VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Koliko će koštati obnova Turske

    Koliko će koštati obnova Turske

    Turska konfederacija poduzeća i biznisa u preliminarnom izvješću procjenjuje da će troškovi obnove nakon zemljotresa biti veći od 80 milijardi dolara, a ta je procjena napravljena četiri dana nakon potresa.

    Američki investicijski div “Morgan Stanley” navodi da samo obnova kuća može koštati 38 milijardi dolara, dok “JP Morgan” procjenjuje da bi obnova domova i infrastrukture koštala oko 25 milijardi dolara.

    Tu nisu uračunate ekonomske štete za privredu u uništenim zonama, gdje je živjelo i radilo 13 i po miliona ljudi i gdje se odvijala gotovo jedna desetina svih privrednih aktivnosti u Turskoj.

    Poređenja radi, 1999. godine jak zemljotres pogodio je Izmit, žilu kucavicu turske industrije, koja je tada činila 30 posto BDP-a zemlje. Nakon tog zemljotresa, privredni rast države pao je za 3,3 posto.

    Ekonomisti Svjetske banke rekli su za Glas Amerike da, iako je prerano za procjenu štete od potresa, još uvijek promatraju nekoliko faktora.

    Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa rast turske provrede od 3 posto ove godine, ali mnogi stručnjaci kažu da bi potresi, najjači koji su pogodili Tursku, mogli smanjiti rast za najmanje trećinu.

    Turski stručnjak Timothy Ash, koji živi u Londonu, rekao je za Glas Amerike da će izravan ekonomski učinak biti manji od onog potresa 1999. godine, jer su potresi sada pogodili ruralna i poljoprivredna područja. Čim prođe šok od tragedije, očekuje srednjoročni privredni rast s početkom obnove.

    Stručnjaci Svjetske banke kažu da se sama obnova nakon velikih katastrofa, koju bi provodili i privatni i državni sektor, smatra ulaganjem u privredu. Stoga bi obnova mogla ublažiti udar na samu privredu.

  • Medvedev: Operacija će se završiti pobjedom Rusije

    Medvedev: Operacija će se završiti pobjedom Rusije

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da je jedini način da Moskva na kraju obezbijedi trajni mir sa Ukrajinom da pomjeri svoje granice koliko god je to moguće.

    On je rekao da Moskva mora da potisne “granice koje predstavljaju prijetnje državi” što je dalje moguće.

    Medvedev, koji je i bivši ruski predsjednik, prognozirao je u poruci na društvenim mrežama da će se specijalna vojna operacija Moskve završiti pobjedom Rusije i nekom vrstom sporazuma, javio je Rojters.

    “Jedini način da se obezbijedi mir za Rusiju jeste postizanje svih ciljeva specijalne operacije u Ukrajini”, naglasio je on.

    On je dodao da eventualni mirovni sporazum mora da sadrži fundamentalni dogovor o granicama.

  • Koliko oružja su zemlje EU poslale Ukrajini za godinu dana

    Koliko oružja su zemlje EU poslale Ukrajini za godinu dana

    Prvi put u svojoj istoriji Evropska unija (EU) finansirala je oružjem treću zemlju za vojne operacije. Zemlje članice EU su u proteklih godinu dana isporučile Ukrajini različito oružje, municiju, pružili protivvazdušnu odbranu i drugu vojnu opremu.

    Slanje oružja Kijevu na dnevnom redu zemalja članica je od 24. februara 2022. godine, kada je Rusija započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    EU je prvi put u svojoj istoriji odlučila finansirati nabavku i isporuku oružja i druge vojne opreme. Ugovori EU ne dozvoljavaju Uniji korištenje svog redovnog budžeta za finansiranje vojnih operacija, pa je EU za ove potrebe koristila izvanbudžetski Evropski fond za mir.

    U tom kontekstu, 26. februara isporučena je prva pomoć vrijedna 500 miliona evra. EU je takođe pokrenuo program za obuku 15.000 ukrajinskih vojnika u novembru 2022.

    Iznos vojne pomoći koju je EU do sada pružio Ukrajini u okviru navedenog fonda dostigao je 3,6 milijardi evra. Isporuka vojne opreme je u nadležnosti država članica.

    Iako su zahtjevi Ukrajine za teškim naoružanjem, modernim tenkovima, projektilima dugog dometa i ratnim avionima izazvali stalne rasprave u zemljama EU, mnoge zemlje članice, posebno Njemačka, isporučile su Ukrajini vojnu opremu u roku od godinu dana.

    Njemačka
    Nakon dugih rasprava, Njemačka je konačno odlučila poslati 14 borbenih tenkova Leopard 2 A6 u Ukrajinu, čija bi isporuka trebala biti realizovana do kraja marta.

    Njemačka, koja je prethodno poslala tri sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T SLM i raketni sistem protivvazdušne odbrane PATRIOT, 37 oklopnih protivvazdušnih tenkova GEPARD i njegovih približno 6.000 streljiva, 500 STINGER i 2.700 protivvazdušnih projektila STRELA te haubice 155 mm u okviru zajedničkih projekata sa Holandijom, Danskom i Norveškom.

    Njemačka je takođe poslala municiju za raketne bacače, radare za vazdušni nadzor, rezervne dijelove Mi-24, izviđačke bespilotne letjelice, odbrambene senzore bespilotnih letjelica, ometače signala, prikolice, jedinice za vuču, minolovce i vozila za čišćenje i tenkove, teške i srednje sisteme mostova, oklopna vozila i razna laka i teška vozila.

    Francuska
    Od početka specijalne vojne operacije Francuska je Ukrajini vojno pomogla sa pošiljkama u vrijednosti 550 miliona evra.

    Osim kaciga, zaštitnih prsluka, dvogleda za noćno gledanje i medicinskih pomagala, francuski vojnici obučavali su 400 pripadnika ukrajinske vojske.

    Francuska, koja je poslala oko 100 lakih borbenih tenkova tipa AMX10-RC, stotine protivtenkovskih projektila, uključujući šest topova TRF1 i 18 topova CAESAR, te dva višecjevna bacača raketa tipa LRU, obavezala se poslati stotine protivvazdušnih odbrambenih raketa Mistral te sisteme protivvazdušne odbrane Crotale i Mamba SAMP-T.

    Holandija
    Tokom 2022. godine Holandija je isporučila Ukrajini municiju, opremu i oružje, uključujući 200 raketa Stinger, 50 lansera FIM-92 Stinger, 50 protivtenkovskih granata DM72A1, projektila AMRAAM u vrijednosti od 15 miliona evra i neodređenu količinu projektila Harpoon.

    Holandija, koja je Ukrajini isporučila 90 tenkova T-72 u sklopu 120 miliona evra vrijednog vojnog paketa podrške za teško naoružanje sa SAD i Češkom, najavila je da će najmanje 100 borbenih tenkova Leopard 1 s rezervnim dijelovima biti kupljeno od Njemačku i poslano Ukrajini.

    Takođe je objavljeno da će Ministarstvo odbrane Holandije pridonijeti obuci ukrajinskih vojnika za tenkove Leopard.

    Osim toga, napomenuto je da će Ukrajini biti isporučena dva lansera sistema protivvazdušne odbrane i određeni broj projektila, a 65 holandskih vojnika obučavaće 400 ukrajinskog vojnog osoblja na sistemima protivvazdušne odbrane Patriot.

    Holandija je takođe objavila da razmatra slanje tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, a 2,5 milijardi evra iz budžeta za 2023. rezervisano je za Ukrajinu za slanje vojne i humanitarne pomoći.

    Italija
    Od početka specijalne vojne operacije, Italija je isporučila oružje u različitim količina u skladu s pet različitih dekreta koje je usvojio parlament te zemlje tokom 2022.

    Prema informacijama objavljenim u italijanskim medijima, Ukrajini je dodijeljeno 450 miliona evra pomoći s pet zasebnih dekreta. Predstavljene su haubice 155 mm, protivtenkovske rakete MILAN, minobacači 120 mm, različiti mitraljezi i njihovo naoružanje, oklopni transporteri, kamioni i sanitetski pribor, gdje tačan broj nije poznat.

    U januaru je italijanski parlament usvojio 6. dekret kojim se produžuje pomoć u naoružanju Ukrajini za 2023., uključujući sistem protivvazdušne odbrane Samp-T i rakete.

    Španija
    Kada je riječ o Španiji stigli su sistemi protivvazdušne odbrane Hawk i Aspide, topovska municija, zimske vojne uniforme, 22 laka vojna vozila i 30 vozila hitne pomoći.

    Španija je isporučila Ukrajini 6,7 miliona pušaka i pištolja s prigušivačima i optičkim nišanima za njih, 7,2 miliona granata, dimnih kapsula, mina, razornih bombi, torpeda i raketa, 3,7 miliona oklopne opreme, kaciga, zimskih kaputa, te poslala zaštitnu uniformu.

    Iako je i španska vlada najavila da će u Ukrajinu poslati četiri do šest tenkova Leopard, no to se još nije dogodilo.

    Poljska
    Poljska, koja je Ukrajini isporučila 250 tenkova sovjetskog tipa, planira isporučiti Ukrajini i 60 modernih tenkova, uključujući 14 Leoparda 2, u sljedećih mjesec dana, s 1.000 komada municije.

    Poljska je poslala i višecijevne raketne bacače, raketne sisteme zemlja-vazduh, samohodne topničke sisteme, raketne sisteme vazduh-vazduh, izviđačke bespilotne letjelice, prenosne sisteme protivvazdušne odbrane, minobacače i više od 40.000 kaciga.

    Osim protivvazdušnih topova S-60 sa 70.000 komada municije, Poljska je donirala pakete za obuku za 42 borbena vozila pješadije. Osim toga, Poljska nastavlja Ukrajini isporučivati haubice 155 mm KRAB i raznu municiju.

    Prema izjavi poljskog ministra odbrane Mariusza Blaszczaka od 14. februara, Varšava je i dalje jedna od najaktivnijih zemalja donatora u pružanju pomoći Ukrajini, kako u pogledu pomoći stanovništvu, tako i u snabdijevanju vojnom opremom. Iznos vojne podrške pružene Ukrajini procjenjuje se na 2,2 milijarde evra. Osim toga, ukrajinski vojnici se obučavaju u Poljskoj.

    Estonija
    Pošiljke Estonije uključuju desetine haubica od 155 mm i 122 mm i hiljade granata za njih, više od stotinu protivtenkovskih topova Carl Gustaf i više od hijadu patrona.

    U saopštenju od 19. januara navedeno je da će s dodatnih 113 miliona evra Ukrajina dobiti ukupno 370 miliona evra.

    Kao dio pomoći, neodređeni broj haubica FH70 i sedam zaštićenih vozila Alvis 4 takođe je poslan iz Estonije u Ukrajinu.

    Litvanija
    Litvanija je Ukrajini do sada pružila 240 miliona evra vojne podrške. Dopremivši protivavionske topove L70, haubice i dva helikoptera Mi-8, Litvanija je poslala i veliki broj oklopnih vozila, termalnih kamera i dronova.

    Letonija
    Letonija je Ukrajini od početka specijalne vojne operacije pružila oko 370 miliona evra vojne podrške.

    Poznato je da je ta zemlja na početku operacije u Ukrajinu poslala 30 kamiona individualne opreme i zaliha (uključujući borbene kacige, suvu hranu, medicinske uređaje i lijekove).

    Riga je dostavila Kijevu 10 protivvazdušnih topova Stinger, dodatne sistem protivvazdušne odbrane, dva helikoptera M-17, mitraljeze, bespilotne letjelice i rezervne dijelove za haubicu M109. Osim toga, dva helikoptera Mil Mi-8MTV-1 i dva helikoptera Mil Mi-2 poslana su zajedno s topničkim sistemom “M109 Paladin”, čije brojke ranije nisu bile jasne.

    Letonija ove godine planira obučiti oko 2.000 ukrajinskih vojnika u programima koji se kreću od osnovne obuke pješaštva do specijalnih obuka.

    Grčka
    Odmah nakon početka operacije u Ukrajini, Grčka je odlučila poslati vojne zalihe Ukrajini u februaru 2022.

    U saopštenju Kancelarije grčkog premijera 27. februara 2022. navedeno je da je održan sastanak pod predsjedanjem premijera Kirjakosa Mitsotakisa uz učešće grčkog ministra odbrane Nikosa Panajotopoulosa i načelnika Glavnog štaba Konstandinosa Florosa.

    U okviru sastanka, Grčka je, kao odgovor na zahtjev Ukrajine, uz konsultacije sa svojim NATO i EU saveznicima, odlučila poslati vojne zalihe preko Poljske putem dva aviona C-130.

    Nakon pomirenja s Njemačkom, Grčka je u Ukrajinu poslala 20 svojih oklopnih vozila tipa BMP-1.

  • Rusi imaju novi plan?

    Rusi imaju novi plan?

    Britansko ministarstvo odbrane objavilo je najnoviji izveštaj svojih vojnih obaveštajnih službenika, u kojem su naveli promenu taktike Rusije od 2014. do danas.

    “Od 2014. godine strateški cilj Rusije u Ukrajini je ostao dosledan – kontrola nad susedom. U periodu od 2014. do 2021. oni su pokušali da ostvare ovaj cilj subverzijom, tinjanjem neobjavljenog rata u Donbasu i pripajanjem Krima“, navodi se u izveštaju.

    “Rusija je 24. februara 2022. prešla na novi pristup i pokrenula veliku invaziju sa ciljem da okupira celu zemlju i zbaci vladu. Do aprila iste godine Rusija je shvatila da je taj plan propao i fokusirala se na širenje svoje vlasti nad južnim regionima Donbasa. Sporo je napredovala sa ogromnim gubicima“, prema britanskim obaveštajnim službama.

    “Poslednjih nedelja Rusija je verovatno ponovo promenila taktiku. Ruska kampanja je sada preventivno usmerena na degradaciju ukrajinske vojske, a ne na osvajanje značajnih tela teritorije”, navodi se u izveštaju.

    “Rusko rukovodstvo verovatno računa na dugoročnu operaciju, gde računa da će prednost Rusije u stanovništvu i resursima pre ili kasnije iscrpiti Ukrajinu“, zaključuju britanski obaveštajci.

  • Formirana tajna grupa; Srbija će biti uvučena u rat sa Rusijom

    Formirana tajna grupa; Srbija će biti uvučena u rat sa Rusijom

    Američki list Njujork tajms navodi da SAD nameravaju da, preko posrednika, nabave granate za Ukrajinu, a među zemljama gde će ih tražiti je i Srbija.

    Osim Srbije, tu su I BiH, kao i Rumunija i Bugarska, navodi taj list, pozivajući se na poverljive izvore. Takođe se ističe da se Ukrajina dugo oslanjala na svoje oružane snage i da se sada muči da nabavi municiju iz sovjetskog doba za svoje oružje.

    Zato moraju da pokušaju da nabave municiju i to upravo u “ruralnim” krajevima istočne Evrope, preneo je pisanje Njujork tajmsa Index.hr.”Godinu dana nakon rata, uprkos prilivu zapadnog oružja, ukrajinska vojska se i dalje oslanja prvenstveno na oružje koje ispaljuje municiju sovjetskog standarda.

    “SAD i njeni saveznici iz NATO-a ne proizvode tu municiju, a nekoliko zemalja van Rusije koje to rade, uglavnom se nalaze u bivšoj sovjetskoj orbiti”, piše list.

    Dalje, navodi se da se zbog toga zemlje Zapada bore da pronađu alternativne izvore i da ulažu milione dolara u zaobilazna rešenja, kojima bi želeli da izbegnu političke posledice i odmazdu Rusije protiv zemalja koje imaju takvu municiju.

    Kao primer, navodi se da je prošle godine predviđen izvoz oružja iz Bugarske porastao i premašio tri milijarde dolara. To je oko pet puta više od prodaje u inostranstvu u 2019., prema procenama bugarske vlade iz podataka prikupljenih u oktobru.

    “Teško da je Bugarske jedina zemlja koja tiho pridonosi ratnim naporima Ukrajine. Luksemburg takođe snabdeva Ukrajinu oružjem češkog porekla. Posrednici s kešom iz SAD-a pretražuju sada fabrike u BiH, Srbiji i Rumuniji u potrazi za granatama. Velika Britanija je formirala tajnu radnu grupu za naoružavanje Ukrajine”, stoji u dokumentu do kojeg je došao Njujork tajms, koji je to i objavio.

  • Kina navodno pregovara sa Rusijom o isporuci dronova-kamikaza

    Kina navodno pregovara sa Rusijom o isporuci dronova-kamikaza

    Prema informacijama do kojih je došao njemački list Der Spiegel, Peking i Moskva navodno pregovaraju o kupovini 100 vojnih dronova, čija bi se isporuka mogla dogoditi već u aprilu ove godine.

    Američki državni sekretar Anthony Blinken odustao je od uobičajenih diplomatskih obraćanja na prošlosedmičnoj minhenskoj sigurnosnoj konferenciji kada je izvijestio o svom sastanku s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, a umjesto toga je uputio ukor svom kolegi.

    “Veoma smo zabrinuti što Kina razmatra pružanje vojne podrške Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu”, rekao je Blinken američkoj televiziji NBC. “I jasno sam stavio do znanja da će to imati ozbiljne posljedice po veze između naše dvijje države.”

    Kineski ministar je odmah negirao Blinkenove tvrdnje, ali informacije do kojih je došao Der Spiegel ukazuju da planirana saradnja Pekinga i Moskve ide i dalje nego što je Blinken naveo.

    Prema tim informacijama, ruska vojska je u pregovorima sa kineskim proizvođačem dronova Xi'an Bingo Intelligent Aviation Technology oko masovne proizvodnje kamikaza dronova za Rusiju. Ova otkrića stvaraju novu hitnost u debati o mogućoj kineskoj vojnoj podršci Rusiji.

    Bingo je navodno pristao da proizvede i testira 100 prototipa dronova ZT-180 prije nego što ih isporuči ruskom Ministarstvu odbrane do aprila 2023. Vojni stručnjaci vjeruju da ZT-180 može nositi bojevu glavu od 35 do 50 kilograma težine.

    Izvori njemačkog magazina vjeruju da bi dizajn bespilotne letjelice mogao biti sličan dizajnu iranskog kamikaza drona Shaheed 136.

    Nadalje, Bingo navodno planira isporučiti komponente i znanje u Rusiju kako bi ta zemlja mogla samostalno proizvoditi oko 100 dronova mjesečno.

    Njemački list navodi kako je Kina očigledno već imala planove još prošle godine da ruskoj vojsci pruži mnogo značajniju podršku nego što se ranije znalo. Prema informacijama do kojih je došao Der Spiegel, kompanije pod kontrolom kineske vojske planirale su isporuku zamjenskih dijelova za ruske borbene avione SU-27 i druge modele.

    Njemacki list je u svom izvještaju saznao da su očigledno već napravljeni planovi za falsifikovanje otpremnih dokumenata kako bi dijelovi za vojne avione izgledali kao zamjenski dijelovi za civilno zrakoplovstvo.

    U januaru je holandska državna televizija NOS izvestila da su holandski mikročipovi isporučeni ruskoj namjenskoj industriji preko kineskih kompanija. Prema tom izvještaju, analiza ukrajinskih snaga zaplijenjenog ruskog ofanzivnog oružja poput raketa, helikoptera i dronova ili njihovih ostataka pokazala je da su mikročipovi iz Holandije očigledno ugrađeni u 10 od 27 pregledanih ruskih tipova oružja.

    Mjesecima kruže izveštaji među bezbednosnim zvaničnicima u nekoliko zemalja da kineske kompanije ruskoj strani dostavljaju satelitske snimke borbenih zona u Ukrajini. Kao odgovor, američka vlada je nedavno stavila kinesku satelitsku kompaniju Changsha Tianyi Space Science and Technology Institute na svoju listu sankcija. Washington tvrdi da je slike od te kompanije pribavila ruska grupacija Wagner – privatna plaćenička jedinica ozloglašena po svojoj brutalnosti – kako bi omogućila “borbene operacije u Ukrajini”.

    Vlada u Berlinu također ima informacije koje sugeriraju da Kina također isporučuje komercijalno dostupne dronove ruskim kupcima koji se također mogu koristiti u izviđačke svrhe u sklopu rata u Ukrajini. Vojni zvaničnici ove uređaje nazivaju uređajima s dvostrukom namjenom jer su korisni i u civilnoj i u vojnoj primjeni.

    Prema informacijama do kojih je došao Der Spiegel, dronove ruskim snagama isporučuju uvozno-izvozne kompanije koje kontročiše Kina preko Ujedinjenih Arapskih Emirata. stričnjaci upućeni u analize ovih dogovora kažu da postoje dokazi koji ukazuju na to da su ruske snage zapravo rasporedile takve dronove za izviđanje duž fronta u Ukrajini.

  • Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina je bila suzdržana dok je UN donio neobvezujuću rezoluciju pozivajući Rusiju da prekine neprijateljstva i povuče se iz Ukrajine.

    Takođe se poziva na prekid sukoba i mir u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Sveukupno, 141 zemlja je izrazila podršku rezoluciji. Protiv je bilo sedam — Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Takođe, 32 zemlje su bile suzdržane tokom glasanja.

    Nivo podrške bio je sličan uporedivim prethodnim glasovima Generalne skupštine koji se odnose na rusku vojnu operaciju u Ukrajini.

    Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće i imaju uglavnom simboličku težinu u Ujedinjenim nacijama. Međutim, za razliku od Savjeta bezbjednosti, Rusija ne može jednostrano staviti veto na njih.

    Ministri spoljnih poslova i diplomate iz više od 75 zemalja obratili su se skupštini tokom dvodnevne debate, a mnogi su pozvali na podršku rezoluciji koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

  • Lajčak: Očekujem da će obje strane u ponedjeljak prihvatiti evropski plan

    Lajčak: Očekujem da će obje strane u ponedjeljak prihvatiti evropski plan

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da očekuje da će Beograd i Priština na sastanku u Briselu, u ponedjeljak, 27. februara prihvatiti evropski plan za rešavanje kosovskog pitanja.

    Plan, koji vjerujem da ćemo da prihvatimo u ponedjeljak, će postati obavezujući i za jednu i za drugu stranu.To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba da se završi potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Evropsku uniju rekao je Lajčak.

    Istakao je da će dokumet biti dostupan javnosti kada bude prihvaćen od obe strane, odnosno i Beograda i Prištine.

    Upitan da li zakazani sastanak 27. februara znači da je postignuta saglasnost i Beograda i Prištine u vezi sa finalnom verzijom francusko-njemačkog plana, Lajčak je kazao da se od septembra razgovara sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem o evropskom prijedlogu.

    U posljednje vrijeme predsjednik Vučić u januaru, a premijer Kurti u februaru su rekli da prihvataju taj prijedlog. Znači vrijeme je sazrelo da organizujemo sastanak u Briselu i očekujemo od naših partnera sa zvanično i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implemntaciji što je cilj našeg sastanka u ponedeljak – istakao je Lajčak.

    On je ocijenio je da bi odbijanje prijedloga poslalo negativan signal u regionu i da bi otvorilo mogućnost za nove rizike od eskalacija poput onih koji su se dešavali prošle godine.

    – Sporazum će donijeti za Srbe koji žive na Kosovu više bezbjednosti, sigurnosti i ojačaće njihovu zaštitu i prava uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu. Apsolutno sam siguran da taj sporazum ima ulogu da značajno relaksira atmosferu u regionu i da završimo sa ciklusom eskalacija sa kojim smo morali da se suočavamo praktično cijelu drugu polovinu prošle godine – kazao je on.

  • Oglasio se Zelenski

    Oglasio se Zelenski

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, da će ovo biti godina pobede Ukrajine.

    Zelenski je na Telegramu napisao da su 24. februara milioni Ukrajinaca napravili izbor i odabrali otpor i borbu.

    “24. februara milioni nas su napravili izbor. Ne bela zastava, već plavo-žuta zastava. Ne bežanje, već suočavanje. Suočavanje sa neprijateljem. Otpor i borba”, napisao je Zelenski. Prema njegovim rečima, prethodna godina je bila godina bola, tuge, vere i jedinstva.”A ovo je godina naše nepobjedivosti. Znamo da će ovo biti godina naše pobjede!“, napisao je predsednik Ukrajine.

  • Kina objavila dokument od 12 tačaka za Ukrajinu u kojem poziva na pregovore

    Kina objavila dokument od 12 tačaka za Ukrajinu u kojem poziva na pregovore

    • Kina je danas, na godišnjicu početka sukoba u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.

    U dokumentu pod nazivom „Stav Kine o političkom rešavanju ukrajinske krize“, koji je objavljen onlajn, kinesko ministarstvo spoljnih poslova navodi da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u nastavku mirovnih pregovora, preneo je Si-En-En (CNN). Kina želi da spriječi da kriza u Ukrajini izmakne kontroli i napominje da su dijalog i pregovori jedini održivi načini za rešavanje sukoba, navodi se u dokumentu.

    Kina je pozvala na prekid vatre i postepenu deeskalaciju i ublažavanje situacije, prenio je Rojters.

    „Sukob i rat nikome ne koriste. Sve strane moraju ostati racionalne i uzdržane, da izbjegavaju raspirivanje plamena i zaoštravanje tenzija i spriječe dalje pogoršanje krize ili čak izmicanje kontroli”, navodi se u saopštenju.

    Poslije svake tačke slijedi paragraf koji objašnjava stav Kine, ali ne daje konkretne prijedloge o tome na koji način bi kineski stavovi trebalo da se postignu.

    U dokumentu se navodi sljedećih 12 tačaka: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta, prekid neprijateljstava, nastavak mirovnih pregovora, rešavanje humanitarne krize, zaštita civila i ratnih zarobljenika, očuvanje bezbjednosti nuklearnih elektrana, smanjenje strateških rizika, olakšavanje izvoza žitarica, zaustavljanje jednostranih sankcija, održavanje industrijskih i lanaca snabdjevanja stabilnim, kao i promovisanje postkonfliktne obnove.

    Ambasador EU u Kini Horhe Toledo rekao je danas na brifingu za novinare u Pekingu da kineski dokument nije mirovni predlog i da će Unija proučiti kineske stavove, prenio je Rojters.

    „Ako je dokument pozitivan znak za Ukrajinu onda je to pozitivan znak za EU, iako pomno proučavamo papir”, naveo je Toledo. Ukrajina je ocijenila da je kineski dokument dobar znak i saopštila da očekuje da Kina bude aktivnija u podršci Kijevu.

    Otpravnica poslova ukrajinske ambasade Žana

    Leščinska rekla je na istom brifingu da se nada da Kina poziva i Rusiju da zaustavi rat i povuče svoje trupe.

    Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping danas održati “mirovni govor”.

    Američki predsjednik Džozef Bajden imaće danas onlajn sastanak sa liderima G7 i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na obilježavanju godišnjice rata i najaviti nove sankcije pomagačima Rusije, saopštila je Bijela kuća.