Kategorija: Svijet

  • Šolc: U Njemačkoj i Evropi ne nazire se nova finansijska kriza

    Šolc: U Njemačkoj i Evropi ne nazire se nova finansijska kriza

    Berlinski kancelar Olaf Šolc izjavio je da se ne nazire nova finansijska kriza u Njemačkoj i Evropi nakon bankrota banke Silicijumske doline i turbulencija u vezi sa poslovanjem švajcarske Kredi Suis.

    “Ne vidim opasnost. Monetarni sistem više nije tako ranjiv kao što je bio prije finansijske krize”, rekao je kancelar u intervjuu za njemački list Handelsblat.

    On je naveo da ne očekuje nikakve posljedice po njemačke štediše.

    “Depoziti njemačkih štediša su sigurni. Ne samo zbog veće otpornosti bankarskog sistema i strožih propisa, već i zbog naše ekonomske snage. Živimo u sasvim drugom vremenu”, rekao je Šolc, osvrćući se na poređenja sa finansijskom krizom iz 2008. godine.

    Poslanici i bankarski regulatori su naučili lekcije iz bankrota Lemana, a bankarski propisi su stroži nego što su bili tada, rekao je njemački kancelar.

    “Vidimo da su odgovorni u SAD, Velikoj Britaniji i nedavno u Švajcarskoj djelovali brzo i odlučno”, dodao je.

    Poslije bankrota banke Silicijumske doline prošle nedjelje, došlo je do turbulencija u finansijskom sistemu, što je podsjetilo na finansijsku krizu iz 2008. godine.

    Švajcarska centralna banka podržala je danas banku Kredi Suis sa 50 milijardi švajcarskih franaka dodatne likvidnosti kako bi obuzdala krizu povjerenja u bankarski sektor, koja je izazvana turbulencijama u globalnom finansijskom sistemu.

  • Orban i Erdoan razgovarali u Ankari: Ulazak u rat nije opcija

    Orban i Erdoan razgovarali u Ankari: Ulazak u rat nije opcija

    Razgovori između premijera Mađarske Viktora Orbana i turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdoana u Ankari bili su fokusirani na rat u Ukrajini i pitanja energetske bezbednosti, saopštio je danas portparol mađarskog premijera Bertalan Havaši, prenijela je agencija MTI.

    On je naveo rekao da je Mađarskoj i Turskoj, kao susjedima Ukrajine, u interesu da se „pravedan mir“ postigne diplomatskim putem što je prije moguće.

    „Mora se izbeći ulazak u rat i njegova eskalacija“, navodi se u saopštenju dvojice lidera.

    Predsjednik Erdoaan je zahvalio Mađarskoj na solidarnosti koju je pokazala nakon zemljotresa u Turskoj i na „ogromnoj pomoći“, posebno na „herojskim“ naporima mađarskih timova za traganje i spasavanje.

    Orban je zatražio od Erdoana da osigura da Turska i dalje bude pouzdan partner u isporuci prirodnog gasa sa istoka, što je ključno za energetsku bezbjednost Mađarske.

    Kako je izvijestila turska agencija Anadolija, Orban je prisustvovao vanrednom samitu lidera Organizacije turkijskih država u Ankari. Tokom samita na temu “Upravljanje vanrednim situacijama i humanitarna pomoć”, učesnici su razgovarali o multilateralnoj saradnji i mehanizmima koordinacije u borbi protiv katastrofa i održali konsultacije o aktuelnim izazovima u regionu.

    Organizacija turkijskih država, koja se ranije zvala Turkijsko veće, međunarodna je organizacija koja se sastoji od nezavisnih turkijskih zemalja koje zajedno rade na jačanju međusobnih odnosa.

    Njene članice su Turska, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, dok Mađarska, Turkmenistan i Turska Republika Severni Kipar imaju status posmatrača.

  • Ukrajinci nemoćni. Priznali: “Ne možemo da ih oborimo”

    Ukrajinci nemoćni. Priznali: “Ne možemo da ih oborimo”

    Ukrajinska protivvazdušna odbrana je sposobna da obori pet tipova neprijateljskih projektila.

    Međutim, ne može da pogodi rakete koje lete duž balističke putanje.

    Kako prenosi Ukrinform, ovo je u intervjuu za Kanal 24 rekao portparol Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ignat.

    “Koje rakete možemo da oborimo: Kalibr (3M14) – krstareće rakete morskog baziranja (koju neprijatelj napada iz Crnog mora), H-101/H-555/H-55 – krstareće rakete vazdušnog baziranja, R-500 (9M728) – krstareća raketa na kopnu iz kompleksa Iskander-K (analog “Kalibra”), H-59 je vođena raketa vazduh-zemlja, H-35 je raketa koja može da se lansira iz vazduha, sa mora, ili kao obalska protivbrodska raketa”, rekao je Ignat.

    Istovremeno, prema njegovim rečima, Odbrambenim snagama je izuzetno teško da pogode balističke rakete koje se kreću veoma velikom brzinom. Konkretno, to su: 9M723 – balistička raketa “Iskander-M“; 9M79M – raketa Točka-U; projektili iz raketnih bacača; H-22 je nadzvučna protivbrodska krstareća raketa dugog dometa; R-800 – krstareća raketa kopnenog baziranja “Oniks“; H-47 – hipersonična aerobalistička raketa Kinžal; H-31P je protivradarska raketa avijacije.

    “Sve ove rakete lete brzo – balističkom putanjom i zapravo padaju na cilj ogromnom brzinom. Da bi se oborilo ono što već pada, potrebni su specijalni protivvazdušni raketni sistemi”, objasnio je portparol.

    Ignat je takođe napomenuo da je čak 30 odsto oborenih krstarećih raketa dokaz uspešnog rada PVO. Trenutno, glavni kompleksi koji su u službi Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine su Buk-M1 i S-300.

    Kako prenosi Ukrinform, tokom noći i zore 9. marta ruska vojska je izvršila masivan raketni napad na Ukrajinu. Tokom vazdušne uzbune, eksplozije su odjeknule u Kijevu, Nikolajevu, Harkovu, Odesi, Zaporožju, Žitomiru, Kijevu, Ivano-Frankovsku, Hmeljničkom, Ternopolju i Lavovskoj oblasti.

    Neprijatelj je lansirao 81 projektil iz različitih baza. Odbrambene snage Ukrajine uništile su 34 od 48 ruskih krstarećih raketa H-101/H-555 i Kalibr lansiranih 9. marta, a uništene su i 4 od 8 lansiranih bespilotnih letelica Šahed-136/131. Rusi su prvi put pustili odjednom 6 “Kinžala“, kojih u Ruskoj Federaciji ima oko 50.

  • Udar na još jednu banku

    Udar na još jednu banku

    Akcije američke banke “First Republic Bank” pale su danas na berzi za više od 30 odsto tokom ranog trgovanja.

    FRC je imala treću najvišu stopu neosiguranih depozita među američkim bankama, posle banke Sicilujmske doline (SVB) i Signačer banke, koju su regulatori zatvorili tokom vikenda, preneo je CNBC.

    Borba za akcije regionalnih banaka, kako je navedeno, nastavljena je uprkos najavi američkih regulatora o dodatnoj podršci.Zatvaranje banke SVB prošlog petka ostavio je investitore u neizvesnosti da identifikuju druge regionalne banke, koje imaju slične probleme sa bilansom stanja, odnosno visoku stopu neosiguranih depozita i obveznica ili zajmova sa dugim rokom dospeća.

  • Makron planira prisiliti penzionu reformu kroz parlament

    Makron planira prisiliti penzionu reformu kroz parlament

    Francuska vlada upotrijebiće svoje izvršne ovlasti kako bi progurala nepopularnu penzionu reformu predsjednika Emanuela Makrona kroz parlament bez glasanja. Odluka o korištenju ustavnog alata donesena je nekoliko minuta prije glasanja o zakonu, koje se trebalo održati u Narodnoj skupštini.

    U četvrtak je sazvano Vijeće ministara kako bi se vladi omogućilo pokretanje člana 49.3. ustava za usvajanje reforme, što je dovelo do višemjesečnih društvenih nemira.

    Ustavni alat (dekret) omogućuje da se tekst usvoji bez glasanja zastupnika u Narodnoj skupštini.

    Kao rezultat toga, vlada bi se mogla suočiti s izglasavanjem nepovjerenja od strane opozicije.

    Premijerka Elizabet Born bila je izviždana jer je u četvrtak poslijepodne prekinula sjednicu Nacionalne skupštine kako bi pokrenula član 49.3.

    “Ne možemo se kockati s budućnošću naše penzije”, rekla je komori.

    Odluka o pokretanju člana 49.3 došla je usred neizvjesnosti oko toga ima li Makron dovoljno podrške unutar vlastite stranke i desničarskih Republikanaca da zakon prođe kroz Narodnu skupštinu, prenosi “Rfi”.

  • Prva NATO država koja Ukrajini šalje borbene lovce

    Prva NATO država koja Ukrajini šalje borbene lovce

    Poljski predsjednik Andrej Duda kaže da će njegova zemlja isporučiti četiri borbena aviona MiG-29 Ukrajini u “sljedećih nekoliko dana”, čime će Poljska postati prva zemlja NATO-a koja će isporučiti borbene avione Ukrajini.

    Ukrajina je dugo hitno tražila ratne avione za borbu protiv ruskih snaga.

    Poljska, jedna od najvjernijih pristalica Ukrajine u njenoj borbi protiv Rusije, često je prednjačila u uvjeravanju ponekad neodlučnih saveznika da Kijevu dostave teško oružje. Duda je nagovijestio da bi Poljska mogla poslati dodatne borbene avione sljedećih sedmica.

    Slovačka, druga članica NATO-a, takođe će vjerovatno poslati aviona sljedećih sedmica.

    Ukrajina je takođe zahtijevala borbene letjelice F-16 američke proizvodnje, ali je više puta odbijena.

    SAD kaže da bi obuka ukrajinskih pilota na njima trajala predugo, a održavanje i logistika bili bi prekomplikovani za upravljanje tokom sukoba koji je u toku, prenosi “Npr”.

  • Novi izvještaj UN-a: Rusija i Ukrajina mogle bi biti krive za ratne zločine

    Novi izvještaj UN-a: Rusija i Ukrajina mogle bi biti krive za ratne zločine

    Obje strane, ruska i ukrajinska, u sukobu, mogle bi biti krive za ratne zločine, prema izvještaju iz istrage koju podržava UN, objavljeno je danas.

    Ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistemsko mučenje i ubijanje u okupiranim regijama, predstavljaju ratne zločine, navodi Vijeće za ljudska prava UN-a i dodaje da bi ruske snage mogle biti krive i za zločine protiv čovječnosti.

    Izvješštaj je objavljen godinu dana nakon što je ruski vazdušni napad na pozorište u Mariupulju ubio stotine ljudi koji su se skrivali unutra.

    U izvještaju se navodi da su ponovljeni napadi na ukrajinsku infrastrukturu koji su stotine hiljada ostavili bez grijanja i struje, kao i ono što se navodi kao “sistemska i raširena” upotreba mučenja takođe mogući zločin protiv čovječnosti od strane Rusa.

    Autori izvještaja primijetili su navode o “malom broju” ratnih zločina od strane ukrajinskih snaga, uključujući i onaj za koji su rekli da je pod kaznenom istragom ukrajinskih vlasti.

    Istraga je proizašla iz hitne rasprave nedugo nakon ruske specijalne vojne operacije prošle godine.

    Nejasno je kako bi se izvješštaj mogao upotrijebiti protiv Rusije ili Ukrajine jer nijedna od njih nije potpisala Međunarodni kazneni sud, tijelo koje će najvjerovatnije saslušati takav slučaj, prenosi “Morning Star Online”.

  • Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnu politiku Žozep Borel najavio je novi sastanak, novi dijalog između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerom Kosove Aljbinom Kurtijem gdje bi se radilo na normalizaciji odnosa između ove dvije države i otvoriti im put ka EU.

    Prema njegovim najavama, sastanak će se održati u subotu u Ohridu u Makedoniji, i dodaje da ovoj problematici želi pristupiti na drugačiji način.

    “Zapadni Balkan je drugačiji od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u decembru 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije. Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomatije EU jeste saslušanje pred Evropskim parlamentom. U mojoj polemici sa parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu u evropskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelu deceniju. Tom prilikom sam se obavezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao”, naveo je Borel.

    Navodi da mu je Zapadni Balkan postao jedno od težišta njegove pažnje, piše Europa.ba.

    “Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tokom brojnih posjeta regionu, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele da gledaju naprijed, a ne unazad, da žive u demokratijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja lično, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Evrope i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima”, kaže Borel.

    Posebno se osvrnuo na odnos Srbije i Kosova, te da EU radi sve što je njenoj moći kako bi se normalizovali odnosi između ove dvije zemlje.

    “Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usaglasilo sa mojim prijedlogom imenovanja ambasadora Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je da ubrza proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokom nivou te u svojstvu glavnog pregovarača u Briselu sa fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja”, tvrdi Borel.

    Ističe da niko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Dodaje da je bilo uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osjetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje.

    “Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u evropskoj istoriji. Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i osigurali bolju budućnost za sve u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli”, kategoričan je Borel.

    Borel kaže da je začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao da prestane.

    “U septembru 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijelom regionu da napravi korak ka Evropi”, navodi Borel.

    Ističe da su tokom posljednjeg sastanka na visokom nivou između dva lidera, koji je sazvao 27. februara ove godine, postigli saglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog vijeća u februaru, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, smatra da to još nije gotovo.

    “Sada je trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što je već više puta viđeno u novijoj istoriji. Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu saglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usaglase načine provedbe njegovih odredbi”, dodaje Borel.

    Borel kaže da EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu, već da su i ostaju posrednici u Dijalogu.

    “EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju”, tvrdi Borel.

    Smatra da je ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.

    „Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili“, rekao je jedan njegovih iskusnih kolega. Borel dodaje da zadaća lidera jeste da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, ali i kvalitetu života koju nosi članstvo u EU.

  • UN optužile Rusiju za ratne zločine

    UN optužile Rusiju za ratne zločine

    Ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistematsko mučenje, jesu ratni zločini i eventualno zločini protiv čovečnosti, saopštile su Ujedinjene nacije.

    Kako se dodaje, to je pokazala istraga UN-a.

    Izveštaj o ljudskim pravima objavljen je godinu dana nakon ruskog napada na pozorište u Marijupolu kada je poginulo stotinu ljudi koji su bili unutra.Među potencijalnim zločinima protiv čovečnosti, izveštaj je naveo ponovljene napade koji su ciljali u ukrajinsku infrastrukturu, koji su ostavili stotine hiljada ljudi bez toplote i električne energije tokom najhladnijih meseci, kao i “sistematska i rasprostranjena” mučenja u više regiona pod ruskom okupacijom.

  • Eskobar: Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM

    Eskobar: Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM

    Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM, i nadamo se da će Zajednica srpskih opština biti implementirana, jer to je nešto zaista dobro, izjavio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u Beogradu.

    Ne očekujem neko potpisivanje sada, ali se nadam napretku rekao je odgovarajući na pitanje o predstojećim razgovorima Beograda i Prištine u Ohridu, piše RTRS.

    Eskobar je izjavio da niko ne treba da se plaši sporazuma između Beograda i Prištine, i da je on potreban cijelom Zapadnom Balkanu.