Kategorija: Svijet

  • Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Kandidat za direktora južnokorejske obavještajne agencije Čo Tae Jong rekao je da kćerku sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, Ju Aje vidi kao najvjerovatniju njegovu nasljednicu.

    Ju Aje, za koju se vjeruje da je rođena 2013. godine, došla je u centar pažnje poslije 18. novembra 2022, kada je otac doveo na mjesto lansiranja interkontinentalne balističke rakete “hvasong-17” tokom njenog prvog javnog nastupa, prenio je Jonhap.

    Od tada su njene javne aktivnosti bile usredsređene na vojne događaje.

    Sjevernokorejski državni mediji su počeli da zovu Ju Aje Kimova “poštovana” ćerka, umjesto kao do tada njegova voljena ili najomiljenija ćerka, podstičući nagađanja da se priprema da bude Kimova nasljednica. “Na osnovu analiza njenih javnih aktivnosti i nivoa poštovanja od trenutka njenog javnog pojavljivanja, čini se da će Kim Ju Aje najvjerovatnije biti nasljednica”, rekao je Čo.

    Ipak, Čo ističe da južnokorejska Nacionalna obaveštajna agencija (NIS) ostavlja otvorene sve mogućnosti kada je riječ o nasljeđivanju vlasti u Sjevernoj Koreji jer je sadašnji lider Sjeverne Koreje još uvijek mlad i očigledno nema zdravstvenih problema, a ima i druge rođake koji bi ga mogli naslijediti, prenosi RTS.

    NIS je ranije saopštio da je “prerano” govoriti da li bi Ju Aje mogla biti nasljednica Kima jer je Sjeverna Koreja patrijarhalno društvo u kome dominiraju muškarci.

    Vjeruje se da Kim ima troje djece: sina, ćerku i još jedno dijete nepoznatog pola.

  • Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Bivši američki predsjednik i favorit za titulu republikanskog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD, Donald Tramp, zatražio je od Vrhovnog suda SAD da poništi odluku sudija u Koloradu kojom se on sprečava da učestvuje na unutarstranačkim izborima u toj saveznoj državi.

    Tim Trampovih advokata je u žalbi Vrhovnom sudu SAD istakao da u američkoj demokratiji presuda iz Kolorada “ne može biti ispravna”.

    Ukoliko ona ostane na snazi, to će “označiti prvi put u istoriji SAD da je pravosuđe spriječilo glasače da glasaju za vodećeg predsjedničkog kandidata glavne stranke”, navodi se u dokumentu.

    Trampovi advokati naveli su u svom podnesku niz razloga zbog kojih bi Vrhovni sud SAD trebalo da mu omogući kandidovanje u Koloradu.

    “Tekst i forma Ustava jasno pokazuju da predsjednik nije oficir SAD“, rekli su oni.

    Presuda Vrhovnog suda Kolorada, koji šefa države izjednačava sa vojnim oficirima nižeg ranga, “prkosi zdravom razumu”, navodi se u podnesku.

    Trampov pravni tim tvrdi da su sudije u Koloradu “pogriješile” u definiciji Trampove uloge u neredima na Kapitolu prije tri godine.

    “To nije bila pobuna i predsjednik Tramp se ni na koji način nije angažovao u pobuni“, smatraju advokati.

    U podnesku se, takođe, tvrdi da bi “pitanje podobnosti” za predsjedničku kandidaturu trebalo da odredi Kongres, a ne sudovi u pojedinim državama.

    Vrhovni sud Kolorada proglasio je sredinom decembra Trampa nepodobnim za reizbor i uklonio ga sa glasačkih listića za lokalne predizbore izbore 5. marta, nakon što ga je niži sud u državi proglasio krivim za podsticanje pobune zbog njegove navodne umiješanosti u nemire na Kapitolu 6. januara 2021. godine.

    Sudije Vrhovnog suda u presudi su se pozvale na 14. amandman Ustava SAD, koji kaže da se “oficiri” koji su učestvovali u pobuni ne mogu kandidovati za saveznu ili državnu funkciju. Amandman je usvojen 1868. i ciljao je na one koji su se borili za Konfederaciju tokom građanskog rata u SAD.

    Prema izvještajima medija, vjerovatno je da će slučaj preuzeti Vrhovni sud SAD, koji je pod sve većim pritiskom da se izjasni po pitanju potencijalne zabrane Trampu da obavlja javnu funkciju. Međutim, nejasno je koliko će vremena biti potrebno sudijama da donesu odluku, navodi “Raša tudej”.

    Tramp je u utorak 2. januara uložio žalbu Višem sudu Mejna na odluku državnog sekretara te savezne države Šene Belouz da ga diskvalifikuje sa predizbora, pozivajući se na istu klauzulu o podsticanju pobune.

  • Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, je danas potpisao zakon kojim je samom sebi dao doživotni imunitet od krivičnog gonjenja.

    Taj zakon sprečava opozicione lidere koji žive u inostranstvu da se kandiduju na sljedećim predsjedničkim izborima.

    Zakon se teoretski može odnositi i na bilo kojeg bivšeg predsjednika i na članova njegove porodice.

    Po tekstu novog zakona, Lukašenko i kada ode sa vlasti, “ne može da odgovara za radnje počinjene u vezi sa vršenjem njegovih predsjedničkih ovlašćenja”.

    Zakonom se značajno pooštravaju uslovi za predsjedničke kandidate i onemogućava izbor opozicionih lidera koji su posljednjih godina izbjegli u susjedne zemlje, pošto po novom pravo da se kandiduju na izborima imaju samo državljani Bjelorusije koji su stalno boravili u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u drugoj zemlji.

    Zakon takođe nalaže da će predsjedniku i članovima njegove porodice biti obezbjeđena doživotna zaštita države, medicinska njega, životno i zdravstveno osiguranje, a nakon ostavke, predsjednik bi takođe postao doživotni član gornjeg doma bjeloruskog parlamenta.

    Liderka opozicije Svetlana Cihanovskaja, koja je pobjegla u susjednu Litvaniju 2020. godine, rekla je da je novi zakon Lukašenkov odgovor na njegov “strah od neizbježne budućnosti”, sugerišući da Lukašenko mora da brine šta će mu se dogoditi kada ode sa vlasti.

    Očito je da je cilj novog zakona dalje jačanje Lukašenkove vlasti i eliminisanje potencijalnih protivkandidata na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu 2025. godine.

    Poslije predsjedničkih izbora 2020. godine na kojima je Lukašenko tvrdio da je pobijedio, a Zapad ih osudio kao pokradene, u Bjelorusiji su izbili masovni protesti tokom kojih su vlasti zatočile preko 35.000 ljudi.

    Lukašenkov režim je bio optužen da je umiješan u ilegalno prebacivanje djece iz gradova u Ukrajini pod ruskom okupacijom u Bjelorusiju, prenosi “b92”.

  • SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    Iako će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno, to ne mora da znači da će iznos vojnog finansiranja ostati isti kao što je bio 2022. i 2023. godine, saopštio je portparol Stejt departmenta Metju Miler.

    “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. To je politika SAD. Dokle god bude potrebno. Međutim, to ne znači da ćemo nastaviti da ih podržavamo na istom nivou vojnog finansiranja kao što smo to činili 2022. i 2023”, rekao je Miler.

    Miler je objasnio da SAD neće nastaviti finansiranje na nivou prethodne dvije godine jer je cilj administracija predsjednika DŽozefa Bajdena da dovede Ukrajinu do tačke kada može sama da obnovi svoju vojno-industrijsku bazu i na taj način pribavi municiju, prenosi Srna.

  • Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Severna Koreja jutros je u okviru vojne vježbe ispalila oko 200 artiljerijskih granata u vode kod svoje zapadne obale, saopštila je vojska Јužne Koreje.

    Generalštab južnokorejske vojske saopštio je da je detektovao artiljerijsku paljbu sjeverno od granične linije demilitarizovane zone, de fakto pomorske granice dvije države, prenosi Јonhap.

    Tampon zona je postavljena u okviru međukorejskog vojnog sporazuma potpisanog 19. septembra 2018. godine, kako bi se smanjile granične tenzije.

    Јužna Koreja je sjevernokorejske vežbe nazvala provokacijom, a u ovom incidentu nije prijavljena nikakva šteta.

  • Ruski prodor znači kraj?

    Ruski prodor znači kraj?

    Kolumnista Jutarnjeg lista Željko Trkanjec izjavio je da je Ukrajina napravila veliku grešku u kontraofanzivi.

    On smatra da je problem u tome što su se njeni borci razvukli na nekoliko tačaka na frontu i nisu dobro i brzo reagovali na ruski protivudar na severu.

    Ukrajinska vojska je nakon ofanzive bila iscrpljena, navodi on.

    “Ukrajinske vojne snage su bile izložene izuzetno snažnim operacijama. Operacije su bile zahtevne. Trebalo se probiti kroz minska polja, bili su neprestano pod udarom ruske artiljerije, nailazili su na čvrste odbrane ruske vojke…”, kazao je Trkanjec.

    Ističe da su Rusi dobro shvatili da su Ukrajinci iscrpljeni i zato su udarili po njihovoj najslabijoj tački – Avdejevki.

    “Ako Rusi naprave strateški proboj – to je tačka koja nas vodi u najcrnji mogući scenario. To je situacija u kojoj ruska vojska prodire”, kazao je on.

  • ISIL preuzeo odgovornost za teroristički napad u Iranu u kojem su poginule 84 osobe

    ISIL preuzeo odgovornost za teroristički napad u Iranu u kojem su poginule 84 osobe

    ISIL je danas preuzeo odgovornost za dvije eksplozije u Iranu u kojima su poginule 84 osobe tokom ceremonije koja se održavala u znak sjećanja na generala Kasema Sulejmanija kojeg je 2020. godine ubio američki dron.
    Teroristička grupa je to objavila na svojim povezanim Telegram kanalima, prenosi Al Arabiya.

    Danas su američki zvaničnici koji su govorili za The New York Times kazali da je napad najvjerovatnije djelo ISIL-a prema preliminarnim procjenama zasnovanim na obavještajnim podacima.

    Činilo se da su neki iranski lideri u početku krivili Izrael za napad, ali su američki zvaničnici rekli da su rane obavještajne procjene pokazale da Izrael ne stoji iza eksplozija.

    Iako se vjeruje da je Izrael redovno izvodio tajne operacije u Iranu, obično su bile ciljane operacije protiv određenih pojedinaca, iranskih naučnika ili zvaničnika, ili napadi za uništavanje nuklearnih ili oružanih objekata.

    Iranski zvaničnici su u srijedu procijenili da je broj poginulih u dvije eksplozije 103. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je u četvrtak da su ubijene 84 osobe, navodi Tasnim, poluzvanična novinska agencija.

  • Ovo su novi ruski ciljevi

    Ovo su novi ruski ciljevi

    Britansko ministarstvo odbrane smatra da je Rusija barem privremeno promenila pristup dalekometnim udarima na Ukrajinu i fokusirala se na odbrambene strukture.Britanski analitičari su primetili da je Rusija pojačala intenzitet svojih dalekometnih napada na Ukrajinu od 29. decembra 2023. Njene snage su rasporedile značajan deo zaliha krstarećih i balističkih raketa koje su prikupile poslednjih meseci.

    Kako smatra britanska odbrambena obaveštajna agencija, nedavni udari su najverovatnije bili usmereni na ukrajinsku odbrambenu industriju.

    Ovo je u suprotnosti sa velikim napadima prošle zime, koji su bili usmereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Činilo se da je Rusija nastavila ovu kampanju napadima na energetske objekte početkom decembra 2023. Međutim, nove ruske operacije ukazuju na barem privremenu promenu u pristupu Rusije dalekometnim udarima.

    Oni koji planiraju ruske operacije gotovo sigurno će prepoznati sve veći značaj relevantnih odbrambenih industrijskih kapaciteta dok se pripremaju za dugotrajni rat, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

    U razgovoru sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ga je obavestio da su Rusi u proteklih pet dana ispalili najmanje 500 projektila i napali dronove prema Ukrajini.

    Posle velikog ruskog raketnog napada 2. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba očekuje da zapadne zemlje reaguju i preduzmu odlučnu akciju.

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel smatra da poslednji teški udar Rusije na Ukrajinu dokazuje da Moskva nije zainteresovana ni za kakve mirovne pregovore.

  • Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Na stotine strana otpečaćenih dokumenata iz sudske tužbe u vezi sa optuženim pedofilom-milijarderom Džefrijem Epstajnom objavljeno je kasno sinoć po našem vremenu nakon što je sudija na Menhetnu odlučio da više nema potrebe da se ti spisi čuvaju u tajnosti.
    Vjeruje se da se u dokumentima nalazi skoro 200 imena raznih osoba, među kojima su oni koji su ga optuživali, ali i njegovi prijatelji, biznismeni i najuticajniji političari, prenosi Blic.rs.

    Mnoge od informacija iz sinoć otpečaćenih dokumenata objavljivane su i ranije na druge načine, na primjer kroz medijske intervjue, ali ovo je prvi put da su ti spisi pušteni u javnost kroz američki pravni sistem, javio je CNN.

    “Klinton ih voli mlade”
    Jedan otpečaćeni dokument iz maja 2016. godine sadrži detalje svjedočenja Džoane Sjoberg, koju je Epstajn regrutovao kada je imala 20 godina da mu bude maserka. Sjoberg je izjavila da je bila prisiljavana „da izvršava seksualne činove na Epstajnu“. Sjeberg je rekla advokatima 2016. godine da joj je Epstajn rekao da ih “Klinton voli mlade, misleći na djevojke”.

    Drugi dokument pokazuje kako je Gislejn Maksvel, Epstajnova saradnica koja je osuđena na 20 godina robije zbog seks trafikinga, potvrdila da je Bil Klinton ručao u Epstajnovom privatnom mlaznjaku dok je letio širom svijeta, ali je demantovala da je Klinton ikad posetio Epstajnovo karipsko ostrvce.

    Maksvel je u izjavi iz 2016. godine upitana o njenim putovanjima sa Epstajnom i Bilom Klintonom, za koga se zna da ga Epstajn nekoliko puta posjećivao u Bijeloj kući, piše Dejli mejl.

    – Optužbe da je Klinton ručavao na Epstajnovom ostrvu su 100 odsto lažne. Sigurna sam da je jeo u avionu – rekla je Maksvel.

    Klinton u “Lolita ekspresu”
    Maksvel je takođe ispitivana o svojoj vezi sa Dagom Bendom, advokatom koji je pomogao Klintonu da povrati imidž poslije seks skandala sa Monikom Levinski. Bend je bio sa Klintonom tokom nekih od susreta sa Epstajnom i bio je na zloglasnom letu Epstajnovog privatnog mlaznjaka u Afriku 2002. godine.

    Na slikama sa tog puta vidi se kako Klinton dobija masažu od Šante Dejvis, Epstajnove žrtve koja je radila kao stjuardesa u mlaznjaku koji je nazivan “Lolita ekspres”.

    Upitana da li je ikad imala vezu sa Bendom, Maksvel je odgovorila:

    – Govorimo o dobrovoljnim vezama odraslih ljudi, to je “off the record”.

    Portparol Klintona potvrdio je još 2019. godine da je bivši predsjednik SAD letio Epstajnovim privatnim mlaznjakom, ali da nije znao ništa o njegovim “užasnim zločinima”.

    Klintonov portparol je juče ponovio taj stav iz 2019. godine i rekao CNN-u da je sada “prošlo skoro 20 godina otkako je predsjednik Klinton posljednji put imao kontakt s Esptajnom”. Bil Klinton, inače, nije optužen ni za jedno krivično djelo u vezi sa Epstajnom, koji se na kraju ubio u pritvoru.

    Maksvel, koja trenutno služi 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima, ispitivana je pod zakletvom o svojoj vezi sa pedofilom Džefrijem Epstajnom koji je 2019. nađen mrtav u svojoj ćeliji u saveznom zatvoru na Menhetnu, dok je čekao suđenje zbog optužbi za seksualnu trgovinu.

    Dokumenti potiču iz tužbe iz 2015. godine koje se tiču Epstajnove nekadašnje ljubavnice, Žislejn Maksvel, koja se tereti da je omogućila seksualno zlostavljanje Virdžinije Đufre. Đufre ih je takođe optužila da su je primorali da ima seksualni odnos sa princom Endruom, sinom pokojne kraljice Elizabete, i nekoliko drugih istaknutih muškaraca. Slučaj je riješen 2017. godine, ali Đufre – i mnogi drugi – dugo su insistirali da se spisi objave.

    Sinoć je otpečaćena zbirka sudskih dokumenata od 946 stranica iz tog slučaja iz 2015. Sud u Njujorku je 3. januara objavio podatke o ovom slučaju, nakon što je istekao rok za žalbe oko 18.30 u srijedu uveče.

    Četiri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara
    Podsjetimo, proces je trebalo da počne dan ranije, ali je nastao haos nakon što je jedna od žena koja je uključena u ovaj slučaj dobila rok od 30 dana da dokaže da će njen život biti u opasnosti ukoliko sud otkrije njen identitet. Ona i još tri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara, ali će ostali na listi u narednim danima biti imenovani.

    Ko je od svjetskih moćnika na spisku?
    Očekuje se da će, osim princ Endrjua i Bila Klintona, i bivši američki predsjednik Donald Tramp mogao da se pominju u dokumentima u vezi sa Džefrijem Epstajnom. Prema “Ej-Bi-Si Njuzu”, Bil Klinton je bio najpre označen kao “Džon Dou 36” i pominje se u više od 50 redigovanih dokumenata.

    Svi su negirali da su radili sa Epstajnom ili da su imali bilo kakvu umješanost sa maloljetnicama, i niko nije optužen. Međutim, sva trojica se nalaze pod lupom nakon što su stari dnevnici iz zloglasnog mlaznjaka “boing 717”, nazvanim “Lolita ekspres” ponovo isplivali na površinu.

    Virdžinija Đufre je tužila je britanskog princa Endrua u SAD zbog navodnog seksualnog napada kada je bila tinejdžerka. Ona tvrdi da ju je Epstajn podvodio i da je imala seksualne odnose sa vojvodom od Jorka u tri navrata kada je imala 17 godina.

    Jedna od svjedokinja u ovom postupku spominje i Majkla Džeksona. Ona kaže da je on boravio u Epstajnovoj vili u Palm Biču te da je tu upoznala i čuvenog Dejvida Koperfilda.

    Izvršio samoubistvo u zatvoru
    Džefri Epstajn, u trenutku smrti star 66 godina, nađen je 10. avgusta 2019. godine mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji, dok se kao razlog smrti navodi samoubistvo. Uhapšen je 6. jula iste godine, kada je optužen za trgovinu ljudima. Izjasnio se da nije kriv za optužbe.

    Dvije nedjelje prije smrti nađen je “povređen i u položaju fetusa” na podu svoje ćelije, sa povredama vrata, a sumnjalo se da je pokušao da izvrši samoubistvo. Kao rezultat toga, bio je pod dodatnim nadzorom.

  • Eksplozije na obilježavanju smrti Kasema Solejmanija u Iranu – poginulo 95 osoba, više od 200 povrijeđenih

    Eksplozije na obilježavanju smrti Kasema Solejmanija u Iranu – poginulo 95 osoba, više od 200 povrijeđenih

    U dvije eksplozije u iranskom Kermanu na obeležavanju četiri godine od ubistva generala elitnih iranskih jedinica Kuds Kasema Solejmanija ubijeno je 95 osoba, a 211 je ranjeno, saopštile su iranske vlasti.

    Ranije je javljeno da su poginule 103 osobe, ali su zvaničnici revidirali broj mrtvih.

    Tvrde da je riječ o terorističkom napadu, ali ne navode ko stoji iza napada.