VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Otvara se drugi front?

    Otvara se drugi front?

    Gruzijski premijer Iraklije Garibašvili smatra da mnoge spoljne sile pokušavaju da uvuku njegovu zemlju u vojni sukob sa Rusijom.

    “U Ukrajini se očekuje još veća eskalacija sukoba i mnoge spoljne sile su zainteresovane za otvaranje ‘drugog fronta’ na teritoriji Gruzije. Kako drugačije objasniti da predsednik Ukrajine Zelenski, tokom sukoba u svojoj zemlji, nađe vremena da se obrati hiljadama učesnika destruktivne akcije u Gruziji. To je direktan dokaz da je taj čovek motivisan da i u našoj zemlji nešto promeni“, dodao je on.

    On je podsetio i na izjave drugih ukrajinskih političara koji su izjavljivali da treba smeniti vlast u Gruziji i otvariti„drugi front“.

    Prema njegovim rečima, uključivanje Gruzije u oružani sukob sa Rusijom planirale su određene spoljne sile odavno. Garibašvili ne sumnja da je nekoliko meseci pre početka sukoba u Ukrajini, bivši predsednik Gruzije Mihail Sakašvili poslat u Gruziju “sa sasvim konkretnim zadatkom – da izvrši državni udar i uvuče Gruziju u sukob u pravom trenutku“.

    “Ovo je realnost“, naglasio je on.

    “Znam da je nekoliko desetina ljudi došlo iz Ukrajine. Želim da im se obratim apelujem: ne gajite iluzije i očekivanja da će se ovde nešto desiti. Ništa se neće desiti, braćo. Želim svim borcima u Ukrajini da se zdravi vrate porodicama, ali ne nasedajte na prljave provokacije. Mi znamo mnogo više nego što oni mogu da zamisle. Država je jaka…dok je (partija) Gruzijski san na vlasti, nećemo dozvoliti otvaranje drugog fronta, to ne dolazi u obzir“, zaključio je Garibašvili

  • Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    ​Ukrajinske vlasti izvijestile su u petak da je nekoliko najviših zvaničnika iz državne kompanije za proizvodnju aviona Antonov osumnjičeno da su ometali zakonite aktivnosti ukrajinskih oružanih snaga i time omogućili uništenje najvećeg aviona na svijetu, An-225 Mriya.

    Prema Ukrajinskoj “Pravdi”, istraga je pokrenuta protiv bivšeg generalnog direktora Antonova, Sergija Bičkova, njegovog zamjenika Mihajla Harčenka i vodioca odjela za sigurnost aviona u kompaniji, Aleksandra Netesova.

    Ukrajinske sigurnosne službe saopštile su da su dvojica osumnjičenih uhapšeni, a jedan je stavljen na saveznu potjernicu. “Pravda” je objavila da je Netesov napustio Ukrajinu. Sva trojica osumnjičenih navodno se suočavaju s kaznom do 15 godina zatvora.

    Zvaničnici ukrajinske sigurnosne službe vjeruju da su u periodu od januara do februara 2022. zvaničnici kompanije spriječili vojsku da uspostavi odbranu na aerodromu “Hostomel” gdje je bila uskladištena Mriya. Zbog toga su, prema inspektorima, ruske snage uspjele se preuzeti kontrolu nad aerodromom i okolnim područjima te uništiti letjelicu, prenosi “Meduza”.

  • Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ i sve hipoteze moraju biti istražene, izjavio je šef Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ Tedros Adanom Gebrejesus.
    On je u do sada najoštrijem komentaru o ovoj temi naglasio da ovo tijelo UN ostaje posvećeno cilju otkrivanja porijekla virusa.

    “Vol strit džurnal” je izvijestio da je jedna američka agencija procijenila da je pandemiju vjerovatno izazvalo nenamjerno curenje iz kineske laboratorije, što je povećalo pritisak na SZO da dođe do odgovora. Peking je demantovao ovu procjenu.

    “Razumijevanje porijekla kovida 19 i istraživanje svih hipoteza ostaju imeprativ – naučni imperativ, koji će nam pomoći da spriječimo buduće epidemije, i moralni imperativ, zarad miliona ljudi koji su umrli i onih koji žive sa dugim kovidom”, napisao je Tedros kasno sinoć na “Tviteru”.

    On se obratio javnosti povodom tri godine otkako je SZO prvi put upotrijebila reč “pandemija” da opiše globalnu epidemiju kovid 19.

    Aktivisti, političari i akademici rekli su u otvorenom pismu ovog vikenda da bi fokus godišnjice trebao da bude na sprečavanju ponavljanja nejednake raspodjele vakcina protiv kovida 19.

    Oni su napomenuli da je to dovelo do najmanje 1,3 miliona smrtnih slučajeva koji su mogli biti spriječeni.

    U 2021. godini, tim predvođen SZO proveo je više sedmica u kineskom Vuhanu i okolini, gdje su prijavljeni prvi slučajevi zaražavanja ljudi. U zajedničkom izveštaju kasnije je rečeno da je virus vjerovatno prenijet sa slijepih miševa na ljude preko druge životinje, ali da su potrebna dalja istraživanja.

    Kina je potom saopštila da dodatne posjete nisu potrebne.

  • Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Francuski senat usvojio je sinoć plan penzione reforme predsjednika Emanuela Makrona sa 195 glasova “za” i 112 “protiv”.
    Ključna odredba ovog prijedloga zakona je podizanje starosne granice za penzionisanje za dvije godine, na 64.

    Gornji dom francuskog parlamenta glasao je o tekstu nakon sedmog dana protesta širom zemlje protiv plana. Većina građana se protivi predloženoj reformi, pokazuju istraživanja javnog mnjenja.

    Nakon što je Senat usvojio prijedlog zakona, razmotriće ga zajednički odbor poslanika donjeg i gornjeg doma parlamenta, vjerovatno u srijedu, 15. marta.

    Ako se odbor usaglasi oko teksta, konačno glasanje u oba doma će vjerovatno biti održano u četvrtak, ali ishod glasanja i dalje je neizvjesan u donjem domu, Narodnoj skupštini, gdje su Makronovoj stranci potrebni glasovi saveznika za većinu.

    Ukoliko Vlada procijeni da neće imati dovoljno glasova u donjem domu, i dalje je moguće da “progura” tekst bez parlamentarnog glasanja, po takozvanoj proceduri 49:3.

    Za srijedu su planirani dodatni štrajkovi i protesti širom zemlje.

  • Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Njemačka se približava kraju prvog kvartala ove godine sa dozom optimizma da je kriza iz 2022. godine prevaziđena, a prognostičari više ne predviđaju pad najveće evropske ekonomije tokom ove godine, objavio je danas Blumberg.

    Kako se navodi, njemačka privreda će iz blage recesije vjerovatno izaći na proljeće.

    Industrijska proizvodnja i poslovna očekivanja u Njemačkoj dostigla su najviši nivo otkako je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, kao i referentni berzanski indeks DAKS.

    Njemački proizvođač automobila “Folksvagen” prognozirao je mogući skok svojih prihoda od 15 odsto tokom ove godine.

    Istovremeno, ponovno otvaranje Kine poslije pandemije korone nudi sjajne mogućnosti za izvoznike, a njemačke fabrike su dobile povećan broj narudžbi iz inostranstva od početka ove godine.

    U Njemačkoj je, međutim, i dalje prisutan šok zbog povećanih troškova života, tržište stanova je nestabilno, a velika povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke takođe negativno utiču, ukazao je Blumberg.

    Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,4 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, što je manje od polovine predviđanja Evropske komisije.

    Prema prognozi Blumberga, pad njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće od januara do marta 0,3 odsto, ali projekcije za cijelu godinu su se poboljšale što ukazuje da će BDP ostati nepromijenjen.

  • Svjetski zvaničnici upozorili: Profitiranje od pandemije kovida-19 ne smije se ponoviti

    Svjetski zvaničnici upozorili: Profitiranje od pandemije kovida-19 ne smije se ponoviti

    Profitiranje kakvo je bilo ono od pandemije kovida-19 nikada se ne smije ponoviti, upozoravaju ugledni svjetski zvaničnici.
    U oštro intoniranom otvorenom pismu svjetskim vladama potpisnici optužuju velike farmaceutske kompanije za “eksploataciju” vakcina finansiranih iz javnih izvora uz poruku da čovječanstvo mora biti primarno u odnosu na trgovinu, prenosi Rojters.
    Dobitnik Nobelove nagrade Džozef Stiglic, bivša prva dama Južne Afrike i Mozambika Grasa Mašel i bivši generalni sekretar UN Ban Ki Mun su među skoro 200 potpisnika pisma u kojem se vlade pozivaju da nikada više ne dozvole da “profiterstvo i nacionalizam” budu ispred potreba čovječanstva, prenosi Rojters.
    U pismu objavljenom 11. marta, sadašnji i bivši predsjednici i ministri, nobelovci, vjerski lideri, čelnici organizacija civilnog društva i zdravstveni stručnjaci kažu da su vakcine i tretmani za kovid-19 razvijeni iz javnih izvora, ali da su ih farmaceutske kompanije eksploatisale da „podstaknu izuzetne profite”.
    “Umjesto da distribuiraju vakcine, testove i tretmane na osnovu potreba, kompanije su prodavale doze „najbogatijim zemljama sa najdubljim džepom”, navodi se u pismu.

  • Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Finansijsko tržište u Sjedinjenim Američkim Državama jako je potresla propast glavne banke za tehnološke startupe, Silicon Valley Bank, koja se raspala u samo nekoliko dana i ostavila klijente i investitore u neizvjesnosti. To je najveća propast jedne banke u SAD-u od 2008. godine.

    Osnovana 1983., SVB banka se specijalizovala za bankarstvo za tehnološke startupove. Osiguravala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija u njihovim poduhvatima.

    Iako relativno nepoznata izvan Silicijske doline, SVB je bila među 20 najvećih američkih komercijalnih banaka, s 209 milijardi dolara ukupne imovine na kraju prošle godine, prema američkom regulatornom tijelu FDIC.

    Podsjetimo da je velika finansijska kriza 2008. godina izazvana upravo propašću nekih od najvećih američkih banaka.

    Zašto je propala ?

    Ukratko, u slučaju SVB došlo je do klasičnog “naleta na banku” tj. masovnog povlačenja novca od strane investitora i osoba i kompanija koje su novac držale u ovoj banci.

    Duža verzija je malo komplkovanija i nekoliko je faktora djelovalo skupa i dovele do propasti 16. najveće banke u SAD-u.

    Prvi faktor su bile Federalne rezerve, koje su prije godinu dana počele podizati kamatne stope kako bi smanjile inflaciju. FED je krenuo agresivno, a viši troškovi zaduživanja umanjili su zamah tehnoloških dionica koje su koristile SVB-u.

    Source: Youtube.com/@BobSharpe
    Više kamatne stope također su smanjile vrijednost dugoročnih obveznica koje su SVB i druge banke masovne koristile tokom ere ultraniskih, gotovo nultih kamatnih stopa. SVB-ov portfelj obveznica vrijedan 21 milijardu dolara donosio je u prosjeku 1,79 posto, a naprimjer trenutni prinos od 10-godišnjih obveznica je oko 3,9 posto.

    U isto vrijeme, rizični kapital počeo je presušivati, prisiljavajući startupove da povuku sredstva koja drži SVB. Dakle, banka je sjedila na brdu nerealiziranih gubitaka u obveznicama baš u trenutku kada je tempo povlačenja klijenata eskalirao.

    Početak panike

    U srijedu je SVB objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom, te da će također prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim kompanijama za rizičnu kapital, koje su navodno savjetovale kompanijama da povuku svoj novac iz banke.

    Dionice banke počele su padati u četvrtak ujutro, a do poslijepodneva su povukle dionice drugih banaka prema dolje jer su se ulagači počeli bojati ponavljanja finansijske krize iz 2007.-2008 godine.

    Do petka ujutro trgovanje dionicama SVB-a je zaustavljeno i odustalo je od nastojanja da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Kalifornijski regulatori su intervenirali, zatvorili banku i stavili je u stečaj pod Federalnom korporacijom za osiguranje depozita.

    Strah od širenja propasti se smanjuje

    Uprkos početnoj panici na Wall Streetu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će kolaps SVB-a pokrenuti domino efekt koji je zahvatio bankarsku industriju tokom finansijske krize 2008.

    “Sistem je bolje kapitaliziran i likvidan nego kao što je ikada bio”, rekao je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi. “Banke koje su sada u problemima su premale da bi predstavljale značajnu prijetnju širem sisitemu.”

    Najkasnije do ponedjeljka ujutro, svi osigurani deponenti imat će puni pristup svojim osiguranim depozitima, prema FDIC-u. Isplatit će neosiguranim štedišama “unaprijed dividende unutar sljedeće sedmice.”

    Nije bilo jasno koliko je njenih depozita trenutno iznad granice osiguranja od 250.000 dolara, ali prethodna regulatorni izvještaji pokazali su da je velik dio depozita Silicon Valley Bank premašio tu granicu.

    Dakle, iako je šira propast malo vjerovatna, manje banke koje su nesrazmjerno vezane za industrije bez novca kao što su tehnološka i kripto mogu biti u teškoj iskušenju, smatra Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.

    “Svi na Wall Streetu su znali da će Fed-ova kampanja povećanja kamatnih stopa na kraju nešto slomiti, a upravo sada to ruši male banke”, rekao je Moya u petak.

  • Naučnici tvrde da su riješili jedan od najvećih problema

    Naučnici tvrde da su riješili jedan od najvećih problema

    Stručnjaci sa Univerziteta Ročester u Njujorku tvrde da su riješili jedan od najvećih problema u fizici – postizanje superprovodljivosti na sobnoj temperaturi i pod relativno osrednjem pritisku.
    Ukoliko je ovo tačno, njihov pronalazak mogao bi da donese revoluciju u tehnologiji čipova, kvantnih računara, fuzionih reaktora i prenosa energije.

    Tim fizičara predvođeni Rangom Dijasom navode da su koristeći rijedak metal lutecijum, uz pomoć gasne mješavine vodonika i azota i pod 10.000 jedinica atmosferskog pritiska, postigli superprovodljivost, odnosno prenos električne energije bez trenja i zagrijavanja.

    Deset hiljada jedinica atmosferskog pritiska možda zvuči kao ogromna količina, ali stručnjaci ističu da se toliki pritisak koristi tokom inženjerskim procesa, poput proizvodnje čipova.

    Ukoliko njihove tvrdnje, objavljene u časopisu Nature, potvrde drugi istraživači to bi mogao da bude ogroman proboj u pravljenju uređaja koji ne traže energiju na toplotu dok kroz njih prolazi struja.

    To bi moglo da dovede do stvaranja efikasnijih kompjutera, moćnijih fuzionih reaktora i mnogih drugih pronalazaka.

    “Sa ovim materijalom, zora superprovodljivosti u primjenjenoj tehnologiji je svanula”, navode u istraživanju, prenosi RTS.

    Novi materijal nazvali su “crvena materija”, zbog toga što dramatično mijenja boju od plave do roze tokom postizanja superprovodljivosti, a kasnije se vraća u crvenu kada gubi osobinu superprovodljivosti.

    Obično kada električna energija putuje kroz, primjera radi, žice od elektrane do domova ili kroz interna kola u pametnim telefonima – suočava se sa otporom odnosno trenjem, a rezultat toga je da se energija gubi u obliku toplote.

    Prije više od 100 godina, naučnici su prvi put identifikovali određene materijale koji gube taj otpor pod izuzetno niskim ili visokim temperaturama.

    Međutim, postizanje potrebnih uslova da bi materijali dobili superprovodljivost najčešće nisu praktični da bi mogli da dobiju široku namjenu.

    Naučnici sa Univerziteta Ročester uspjeli su to da postignu pomoću gasne mješavine od 99 odsto vodonika i jedan odsto azota u kojoj je lutecijum ostavljen da stoji nekoliko dana pod temperaturom od 200 stepeni Celzijusa.

    Lutecijum bi potom dobio plavu boju, a onda su ga stavljali u takozvani “dijamantski nakovanj” koji generiše ogroman pritisak.

    Dok se pritisak povećavao, lutecijum je dobijao jarku roze boju i, još važnije, dobijao svojstvo superprovodljivosti na temperaturi od 21 stepen Celzijusa.

  • “Kandidovaću se za predsjednika Ukrajine. Ako pobjedim…”

    “Kandidovaću se za predsjednika Ukrajine. Ako pobjedim…”

    Osnivač Vagner grupe Jevgenij Prigožin izjavio je da će se sledeće godine kandidovati za predsjednika Ukrajine.

    On je to objavio u video poruci na Telegram kanalu Vagner grupe, prenose RIA Novosti.

    “Donio sam odluku da se 2024. kandidujem za predsjednika Ukrajine. Na ovom mjestu ću se takmičiti sa Porošenkom i Zelenskim. Ako pobjedim na izborima, onda će sve biti u redu. Granate neće biti potrebne”, rekao je Prigožin.

  • Javio se šef Vagnera: Blizu…

    Javio se šef Vagnera: Blizu…

    Rusi se trenutno nalze samo nešto malo više od jednog kilometra od centra Bahmuta, rekao je šef paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin.

    “Eno je zgrada gradske uprave, administrativni centar grada”, rekao je Prigožin pokazujući prstom sa ruskih položaja i dodao da je to udaljeno oko kilometar i dvesta metara, prenela je njegova pres služba Konkord.

    On je rekao da su borbe u toku. Kako navodi Frans pres njegove reči nisu mogle odmah da se provere iz nezavisnih izvora.

    “Najvažnije je dobiti dobru količinu oružja i napredovati”, rekao je Prigožin koji je u otvorenom sukobu sa ruskom vojnom hijerarhijom posebno oko dobijanja više municije za koju je rekao da je neophodna za nastavak napada na Bahmut.

    Prigožinovi ljudi su u prvoj liniji u borbi za Bahmut u kojoj su obe strane pretrpele velike gubitke.

    Rusi poslednjih nedelja pokušavaju da opkole taj grad i uspeli su da prekinu više važnih ruta snabdevanja ukrajinskh vojnika.

    Iako posmatrači sumnjaju u strateški značaj Bahmuta, sama borba, najduža za jedan grad od početka ruske ofanzive pre više od godinu dana, ima simbolični značaj kako za Kijev tako i za Moskvu, koja hoće da markira pobedu posle više poraza.