VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija nikome ne preti nuklearnim oružjem, iako zapadna štampa u okviru svoje propagande tvrdi suprotno”.

    To je izjavio stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    “Kada je reč o nuklearnom ratu ja mirno spavam, jer znam da mi ne tražimo nuklearni rat i nismo pretili nuklearnim ratom. Sav ovaj narativ da Rusija preti svetu nuklearnim oružjem deo je zapadne propagande”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.Nebenzja je podsetio da Rusija već duže vreme dosledno podseća da nuklearni rat nije deo ruske vojne doktrine, u kojoj je predviđeno vrlo malo konkretnih slučajeva u kojima se može upotrebiti nuklearno oružje.

  • Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Ruski ambasador pri UN-u odbacio je u ponedjeljak opise SAD-a i Evropske unije o svom predsjedavanju Vijećem sigurnosti ovog mjeseca kao prvoaprilsku šalu i najavio sastanak kojim će predsjedavati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na kojem će se braniti načela Povelje UN-a, za čije je navodno kršenje Moskva optužena otkako je započela specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

    Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild rekla je novinarima ranije u ponedjeljak da SAD očekuju da će Rusi biti profesionalni, ali da će koristiti svoje predsjedavajuće mjesto “za širenje dezinformacija i promovisanje vlastitog programa koji se odnosi na Ukrajinu, a mi ćemo biti spremni prozvati ih na svaki trenutak kada to pokušaju učiniti.”

    Ona i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borel nazvali su rusko preuzimanje predsjedanja Vijećem prvoaprilskom šalom.

    Prema pravilima Vijeća sigurnosti, predsjedništvo se rotira svaki mjesec abecednim redom između svojih 15 članova. Ruski ambasador Vasili Nebenzia rekao je novinarima da neće biti promjena u pravilima Vijeća koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

    Rekao je da je Rusija bila “pošten posrednik” tokom prošlih predsjedavanja Vijećem, uloga “koju cijenimo i njegujemo, i uvijek je pokušavamo održati”.

    Predsjednik vijeća predsjedava sastancima i odlučuje o temama ključnih sjednica, kojima često predsjedavaju ministri vanjskih poslova, a ponekad i predsjednici. Lavrov će 24. aprila predsjedavati sjednicom o “učinkovitom multilateralizmu kroz odbranu načela Povelje UN-a.”

    Takođe su potrebni mjesečni sastanci, uključujući Bliski istok, kojim će Lavrov takođe predsjedavati, Siriju i druga globalna žarišta, uključujući Mali, Libiju, Jemen, Haiti, područje Velikih jezera u Africi i Kolumbiju.

    Na očekivanja američkog ambasadora da će Rusija širiti dezinformacije o Ukrajini, Nebenzja je odgovorio nazvavši to zapadnjačkim narativom i istaknuvši da “mi mislimo upravo suprotno”.

    Rekao je da Rusija planira održati neformalni sastanak vijeća u srijedu o, kako Moskva tvrdi, dezinformacijama koje zapadni zvaničnici i mediji šire o ukrajinskoj djeci odvedenoj u Rusiju. Kazao je kako je cilj sastanka “rastjerati ovu priču” da su oteti, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da će Finska u utorak postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza, što je izazvalo upozorenje Rusije da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako Alijansa rasporedi trupe na zemlji svoje nove članice.

    “Ovo je istorijska sedmica. Od sutra će Finska biti punopravna članica saveza” rekao je Stoltenberg novinarima juče uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. Dodao je kako se nada da će se Švedska moći pridružiti NATO-u u narednim mjesecima.

    Bivši norveški premijer rekao je da će u utorak poslijepodne “po prvi put podići finsku zastavu ovdje u sjedištu NATO-a. Biće to dobar dan za sigurnost Finske, nordijske sigurnosti i za NATO u cjelini.”

    Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u utorak. Stoltenberg je rekao da će tada pozvati Finsku da učini isto.

    Finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar odbrane Anti Kaikonen prisustvovaće svečanosti, zajedno s ministrom vanjskih poslova Pekom Havistom.

    “Ovo je istorijski trenutak za nas. Za Finsku će najvažniji cilj na sastanku biti naglasiti podršku NATO-a Ukrajini dok Rusija nastavlja svoju nezakonitu agresiju. Nastojimo promovisati stabilnost i sigurnost u cijeloj evroatlantskoj regiji”, rekao je Havisto u izjavi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Moskva odgovoriti na to da Finska postane članica NATO-a jačanjem njene odbrane ako bude potrebno.

    “Ojačaćemo naš vojni potencijal na zapadu i sjeverozapadu. U slučaju raspoređivanja snaga drugih članica NATO-a na teritoriju Finske, prduzećemo dodatne korake kako bismo osigurali vojnu sigurnost Rusije” rekao je Gruško u primjedbama koje je prenijela državna novinska agencija “RIA Novosti”.

    Najava ulaska Finske dolazi neposredno nakon što su finski birači dali podsticaj konzervativnim strankama na izborima održanim tokom vikenda, lišavajući ljevičarsku premijerku Sanu Marin još jednog mandata. Marin se zalagala za pristupanje svoje zemlje NATO-u.

    U strahu da bi mogli biti na meti nakon što je Rusija izvršila specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu prije godinu dana, nordijski susjedi Finska i Švedska napustile su svoje tradicionalne pozicije vojnog nesvrstavanja kako bi potražile zaštitu kod NATO-a.

    Svih 30 saveznika potpisalo je protokole o pristupanju Finske i Švedske. Turska i Mađarska mjesecima su odgađale proces, ali su popustile Finskoj. Turska je od dvije državer tražila garancije i uvjeravanja, naročito u borbi protiv ekstremizma. Zahtjevi Mađarske nikada nisu bili eksplicitni.

    NATO se mora jednoglasno složiti da se nove članice pridruže. Zvaničnici NATO-a takođe žele uključiti Švedsku u svoje ruke prije sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovih kolega iz saveza u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu 11. i 12. jula.

    “Švedska nije ostavljena sama. Švedska je najbliže što može doći kao punopravna članica”, rekao je Stoltenberg, prenosi “PBS”.

  • Nije “pao”?

    Nije “pao”?

    Portparol istočne vojne komande Ukrajine Serhij Čerevati izjavio da su ruske snage “vrlo daleko” od zauzimanja Bahmuta.

    Prema njegovim rečima, borbe besne oko zgrade gradske uprave, za koju ruska paravojna grupa Vagner tvrdi da je na nju podigla rusku zastavu.

    Čerevati je u telefonskoj izjavi za Rojters rekao da je Bahmut ukrajinski.

    “Bahmut je ukrajinski, oni ništa nisu zauzeli i veoma su daleko od toga da to urade, najblaže rečeno“, istakao je Čerevati.

    Ruska paravojna grupa Vagner u nedelju je saopštila da je na zgradi gradske uprave u Bahmutu podigla rusku zastavu, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u svom noćnom obraćanju građanima Ukrajine rekao da je situacija u tom gradu “veoma vruća”.

    Bahmut je važno saobraćajno čvorište na istoku Ukrajine, a Rusija tvrdi da je on u potpunom okruženju njenih snaga i da kontrolišu veći deo grada.

  • Bivši lideri tzv. OVK izjasnili se da nisu krivi

    Bivši lideri tzv. OVK izjasnili se da nisu krivi

    Bivše vođe tzv. OVK Hašim Tači, Kadri Veselji, Јakup Krasnići i Redžep Seljimi izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice, na početku suđenja pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu.

    Razumijem optužnicu, i u potpunosti nisam kriv – rekao je Hašim Tači pred sudijama, a isto su rekli i ostala trojica optuženih.

    Krasnići je dodao da je on “pomogao da se optužnica razumije, s obzirom na to kakva je”, i požalio se na odlaganje početka suđenja.

    Uvodnim izlaganjem Tužilaštva danas je pred Specijalizovanim vijećima Kosova počelo suđenje bivšim liderima takozvane OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Јakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju.

    Predsjedavajući Smit obavijestio je optužene o njihovim pravima, obavezama i mjerama predviđenim prema pravilu 62.

    On ih je takođe podsjetio da se zaštićenim svjedocima moraju obraćati nadimkom datom u postupku, kao i da se nijedno ime zaštićenog svjedoka ne smije odati.

    Aleks Vajting, v. d. specijalnog tužioca rekao je da će dokazi pokazati da su četvorica optuženih podsticali i implementirali politiku koja je pogađala one osobe koje su bez osnova optužene za saradnju sa srpskim institucijama i osobe koje nisu podržavale ciljeve tzv. OVK.

    • Ta politika je targetirala protivnike i vodila njihovom pritvaranju, mučenju i ponekad smrti. Bilo je na stotine privedenih širom Kosova i na stotine ubijenih – rekao je Vajting.

    Hašim Tači suočava se sa 10 optužbi za pobunu iz 1998. i 1999. godine.

    Specijalizovana vijeća Kosova saopštila su da je u postupku protiv bivšeg vođe tzv. OVK Hašima Tačija i ostalih čelnika OVK odobreno učešće 140 žrtava.

    Optužnica protiv Tačija i trojice njegovih ratnih saradnika objavljena je prije dvije i po godine, a isto toliko vremena oni se nalaze u pritvoru. U svim pojavljivanjima pred Specijalizovanim vijećem u Hagu izjasnili su se da nisu krivi za zločine.

  • “Biće to katastrofa za Bajdena”

    “Biće to katastrofa za Bajdena”

    Američki novinar Simor Herš smatra da je neminovno da aktuelni predsednik SAD Džozef Bajden doživi političku katastrofu zbog napada na gasovode Severni tok.

    Novinar, koji je inače dobitnik Pulicerove nagrade, je istakao da se ekonomska situacija u Nemačkoj pogoršava, te da, pošto je izgubila ruski gas, nemačku industriju čeka “veoma loša sledeća godina”.

    “Biće loše, i to će pasti na Bajdenova pleća. Mislim da će do sredine ove godine to postati politička katastrofa za njega”, rekao je Herš u intervjuu za portal “Postil”.

    Herš je istakao da se američki predsednik se pribojava nemačke nezavisnosti, dok Vašington već “pet generacija” strahuje da će ruski energetski resursi postati političko oružje.

    Međutim, prema Heršovom mišljenju, ono što se dogodilo neće uništiti nemačko-američke odnose, iako su oni “zatrovani” na zvaničnom nivou.

    On smatra da postoji razlika između onoga što misli američka obaveštajna zajednica i onoga što radi Bela kuća.

    “Mislim da niko ne podržava konstantno vikanje Bele kuće na Rusiju i Kinu i stalno preuveličavanje onoga što se dešava u ratu, i u vezi s tim postoji znatna razlika u mišljenju predsednika i državnog sekretara Tonija Blinkena”, naveo je Herš.

    Govoreći o dizanju “Severnog toka” u vazduh, Herš je podsetio na učešće Norveške u terorističkom napadu i nazvao je “malim psom-ljubimcem” Sjedinjenih Država, prenosi Raša tudej Balkan.

    Eksplozije na Severnom toku dogodile su se 26. septembra prošle godine. Simor Herš objavio je 8. februara svoju istragu o eksplozijama u kojoj je, pozivajući se na izvor, naveo da su eksplozivne naprave ispod ruskih gasovoda u junu 2022. godine podmetnuli američki ronioci, a da su ih tri meseca kasnije aktivirali norveški specijalci.

    Nemačka, Danska i Švedska, koje sprovode istragu o eksploziji nisu isključile mogućnost ciljane sabotaže.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je eksplozija na gasovodu očigledan teroristički akt, a Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak za čin međunarodnog terorizma.

    Savet bezbednosti UN nije usvojio ruski nacrt rezolucije kojim se Generalni sekretar poziva da formira međunarodnu komisiju za istragu okolnosti sabotaže Severnog toka.

  • Očekuje se novi pokušaj preuzimanja hrama

    Očekuje se novi pokušaj preuzimanja hrama

    U Kijevsko-Pečerskoj lavri, gdje bi ponovo trebalo da dođe komisija za prijem imovine, služi se bogosluženje, piše ukrajinsko izdanje Strana.

    Do 9.20 nije bilo protivnika Ukrajinske pravoslavne crkve. Takođe, na glavnom ulazu u Lavru dežura značajan broj pripadnika policije – navodi list.

    U 10.00 ponovo bi u Lavru trebalo da stigne komisija koja će započeti proces preuzimanje prostorija u korist države.

    Podsjetimo, prošli put komisija nije mogla da obavi posao jer nije posjedovala odluku suda o iseljenju monaha.

  • Erdogan: Za američkog ambasadora u Ankari zatvorena vrata

    Erdogan: Za američkog ambasadora u Ankari zatvorena vrata

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su njegova vrata od sada zatvorena za američkog ambasadora u Ankari DŽefa Flejka nakon sastanka sa predsjedničkim kandidatom iz glavne opozicione Republikanske narodne partije Kemalom Kiličdarogluom.

    “Šta radi Bajdenov izaslanik? Sastaje se sa gospodinom Kemalom. Sram vas bilo, koristite svoj mozak. Vi ste ambasador. Vaš sagovornik ovdje je predsjednik. Kako ćete poslije ovoga tražiti sastanak sa predsjednikom?”, rekao je Erdogan, a piše list “Star”.

    Erdogan je istakao da su za Flejka od sada vrata zatvorena. “Zašto? Neka zna svoje granice”, zaključio je turski lider.

    Predsjednički izbori u Turskoj održaće se 14. maja, istog dana kada i parlamentarni izbori.

    Prethodni predsjednički izbori održani su 24. juna 2018. godina, a Erdogan je pobijedio sa 52,6 odsto glasova, podsjeća TASS.

  • Detalji smaknuća ruskog vojnog blogera

    Detalji smaknuća ruskog vojnog blogera

    Proratni ruski vojni bloger ubijen je u eksploziji u kafiću u Sankt Peterburgu, potvrdilo je rusko ministarstvo unurašnjih poslova.

    Vladlen Tatarski je umro, a najmanje 30 ljudi je ranjeno u eksploziji. Nema potvrde ko je odgovoran za razaranje u drugom najvećem ruskom gradu.

    Web stranica iz Sankt Peterburga navodi da je kafić nekada pripadao Jevgeniju Prigožinu, osnivaču privatne vojne grupe Wagner.

    Jedan od vodećih ruskih zvaničnika uperio je prst u Ukrajinu ne navodeći dokaze. Kijev je tu tvrdnju odbacio. Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, okrivio je ruski domaći terorizam za eksploziju.

    “Pauci se proždiru međusobno u tegli”, dodao je.

    Ruski mediji i vojni blogeri otkrivaju da se Tatarski družio s građanima i da mu je jedna žena poklonila kipić koji je očito eksplodirao. Svjedokinja je otkrila da je žena koja se predstavila kao Nastja postavljala pitanja i razmjenjivala primjedbe s Tatarskim, piše Sky News.

    Svjedokinja Alisa Smotrova citirala je Nastjinu izjavu da je napravila bistu blogera, ali da su je čuvari zamolili da je ostavi pred vratima, sumnjajući da bi mogla biti bomba. Nastja i Tatarski su se šalili i smijali, a zatim je otišla do vrata, zgrabila bistu i dala je Tatarskom.

    On je navodno bistu stavio na obližnji stol nakon čega je uslijedila eksplozija. Ljudi su u panici počeli bježati, neki povrijeđeni razbijenim staklom i prekriveni krvlju.

    Ako se potvrdi da je Tatarski zaista namjerno likvidiran, to bi onda bio drugi atentat na osobe povezane s ratom u Ukrajini na ruskom tlu.

    Podsjetimo, Darja Dugina, kćerka saveznika Vladimira Putina, ubijena je prošlog augusta nakon što je eksplodirao automobil u kojem se vozila.

    Tatarski je bio među stotinama učesnika raskošne ceremonije u Kremlju prošlog septembra kojom je proglašena ruska aneksija četiri djelimično okupiranih regija Ukrajine.

    “Pobijedit ćemo sve, sve ćemo pobiti, opljačkat ćemo sve što trebamo. Sve će biti kako mi hoćemo”, prikazano je kako je tom prilikom rekao u videozapisu.

    Tatarski, čije je pravo ime Maxim Fomin, imao je više od 560.000 pratilaca na Telegramu i bio je jedan od najpoznatijih vojnih blogera, dajući često kritičke komentare na račun ruskog rata u Ukrajini.

  • Zaoštravaju se odnosi Saudijske Arabije i SAD

    Zaoštravaju se odnosi Saudijske Arabije i SAD

    Saudijska Arabija će počev od maja do kraja 2023. godine smanjiti prozvodnju nafte za 500.000 barela dnevno.

    To će verovatno povećati cene ovog energenta na svetskom tržištu.

    Ministar energetike Sadijske Arabije Abdulaziz bin Salman Al Saud je rekao da će prozvodnja nafte biti smanjena u saradnji sa nekim državama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i nekim zemljama van OPEK-a, ne precizirajući o kojim državama je reč.

    Prema ministarstvu, ovo smanjenje proizvodnje je “preventivna mera”, neophpodna zbog stabilizacije tržišta, prenosi AP.

    Američka agencija navodi da će ovaj potez Saudijske Arabije dovesti do dodatnog zaoštravanja odnosa Vašingtona i Rijada.

    SAD su ranije pozvale Saudijsku Arabiju i druge saveznike da povećaju prozvodnju nafte.

    Vašington se trudi da obori cene nafte i tako smanji ruske prihode od izvoza ovog energenta.