koju je Kijev pokrenuo pre nekoliko meseci.

    Opremljeni modernim američkim oružjem i najavljivani kao prethodnica velikog napada, ti vojnici su zapeli u ruskim minskim poljima koje su okupatorova artiljerija i helikopteri stalno držali na oku. Jedinice su izgubljene.

    Jedna jedinica je noćni napad odložila do zore i izgubila prednost koju je imala. Druga se toliko loše borila da su je komandanti sklonili s bojnog polja.

    Međutim, američki zvaničnici i nezavisni analitičari tvrde da se ukrajinske brigade koje su primile zapadno znanje i opremu pokušavaju regrupisatii. Ukrajinski komandanti su promenili taktiku i okrenuli se umaranju Rusa artiljerijom i dalekometnim raketama. Odustali su od ulazaka u minska polja koja se nalaze pod nadzorom ruskih snaga.

    Ukrajinske trupe na jugu zemlje postale su aktivnije, a drugi talas vojnika koji su prošli zapadnu obuku pokušava probiti ruske linije. Međutim, radi se o tek manjim napadima i diverzijama.

    Kontraofanziva za sada ne ide onako kako bi Kijev i Zapad hteli. Ukrajinske su snage Rusima preotele tek par sela. Još uvek nisu ostvarile uspehe poput prošlogodišnjih u Hersonu i Harkovu. Složeni treninzi koje su prošli u zapadnim centrima za obuku za sada im nisu pomogli da se odupru ruskoj artiljeriji.

    Neuspesi koje su zabeležili mnoge su naterali da se zapitaju je li silan novac koji je Zapad dao Ukrajini bačen u vetar. Transformacija ukrajinske vojske u vojsku nalik drugima iz Severnoatlantskog saveza (NATO) za sada ide prilično sporo.

    Majkl Kofman, viši naučnik trusta mozgova Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, nedavno je posetio prvu liniju bojnog polja u Ukrajini te Njujork tajmsu rekao da kontraofanziva nije propala i da će se protegnuti i na jesen.

    “Mislilo se da će se ukrajinske jedinice nakon nekoliko meseci treninga moći boriti onako kako bi se borili američki vojnici, odnosno mislilo se da će napasti tvrdu rusku odbranu. Zapravo, obuka im je trebala pomoći da brže i bolje realizuju vlastite ideje”, rekao je Kofman.

    Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin više je puta signalizirao da rat u Ukrajini namerava dobiti tako što će iscrpiti Ukrajinu i njene saveznike. Američki zvaničnici se brinu da će povratak Kijeva na stari način borbe dovesti do bržeg pražnjenja skladišta municije, što nedvosmisleno pogoduje Putinu.

    Zvaničnici administracije predsednika SAD Džoa Bajdena nadali su se da će otprilike 36.000 ukrajinskih vojnika koji su prošli obuku na Zapadu pokazati da je američki način ratovanja bolji od ruskog.

    Za razliku od stroge i centralizovane ruske vojske, Amerikanci su Ukrajince naučili da višim komandantima omoguće donošenje brzih odluka i brže prilagođavanje na situaciju na bojnom polju. Uz to, Amerikanci su naglasak stavili na organizaciju napada u kojima istovremeno učestvuju pešadija, oklopne jedinice i artiljerija. Zapadni zvaničnici su mišljenja da je takav način ratovanja efikasniji od skuplje strategije koja se svodi na umaranje protivnika konstantnim napadima na njegovo ljudstvo i opremu.

    Vežbe koje su ukrajinski vojnici u zapadnim centrima za obuku bile su više ofanzivne, a manje defanzivne. Međutim, ukrajinska je vojska godinama više bila fokusirana na odbranu od ruskih separatista koji su destabilizovali istok zemlje. Ukrajini je to znanje koje je stekla pomoglo da se u prvim danima invazije odupru ruskim napadima i izbegnu brzi poraz. Kolin H. Kal, bivši šef politike u Ministarstvu odbrane SAD, prošlog meseca je rekao da će se Ukrajina morati boriti na različite načine kako bi Ruse oterala sa svoje teritorije.

    Međutim, američki zvaničnici i analitičari koji su posetili Ukrajinu i razgovarali s ukrajinskim vojnicima i komandantima tvrde da su ukrajinski vojnici u zapadnim centrima za obuku napade kombinovanim oružjem izučavali tek četiri do šest nedelja i da su na samom početku kontraofanzive napravili nekoliko grešaka koji su ih unazadili. Neke jedinice nisu koračale očišćenim putevima već su završile u minskim poljima. Kada je jedna jedinica odložila noćni desant na ruske pozicije, artiljerija koja je trebalo da je pokriva svejedno je odradila svoj posao te time Rusima otkrila svoju poziciju.

    Prema američkim i evropskim zvaničnicima, uništeno je ili oštećeno možda čak i 20 posto oružja koje je Ukrajina tokom prve dve nedelje kontraofanzive poslala na bojno polje. Među tom su se opremom našli i impozantni zapadni tenkovi te oklopna vozila za prevoz trupa – mehanizacija koju je Ukrajina dugo tražila i koju je držala ključnom za proterivanje ruskih vojnika sa svog teritorija.

    Vojni stručnjaci kažu da je primena novih taktika velik izazov za svaku vojsku. Ukrajinska pozicija je tim nepovoljnija jer su Rusi odlučili utvrditi svoje pozicije i zauzeti odbrambeni stav. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je krajem jula da kontraofanziva ne napreduje onoliko brzo koliko bi on to hteo i da je to tako jer su se Rusi ukopali.

    “Hteli smo da s kontraofanzivom krenemo u proleće, ali nismo imali dovoljno municije i obučene brigade. To je Rusima omogućilo da miniraju našu teritoriju i izgrade nekoliko linija odbrane”, rekao je Zelenski.

    Neki vojni stručnjaci kažu da bi se Ukrajina još uvek mogla prebaciti na američki način ratovanja, ali da će se to dogoditi ako probije rusku odbranu. Međutim, napadati je teže nego se braniti. Rusija je to pokazala prošle godine kada je jednostavno odustala od udara na Kijev.

    “Ne verujem da će odustati od napada kombinovanim oružjem”, rekao je Filip M. Bridlov, penzionisani general Ratnog vazduhoplovstva SAD i nekadašnji komandant NATO-ovih trupa u Evropi.

    “Ako probiju prvu, drugu ili treću liniju, mislim da ćete videti školski primer napada kombinovanim oružjem”, dodao je Bridlov.

    Džejk Saliven, savetnik predsednika SAD Džoa Bajdena za pitanja nacionalne bezbednosti, rekao je u julu da Ukrajina na bojno polje još uvek nije poslala sve jedinice koje ima te da će ih tamo poslati kada bude procenila da će joj doneti najveći dobitak. Činilo se da bi se to moglo dogoditi prošle nedelje kada su ukrajinske snage snažno krenule prema Melitopolju i Berdjansku u Zaporoškoj oblasti, međutim oba su se napada presporo razvila da bi se na teren poslalo još trupa. Ukrajinci su osvojili tek nekoliko kilometara prostora. Pred njima su još desetine.

    Analitičari sumnjaju da će ti manji napadi biti dovoljno snažni da probiju ruske linije i navode da bi mogli rezultirati velikim gubicima, a malim dobicima. Američki zvaničnici, međutim, kažu da su ukrajinske snage prošle nedelje pravile puteve kroz rusku odbranu i da su se Rusi počeli umarati. Jedan zapadni zvaničnik je rekao da se ruska vojska još uvek muči s ljudstvom, opremom i logistikom. Penzionisani general Filip M. Bridlov rekao je da očekuje da će ukrajinska kontraofanziva Rusiju staviti u nepovoljnu poziciju.

    “Ukrajinci sada znaju kako žele koristiti svoje snage i Rusi se počinju povlačiti”, dodao je Bridlov.