Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci napali? Oglasila se Rusija

    Ukrajinci napali? Oglasila se Rusija

    Ruska vlada saopštila je da je vojna bespilotna letjelica pokušala da napadne gasno postrojenje u blizini Moskve.

    Olupine drona sugerišu, kako se navodi, da je proizvedena u Ukrajini.

    Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov potvrdio je juče da je bespilotna letjelica sletela u selo Gubastovo u blizini prestonice i da je “očigledno ciljala civilnu infrastrukturu”, a da je konkretna meta bila gasna kompresorska stanica Gasproma u predgrađu Moskve.

    U napadima ukrajinskih dronova pokrenutim u decembru gađano je nekoliko aerodroma koje koriste ruski bombarderi, ali nije odmah bilo jasno da li su lansirani sa ruske teritorije ili van nje, te se smatra da bi napad, ako se utvri da je lansiran sa ukrajinske teritorije, bio jedan od najambicioznijih od kada je Kremlj pokrenuo svoju invaziju u punom obimu prošlog februara, piše Gardijan.

    Neuspešni napadi bespilotnih letelica zabeleženi su i u ruskim regionima Belgorod i Brjansk na granici sa Ukrajinom, a šef Adigeje, ruske republike na Kavkazu, takođe je izjavio da je sinoć u tom regionu oboren dron.

    Pošto su regionalni šefovi potvrdili napade bespilotnih letelica, Rusija je zatvorila vazdušni prostor iznad Sankt Peterburga, drugog po veličini grada u zemlji, u, kako je vlada tvrdila, vežbi za simulaciju otkrivanja neprijateljske bespilotne letelice koja leti iznad regiona.

    Desetine letova su otkazane ili vraćene pošto je aerodrom Pulkovo u Sankt Peterburgu zatvoren za dolaske i odlaske, dok nepotvrđeni izveštaji govore da je dron takođe primećen u blizini Sankt Peterburga.

  • Steže se obruč oko Bahmuta

    Steže se obruč oko Bahmuta

    Ruske snage napadaju Bahmut, ali nisu preuzele kontrolu, rekao je ukrajinski zapovednik.

    “Tokom poslednja 24 sata neprijatelj besni, granatira svim što ima”, rekao je pukovnik Jurij Madjar, zapovednik ukrajinske 28. brigade, na Telegramu. “Oni zapravo nemaju uspeh na terenu. Oni razbijaju ovaj grad na molekule.”

    Došlo je do porasta u ruskoj upotrebi borbenih aviona za napade na ukrajinsku odbranu oko Bahmuta, ističe on i dodaje:
    “Nije bilo značajnog uspeha za neprijatelja ni u jednom smeru, ali oni stalno pokušavaju.”

    “Komplikovano je na severnom krilu. Neprijatelj sanja da će preseći ulaz u Bahmut i da će uzeti deo ulice poznate kao ulica života, pod svoju kontrolu.”

    “Bahmut nije opkoljen”, rekao je Madjar.

    “Ulazna ulica ostaje opasna. Nije pod kontrolom neprijatelja, ali je pod mogućom izloženošću udarima vatre. To znači da postoje delovi ulice koji potencijalno mogu biti izloženi vatri na mete koje se kreću tim deonicama”, rekao je ukrajinski zapovednik.

  • Stano: Plan o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ne znači de fakto i priznanje

    Stano: Plan o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ne znači de fakto i priznanje

    Želja Srbije i samoproglašenog Kosova da rade na sprovođenju plana EU o normalizaciji odnosa ne znači bilateralno priznanje Beograda i Prištine, izjavio je danas portparol EU za spoljnu politiku i bezbjednost Peter Stano.

    Kratak odgovor je ne, jer cilj dijaloga nije priznanje, već normalizacija odnosa između Srbije i samoproglašenog Kosova pri čemu je sadržaj normalizacije kako ga definišu dvije strane, a EU je posrednik, rekao je Stano na brifingu odgovarajući na pitanje da li sporazum znači de fakto bilateralno priznanje Srbije i Kosova.

    Francuska je pozdravila odluku dvije strane da prihvate prijedlog EU, te očekuje da Beograd i Priština stupe u dijalog bez rezervi, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova te zemlje.

    Iz Pariza su pozvali da bez odgađanja budu sprovedeni svi do sada postignuti dogovori u okviru dijaloga koji vodi Brisel, uključujući i odredbe koje se odnose na zajednicu opština sa srpskom većinom.

  • Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Kineska satelitska kompanija “Spacety”, koja je ranije bila na crnoj listi SAD, dostavila je snimke iz vazduha ruskoj plaćeničkoj grupi Vagner.

    To tvrdi Daniel Kritenbrink, pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika.

    On je o tome govorio tokom jutrošnjeg saslušanja u Kongresu. Sa sedištem u Pekingu i međunarodnim sedištem u Luksemburgu, “Spacety” je svemirska kompanija specijalizovana za male satelite i satelitske usluge.

    Ranije ovog meseca, “Spacety” je dodat na američku trgovinsku crnu listu.

    “Spacety” je ranije rekao da se pridržava međunarodnih sankcija protiv Rusije.

  • Orban: Želimo diplomatsko rješenje sukoba

    Orban: Želimo diplomatsko rješenje sukoba

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da je ta zemlja veoma zainteresovana za mir i da će uložiti veliki napor da smanji opasnost od eskalacije rata.

    “Spremni smo da sa Zapadom radimo na problemima, jer želimo diplomatsko rešenje, prekid vatre i mirovne pregovore”, dodao je Orban tokom razgovora sa presednikom Egipta Abdelom Fatahom el Sisijem u Kairu.

    On je rekao da je drugi izvor opasnosti formiranje blokova u svetu umesto izgradnje veza, što je, kako je rekao, nanelo ozbiljne gubitke Mađarskoj i centralnoj Evropi.

    Orban i El Sisi saglasili su se da je potrebno da se sukob u Ukrajini kreće ka mirnom rešenju, umesto ka eskalaciji.

  • Težak sudar vozova u Grčkoj: Desetine mrtvih i povrijeđenih

    Težak sudar vozova u Grčkoj: Desetine mrtvih i povrijeđenih

    Putnički voz u kojem je bilo nekoliko stotina ljudi sudario se sinoć nešto prije ponoći sa teretnim vozom u blizini Tempea kod Larise, javljaju grčki mediji.

    Međugradski putnički voz je saobraćao iz Atine za Solun.

    Sudar je izazvao uništenje nekoliko vagona sa putnicima, a na licu mjesta spasioci su zatekli potresne prizore: ljudski leševi i povrijeđeni ljudi bili su svuda oko pruge, a drugi su bili u ostacima vagona.

    U ovoj katastrofalnoj nesreći poginule su, prema najnovijim podacima, 32 osobe, a najmanje 85 je povrijeđeno.

    Od 85 povrijeđenih putnika, čak 25 je u veoma ozbiljnom stanju.

    Udar je izazvao požar u velikom broju putničkih vagona, pri čemu su izgorjeli mnogi putnici koji su hitno prevezeni u bolnice.

    Ovo je najsmrtonosnija željeznička nesreća od 1972. godine, kada je 19 ljudi poginulo kada su se dva voza direktno sudarila ispred Larise.

    Kako piše grčki Kathimerini, nesreća se desila nešto prije ponoći kod grada Tempe, a spasioci još uvek pretražuju vagone, pa se strahuje da će broj poginulih i povređenih biti i veći.

    Oko 250 putnika autobusima je bezbjedno evakuisano u Solun.

    Jedan putnik rekao je državnoj televiziji ERT da je uspio da izađe iz vagona, nakon što je koferom razbio prozor voza.

    “U vagonu je nastala panika, ljudi su vrištali”, rekao je za TV SKAI mladić koji je evakuisan iz voza na obližnji most.

    Regionalni guverner Tesalije Konstantinos Agorastos rekao je za TV SKAI da su prva četiri vagona putničkog voza iskočila iz šina u udesu, dok su prva dva vagona, koja su se zapalila, “skoro potpuno uništena”.

    Rekao je da su dva voza jurila jedan prema drugom na istom koloseku.

    “Putovali su velikom brzinom i jedan vozač nije znao da drugi dolazi”, rekao je guverner.

    Ministar za civilnu zaštitu Hristos Stilijanidis je od prvog momenta nesreće u Centru za krizne situacije sa drugim zvaničnicima Vlade Grčke. Aktivirane su Prva armija grčke vojske, kao i vojne bolnice u Atini i Solunu.

    Prema podacima kompanije Hellenic Train, u putničkom vozu u trenutku sudara bilo je najmanje 350 ljudi. U Atini se ukrcalo oko 430 osoba, a u Larisi je izašlo oko 80, dok su preostali bili u kompoziciji u trenutku katastrofalnog udara.

  • “Korupcija buja. Evroposlanici dobijaju novac od američkih vojnih kompanija”

    “Korupcija buja. Evroposlanici dobijaju novac od američkih vojnih kompanija”

    Poslanici Evropskog parlamenta dobijaju novac od američkih vojnih kompanija, objavila je na svom kanalu na Telegramu Marija Zaharova.

    “Korupcija u Evropskom parlamentu buja”, piše u objavi portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, prenosi Tas.

    “Novinari EU obzervera su otkrili da su neki poslanici EP dobili penzije, na primer od američkih korporacija Rajton, Honivel International i Tektron Inc. kompanija koje razvijaju, proizvode i prodaju, između ostalog i kasetnu municiju”, piše u objavi portparolke ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, prenosi Tas.

    Prema njenim rečima, značajno je da je u fokusu vojno-industrijski kompleks SAD koji je oličen u terminu dileri smrti.

    “Štaviše, ispostavilo se da su evroposlanici sponzorisani novcem upravo od prodaje onih vrsta naoružanja za koja zemlje članice EU traže zabranu. Međutim, iz nekog razloga ne odbijaju da stave novac u svoje džepove”, predočila je Zaharova.

    Ona je naglasila da su poslanici EP uložili svoje penzione ušteđevine u naftnu i gasnu kompaniju Rojal dač šel nakon još jednog izlivanja nafte iz njenih naftovoda.

    “Šta kažete na zelenu tranziciju i očuvanje prirode? To je posebna priča”, zaključila je Zaharova.

  • Eskobar: ZSO odmah da se sprovede; prijedlog ne podrazumjeva priznanje

    Eskobar: ZSO odmah da se sprovede; prijedlog ne podrazumjeva priznanje

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da bi zajednica srpskih opština trebalo odmah da se sprovede, kako je i dogovoreno.

    Eskobar je dodao i da evropski prijedlog ne znači međusobno priznanje već normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine.

    On je u audio-intervjuu iz Brisela rekao da evropski predlog nije o međusobnom priznanju, već o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Bitno je da odnosi u regionu budu zdravi i da se izbegnu dešavanja iz devedesetih i u skladu sa tim sve zemlje regiona bi trebalo da se međusobno priznaju i imaju pozitivne odnose.

    “Formiranje ZSO je pravna obaveza koja mora da se sprovede. Zaključak Evropskog saveta je da mora da se to obavi i to je deo i američke politike. Očekujemo da bude formirana i da se sve dogovoreno sprovede. Obe strane moraju da pronađu kanale za saradnju i očekujemo da se formira”, rekao je Eskobar na zahtev novinara da protumači šta je mislio time da ako Priština ne formira ZSO, to će uraditi SAD.

    Kako je rekao, kada govorite o ZSO, misli se na opštine gde su Srbi većina i o određenom nivou samoupravljanja koji se neće mešati sa ustavnim poretkom i pravnim kosovskim strukturama.

    “Želeli bismo da se te zajednice udruže i rade zajedno na pronalaženju ekonomskih rešenja u korist srpskih zajednica. Ništa nije zastrašujuće u tome”, naveo je Eskobar.

    Kako je rekao, ono o čemu su se obe strane dogovorile juče postavlja uslove za uspostavljanje normalizacije.

    “Iskreno, postoje prepreke, ali se nadam da će se pronaći mehanizam da se sve to implementira, a to uključuje i ZSO, ali i neslaganja poput registarskih tablica, ličnih karata i drugih stvari.”

    Prema njegovim rečima, važno je da se počne sa tačke gledišta da su dve strane ušle u diskusiju sa dobrom voljom.

    “Tako da su naša očekivanja da ne želimo da koristimo ‘štap i šargarepu’ kako bismo ih ohrabrili da krenemo dalje. Cilj je da dve strane imaju miran i predvidiv odnos, ali to otvara sve više vrata za obe strane i integraciju u EU i transatlantske strukture. Nadamo se da će strane ispuniti svoje obaveze”, rekao je Eskobar.

  • Glavni obavještajac: Srbija odbila Rusiju

    Glavni obavještajac: Srbija odbila Rusiju

    Kirilo Budanov, šef Glavne obavještajne uprave Ukrajine, kazao je u intervjuu za Glas Amerike da su vlasti Srbije odbile da Rusiji isporuče oružje.

    “Zapravo, gotovo jedina zemlja koja zaista isporučuje koliko-toliko ozbiljno oružje je Iran. Ni ja vam neću reći ništa novo. Bilo je informacija da nešto dolazi iz Severne Koreje, ali nemamo potvrdu za to”, rekao je on, a prenosi portal Klix.ba.

    Prema njegovim rečima, Rusija pokušava da kupi bilo šta bilo gde. “Jer njihovi problemi su značajni. Srbija, čemu su se svi u Rusiji nadali, odbila je transfer oružja”, rekao je Budanov.

  • Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Državni sekretar Amerike Antony Blinken poručio je da Washington neće okijevati nametnuti sankcije Kini ukoliko pošalju smrtonosno oružje ruskim vojnicima u Ukrajini.

    On je tokom sastanka u kazahstanskoj prijestolnici Astani rekao da bi Peking kršenjem američkih sankcija Rusiji samo stvorio probleme u odnosima s drugim zemljama.

    “Pazili smo na to od prvog dana, a razlog zbog kojeg sam to pokrenuo, ne samo s Wang Yijem prošle sedmice, već i javno, zajedno s drugim kolegama u administraciji, jeste zabrinutost da na temelju informacija koje imamo Kina razmatra prelazak sa nesmrtonosne podrške koju su neke od njezinih kompanija pružale, na smrtonosnu materijalnu podršku ruskim ratnim naporima u Ukrajini”, istaknuo je.

    Dodao je da su Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške.

    “Ono što mogu podijeliti s vama jest da smo Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške. Nećemo oklijevati, na primjer, ciljati na kineske firme ili pojedince koji krše naše sankcije ili na neki drugi način sudjeluju u podržavanju ruskih ratnih napora”, naveo je.

    Blinken je poručoo da Washington izdaje licence kako bi firmama dao vremena da prekinu odnose s ruskim kompanijama koje su sankcionisane u pokušaju Zapada da izvrši pritisak na Moskvu da prekine rat.

    Blinkenova posjeta glavnim gradovima Kazahstana i Uzbekistana njegova je prva posjeta regiji otkako je šef diplomatije Bidenove administracije.

    Podsjećamo, Blinken je obećao američku pomoć Centralnoj Aziji kako bi se smanjila ovisnost regije o Rusiji, obećavši podršku suverenitetu bivših sovjetskih republika koje je uznemirio rat u Ukrajini.

    Nekoliko dana nakon godišnjice invazije na Ukrajinu, glavni američki diplomat susreo se sa svojim kolegama iz svih pet srednjoazijskih zemalja u kojima je Moskva dugo bila glavna sila i magnet za radnike, a gdje susjedna Kina također ima sve veći utjecaj.

    Blinken je najavio 25 milona dolara nove podrške, povrh prethodnih 25 miliona dolara najavljenih u septembru, kako bi pomogao srednjoazijskim državama u diverzificiranju trgovinskih ruta i stvaranju radnih mjesta kod kuće.

    Inicijative uključuju obrazovanje na engleskom jeziku, razvoj sustava elektronskog plaćanja i obuku za radnike migrantakoji se vraćaju.

    “Ponovno potvrđujem nepokolebljivu podršku Sjedinjenih Država Kazahstanu, kao i svim drugim nacijama, da slobodno odrede svoju budućnost, posebno kada obilježavamo godinu dana otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare.

    U razgovoru s kolegama iz svih pet zemalja Kazahstana, kao i Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, Blinken je rekao da Sjedinjene Američke Države podupiru njihov “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet”.