VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Od Kine sve zavisi?

    Od Kine sve zavisi?

    Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da je prošle nedelje prenjela kineskim diplomatama da je Kina odgovorna za očuvanje mira u svijetu.

    Kako je navela, zbog toga Peking ne bi smeo da šalje Rusiji oružje ili tzv. robu dvostruke namjene.

    Obraćajući se novinarima u Briselu, Berbokova je potvrdila da je to pitanje pokrenuto prošle nedelje tokom Minhenske bezbednosne konferencije, prenosi Rojters.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je u subotu najvišeg kineskog diplomatu, direktora Kancelarije za spoljne poslove Komunističke partije Kine Vang Jija o posledicama pružanja materijalne podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

    U intervjuu američkoj TV mreži NBC njuz Blinken je potvrdio da je svom kineskom kolegi Vang Jiju preneo zabrinutost povodom informacija da je Peking razmatrao mogućnost isporuke oružja Moskvi.

    Kina je danas uzvratila tokom redovne konferencije za novinare preko portparola kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbina da “Sjedinjene Države nisu u poziciji da postavljaju Kini bilo kakve zahteve”.

  • Bajden stigao u Poljsku

    Bajden stigao u Poljsku

    Američki predsjednik Džozef Bajden doputovao je u Poljsku, rekao je dnaas zamjenik poljskog ministra spoljnih poslova Pjotr Vavržik, prenose poljski mediji.

    Dopisnik agencije Rojters sa lica mjesta javio je da je na željezničkoj stanici u gradu Pržemislu na jugu Poljske vidio niz vozila, od kojih su neka imala američke registarske tablice.

    Vozila su čekala dolazak voza u kojem je američki predsjednik.

    Bajden je nešto ranije boravio u nenajavljenoj posjeti Kijevu.

  • EU i SAD očekuju da BiH osudi Rusiju

    EU i SAD očekuju da BiH osudi Rusiju

    Generalna skupština UN će krajem sedmice, povodom godišnjice od početka rata u Ukrajini, glasati o rezoluciji u kojoj će osuditi Rusiju zbog napada na Ukrajinu, a EU i SAD od BiH očekuju da ovu rezoluciju podrži.

    Iako rezolucije UN nemaju pravnu snagu, smatraju se simboličnim diplomatskim činom kroz koji članice međunarodne zajednice pokazuju svoje političke i diplomatske stavove prema važnim međunarodnim pitanjima.

    S obzirom na to da je rat u Ukrajini dominirao međunarodnim odnosima u proteklih godinu dana, već je sada ova tema prisutna i objavljuju se brojne analize kako će proteći glasanje.

    Zasad se vjeruje da će rezoluciju podržati najveći broj članova međunarodne zajednice, a da će zemlje koje su prijateljski nastrojene prema Rusiju uglavnom biti uzdržane.

    Iako nam se od bh. zvaničnika niko nije javio da nam prokomentariše kako će proteći glasanje, nezvanično nam je rečeno da će BiH podržati ovu rezoluciju, kao i da će to učiniti i sve zemlje u regionu, uključujući i Srbiju, koja je u posebno osjetljivoj međunarodnoj poziciji jer od predstavnika EU i SAD očekuje razumijevanje i pomoć kad je u pitanju rješavanje kosovskog problema, uključujući formiranje zajednice srpskih opština na sjeveru Kosova.

    Jedini ko nam se javio i bio spreman da govori na ovu temu je Milan Petrović, član Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma BiH, koji je izabran od strane vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. On nam je rekao da na Odboru nije bilo govora o predstojećem glasanju i da će to pitanje možda doći na red sutra, kada je redovna sjednica Odbora.

    “Mi kao stranka Ujedinjena Srpska smo juče (nedjelja) imali sjednicu Glavnog odbora. Sukob u Ukrajini nije bio tema, kao ni druge međunarodne teme, pa o tome nismo zauzimali stavove. Ako od nas kao funkcionera bude traženo da zauzimamo stavove u institucijama, onda ćemo se izjašnjavati”, rekao nam je on.

    Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, za “Nezavisne” kaže da EU očekuje da će BiH glasati zajedno s EU po ovom pitanju.

    “Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu, 141 država glasala je 2. marta 2022. godine kako bi se najoštrije osudila ruska agresija. BiH je bila jedna od tih zemalja, pridruživši se EU i najvećim demokratskim državama u svijetu u osudi ruskih dejstava u Ukrajini. Očekujemo da će BiH glasati na isti način na predstojećem glasanju. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, od BiH se očekuje da se uskladi sa svim odlukama zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, kao i da dijeli vrijednosti EU osuđujući ruska gruba kršenja međunarodnog prava i osnovnih ljudskih vrijednosti”, rekao nam je on.

    U Ambasadi SAD u Sarajevu ističu za “Nezavisne” da predstojeća rezolucija govori o potrebi za pravednim i sveobuhvatnim mirom u Ukrajini, u skladu sa principima Povelje UN.

    “Svrha rezolucije je da pomogne da se okonča ovaj sukob pozivanjem na iskren dijalog i potvrđivanjem naše kolektivne podrške međunarodnim principima koji moraju biti temelj trajnom miru. U pitanju su osnovni principi međunarodnog prava i međunarodnog sistema. Pozivamo BiH da zajedno sa drugim zemljama demonstrira posvećenost tim principima i glasa za rezoluciju”, naveli su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

  • Lajčak: Priština da odmah krene sa formiranjem ZSO

    Lajčak: Priština da odmah krene sa formiranjem ZSO

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da obaveze koje su preuzele obje strane moraju biti ispunjene, te da očekuje da Priština odmah krene sa formiranjem Zajednice srpskih opština (ZSO).
    “Uspostavljanje ZSO od Kosova je odavno zakasnilo i očekujemo da Kosovo sa njim odmah krene, a Srbija treba da omogući povratak Srba u kosovske institucije… Stav EU, SAD i drugih međunarodnih partnera jeste da je svako dalje odgađanje neprihvaljivo”, rekao je Lajčak.

    On je istakao da EU trenutno radi na dva kolosijeka kako bi proces pregovora između Beograda i Prištine krenuo naprijed, a prioritet je da se obje strane saglase o prijedlogu EU za normalizaciju odnosa.

    Lajčak je rekao za “Politiku” da EU paralelno nastavlja da radi na obezbjeđivanju pune i trenutne implementacije svih elemenata onoga što je do sada dogovoreno u dijalogu koji ostaju važeći i obavezujući za obje strane.

    “Sa obje strane nastavljamo da radimo na širokom spektru pitanja, uključujući uspostavljanje ZSO sa srpskom većinom, koja čini dio Briselskog sporazuma. Ratifikovao ga je i kosovski parlament, čime je za Kosovo to postalo međunarodno pravna obaveza. Razumijemo da je ovo pitanje osjetljivo za vladu Kosova, ali obaveze moraju biti ispunjene”, naveo je Lajčak.

    On je objasnio da osnivanje ZSO ima za cilj da se stvori povjerenje između Srba i vlade u Prištini, kao i da omogući konkretnu podršku Vlade Srbije na transparentan način, kao i da obezbijedi da Srbi na Kosmetu, većinske opštine, mogu da rade zajedno da bi obezbijedili da se srpska zajednica razvija i napreduje.

    Lajčak smatra da je veliki dio prvog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine iz 2013. godine ispunjen, osim formiranja ZSO i odredaba o snabdijevanju energijom sjevera Kosova, te je dodao da obje strane imaju “spisak neizmirenih obaveza” iz tog paketa.

    Kada je riječ o novom prijedlogu EU za Kosovo, odnosno francusko-njemačkom non pejperu, on je rekao da ne može da govori o detaljima tog plana koji je “nastao u okolnostima kada je demokratska, međunarodna zajednica sve zabrinutija zbog ponavljanja kriza u vezi sa malim, ali veoma simboličnim pitanjima u odnosima Beograda i Prištine”.

    “Prijedlog EU je razrađen sa jednostavnim ciljem na umu – da se pozabavi osnovnim uzrocima ovih kriza koje se ponavljaju, postavi proces normalizacije na održive temelje koji su okrenuti budućnosti, dovede do stvarnog i nepovratnog napretka i poštuje crvene linije obje strane”, rekao je Lajčak.

  • EU razmatra načine za povećanje proizvodnje municije za Ukrajinu

    EU razmatra načine za povećanje proizvodnje municije za Ukrajinu

    Evropska unija mora pronaći načina da brzo snabdije Ukrajinu hiljadama artiljerijskih granata ili se suočiti s izgledima da bi mogla izgubiti rat protiv Rusije, upozorili su u ponedjeljak najviše diplomate EU, dok se zalihe municije u nacionalnim skladištima EU-a smanjuju.

    “Najvažnije, hitnije pitanje danas za ukrajinsku vojsku je kontinuirani protok municije. Ako u tome ne uspijemo, zaista, rezultat rata je u opasnosti”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj prije predsjedavanja sastankom ministara vanjskih poslova Unije.

    Borelj je govorio dok je američki predsjednik Džo Bajden došao u iznenadnu posjetu Ukrajini.

    Borelj je rekao da ruske snage ispaljuju oko 50.000 granata iz artiljerije svaki dan i da se zalihe Ukrajine moraju podići na isti nivo. Druge procjene sugerišu da Ukrajina ispaljuje do 6.000-7.000 artiljerijskih granata dnevno, oko trećine ukupnog broja ruskih raketa u jednoj godini rata.

    Najtraženiji su, naglasio je Borelj, artiljerijski patroni kalibra 155 mm.

  • Peking i Moskva odlučuju o sudbini Ukrajine, najviši kineski doplomata stigao u Moskvu

    Peking i Moskva odlučuju o sudbini Ukrajine, najviši kineski doplomata stigao u Moskvu

    Moskovski Komersant prenosi da je najviši kineski diplomata, Vang Ji, doputovao u Moskvu na razgovore o mogućem mirovnom planu za Ukrajinu.

    List tvrdi da je glavni cilj njegove posete da pojača ulogu Pekinga kada je reč o rešenju za sukob u Ukrajini.

    Agencija Rojters, pozivajući se na upućene diplomatske izvore, prenosi da Vang još nije stigao u Moskvu, ali da će uskoro doputovati.

    Vang je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji ponovio poziv na dijalog i predložio evropskim zemljama da „smireno razmišljaju” o tome kako da okončaju rat.

    Vang je rekao i da postoje „neke sile koje naizgled ne žele da pregovori uspeju, ili da se rat uskoro završi”, ali nije precizirao na koga se to odnosi.

    Predsednik Kine Si Đinping održaće “govor mira” na godišnjicu invazije na Ukrajinu, izjavio je u petak italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani.

  • Kijev blokiran, stigao Bajden

    Kijev blokiran, stigao Bajden

    Centar Kijeva je blokiran, a nakon što se društvenim mrežama pronela vest da u glavni grad Ukrajine stiže američki predsednik, mediji su preneli da je on stigao.

    Naime, američki predsednik Džozef Bajden doputovao je u Kijev iznenada, jer je bilo prethodno najavljeno da će na godišnjicu početka rata u Ukrajini posetiti Poljsku i tamo održati govor.

    Pre nego što je Bajden stigao, Kijevom su viđene “čudne kolone”, a grad je bio blokiran. Takođe, oglasile su se i sirene za vazdušnu opasnost, nakon najave da u glavni grad stiže jedan visoki zvaničnik.

    Bajden se u Kijevu sastaje sa ukrajinskim predsednikom Volodomirom Zelenskim, a taj susret održava se u Mihajlovskom saboru u centru grada koji je od jutros zatvoren za saobraćaj.

  • “Amerika objavila rat Rusiji”

    “Amerika objavila rat Rusiji”

    Putinov propagandista Igor Korotčenko rekao je da su SAD objavile rat Rusiji nakon što su se pojavili medijski izveštaji da je Bela kuća odobrila udare na Krim.

    Video snimak njegovog televizijskog nastupa objavio je na Tviteru TheKremlinIap, nalog koji prati propagandu Kremlja.

    Podsetimo, američki državni podsekretar Viktorija Nuland rekla je prošle nedelje da Rusija ima mnogo vojnih objekata na tom poluostrvu koji su ključni u sukobu.

    “Ovo su legitimne mete, Ukrajina ih gađa i mi to podržavamo“, dodala je Nulandova. Korotčenko je zato optužio Amerikance da su prešli crvenu liniju.

    “SAD su neprijatelj i vojni protivnik Rusije”
    “Nakon što su SAD prešle svaku zamislivu i nezamislivu crvenu liniju, danas je američki Stejt department zapravo objavio da ide u rat protiv Rusije. Pretpostavljam da tako treba tumačiti Nulandinu izjavu. Nema potrebe da je ublažavate. SAD su Neprijatelj i vojni protivnik Rusije“, rekao je Korotčenko.

    “Ako očekuju da će neko drugi pokrenuti masovne raketne napade na rusku teritoriju, ali uz njihovu pomoć, onda to možda možemo smatrati casus belli (povodom za rat) i reagovati u skladu sa tim“, nastavio je on.

    Korotčenko je pozvao ruske zvaničnike da „daju odgovarajuće, konceptualne, doktrinarne i vojne odgovore na ovu drsku izjavu Sjedinjenih Država i preduzmu odgovarajuće mere“. “Kakve mere? Videćemo”, zaključio je on.

  • Makron i Zelenski razgovarali o mirovnom prijedlogu

    Makron i Zelenski razgovarali o mirovnom prijedlogu

    Uoči godišnjice izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba, francuski predsjednik Emanuel Makron i njegov kolega ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su u nedjelju telefonom o mogućem mirovnom planu i aktuelnoj situaciji, saopšteno je iz Јelisejske palate.
    Tema razgovora dvojice lidera bila je i Minhenska bezbjednosna konferencija na kojoj su se lideri zapadnih zemalja obavezali da će osnažiti podršku Ukrajini u borbi protiv ruskih snaga, prenosi Rojters.

    Tokom svog redovnog noćnog obraćanja naciji, Zelenski je rekao da se zahvalio francuskom predsjedniku “zato što je razumio potrebu Ukrajine da se ne sme izgubiti ni jedna prilika, ni jedna nedjelja za odbranu od ruske agresije”.

    “Razgovarali smo o važnim odlukama koje smo planirali za narednu nedjelju u kojoj se navršava cijela godina našeg otpora”, rekao je Zelenski.

    Iz kabineta predsjednika Makrona je potvrđeno da su dvojica lidera razgovarala o nedavnoj posjeti Zelenskog Londonu, Parizu i Briselu.

    U saopštenju Јelisejske palate se kaže da je Makron ponovio da se zalaže za dodatnu podršku NATO Ukrajini i potvrdio svoju podršku Zelenskom za njegov mirovni prijedlog u 10 tačaka.

    U današnjem intervjuu za francuski nedjeljnik Žurnal di dimanš, Makron je rekao da iako Francuska želi da Rusija bude poražena u Ukrajini, Pariz “ne želi da Rusija bude uništena”.

  • Proruski protesti u Moldaviji: “Neka Rusi dođu, želimo ih ovdje”

    Proruski protesti u Moldaviji: “Neka Rusi dođu, želimo ih ovdje”

    Proruska moldavska stranka Sor je jučer organizirala prosvjed ispred zgrade moldavskog parlamenta u glavnom gradu Kišinjevu na kojem su se okupile tisuće ljudi. Većina prosvjednika je došla na prosvjed autobusom, a njihove je troškove navodno pokrila stranka koja je stajala iza organizacije prosvjeda. “Mi smo predmet ruganja – Vlada nam se ruga”, uzvikivali su prosvjednici.

    “Ima ljudi s četvero ili petero djece koji doslovno nemaju što jesti”, objasnila je Ala, jedna od prosvjednica. Moldavska predsjednica Maia Sandu je izjavila kako više od 70% prihoda kućanstava u Moldaviji se troši na račune za energiju. Ala govori kako pola vlastite mirovine troši na račune za energiju, piše BBC.

    Dodaje da su im prije izbora obećavali povećanje plaća i mirovina, ali da to dosad nisu ispunili. Nekoliko dana prije održavanja ovog prosvjednog skupa, Sandu je upozorila da Rusija planira poslati vojno obučene sabotere u zemlju, prerušene u civile, kako bi srušili njezinu prozapadnu vladu.

    “Diverzanti s vojnom obukom planirali nasilne akcije”
    Iz Kremlja su odgovorili da moldavske vlasti takvim optužbama pokušavaju odvratiti pozornost od vlastitih društvenih i ekonomskih neuspjeha. Moldavije je ovisna o ruskom plinu, a Moskva je tijekom prošle godine prepolovila svoju opskrbu Moldavije, vršeći pritisak na vladu u Kišinjevu. Prosvjedi zbog poskupljenja plina i struje počeli su još prošle jeseni.

    Predsjednica Sandu je prošlog tjedna izjavila da je Rusija već pokušala destabilizirati situaciju u Moldaviji putem izazivanja energetske krize, za koju je rekla da se “očekivalo da će izazvati veliko nezadovoljstvo među stanovništvom i dovesti do nasilnih prosvjeda”.

    Dodala je kako novi plan uključuje “diverzante s vojnom obukom koji bi poduzeli nasilne akcije, izvršili napade na zgrade državnih institucija ili čak uzeli taoce”. Proteklih dana, nakon provjera sigurnosnih službi, u Moldaviju je odbijen ulazak u Moldaviju za 57 osoba iz zemalja koje su prijateljski raspoložene prema Rusiji, uključujući skupinu srpskih nogometnih navijača i nekoliko boksača iz Crne Gore.

    “Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija”
    I zračni prostor Moldavije bio je neočekivano zatvoren na nekoliko sati ovaj tjedan. “Vrlo je jasno da je Rusija država agresor”, rekao je Rosian Vasiloi, šef moldavske granične policije, za BBC. Rekao je da prijetnja postoji od 24. veljače, kada je počeo rat u Ukrajini, ali je naglasio da je “sada drugačije; to je mješavina prijetnji iz Moldavije i izvan nje”.

    Sve dok se Ukrajina nastavlja boriti i pobjeđuje u ratu, on vjeruje da su rizici za Moldaviju manji. “Ako Ukrajina padne, sljedeća je Moldavija”, nastavio je, istaknuvši kako se “on ne boji”.

    Od početka rata, moldavska vlada pokušala je diverzificirati izvore energije u zemlji i osloboditi zemlju ovisnosti o ruskom plinu, ali napadi na ukrajinsku infrastrukturu i troškovi uvoza električne energije iz Rumunjske olakšali situaciju.

    “Rusija bi mogla zauzeti Moldaviju za pola dana”
    Sandu predviđa da će se potencijalna ruska zavjera oslanjati na “unutarnje snage” poput oporbene stranke Sor i pozvala je parlament da usvoji strože sigurnosne zakone. Marina Tauber, dužnosnica proruske stranke, koja je predvodila prosvjed ispred parlamenta, kaže da se njena stranka ne protivi EU i da želi dobre odnose sa svim stranama.

    Ali, ipak neki članovi iz njezine stranke priznaju da bi pozdravili rusku intervenciju. Jedna od njih je i Iurieja Berenchi, stranačka vijećnica u gradu Orheiju, udaljenom sat vremena vožnje sjeverno od glavnog grada Kišinjeva. “Ne bojimo se jer da je Rusija htjela zauzeti Moldaviju, učinili bi to za pola dana”, govori ona.

    “S Rusijom bi nam bilo bolje”
    Nedvosmisleno odgovara na pitanje bi li pozdravila rusku intervenciju. “S Rusijom bi nam bilo mnogo bolje nego sada”, uvjerena je. Mnogi ljudi u Kišinjevu vide bliže veze sa Zapadom kao način da se osigura neovisnost i demokracija Moldavije u kritičnom trenutku.

    Stranka predsjednice Sandu ima solidnu većinu u parlamentu. Međutim, jučerašnje okupljanje mnoštva prosvjednika ispred parlamenta je dokaz kako postoji rizik da bi pritisak mogao povećati podjele u heterogenom moldavskom društvu.