VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ogromno ukrajinsko blago u rukama Rusa – vrijednost više od 12 milijardi dolara?

    Ogromno ukrajinsko blago u rukama Rusa – vrijednost više od 12 milijardi dolara?

    Ukrajina je širom svijeta poznata kao “žitnica Europe”. Ali njeno bogatstvo se nalazi i pod zemljom. Veliki dijelovi tog blaga su pod ruskom kontrolom, što znatno slabi ukrajinsku privredu, piše Dojče vele.

    Ruda gvožđa koja se vadi s dubine od oko jednog kilometra kod gradića Dnjiprorudne u Zaporoškoj oblasti vrlo je cijenjena jer sadrži više od 60 posto željeza.


    Prije rata se najveći dio te strateški važne sirovine, godišnje 4,5 miliona tona, izvozio u Europu – u Slovačku, Češku i Austriju. Ti rudnici su Ukrajini svake godine donosili devize u vrijednosti od 200 miliona evra. Trećina izvađene rude se prerađivala u čeličani u Zaporožju i izvozio se gotovi proizvod.

    Ali od prošlog ljeta od toga više nema ništa: Dnjiprorudne, grad koji se nalazi južno od isušenog akumulacijskog jezera Kahovka, je pod ruskom upravom. Sada strateški važne sirovine odlaze u Rusiju.


    Izvoz rude gvožđa za metalurgiju smanjio se prošle godine za 60 posto u odnosu na godinu dana ranije, objavila je ukrajinska Carinska uprava.

    Stručnjaci iz kanadskog trusta mozgova SecDev procijenjuju ukupnu vrijednost sirovina koje se nalaze na ovim područjima na oko 12 milijardi američkih dolara. Na tim područjima nema samo željezne rude, nego su onde i nalazišta drugih sirovina nužnih za metalnu industriju kao što su kameni ugljen, titan i mangan. A to je područje bogato i zlatom, zemnim plinom, naftom, kaolinom, soli, gipsom i uranom.

    “Rusija nastavlja trgovinu žitom uprkos sankcijama, besplatna isporuka u Afriku”
    Najveće nalazište rude gvožđa Krivij Rih bazen i pogoni za preradu su i dalje pod kontrolom vlade u Kijevu, ali su stalna meta artiljerijskih napada.

    • Politička računica Moskve je prije svega uništavanje privrednog potencijala Ukrajine. Za to nije važno jesu li resursi zaposjednuti ili su uništeni artiljerijom – kaže Jaroslav Šalilo iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu.

    • Ovaj ekonomski stručnjak priča o dramatičnim posljedicama smanjenja resursa za ukrajinsku proizvodnju čelika. Ukrajina je 2021. godine izvozila oko 20 miliona tona metalurških proizvoda, a u prvoj polovini ove godine je izvezeno samo 2,5 miliona tona. Ako se to preračuna na cijelu godinu, onda je to smanjenje od skoro 80 posto.
  • Rusi napali NATO?

    Rusi napali NATO?

    Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova tvrdi da su ruski dronovi eksplodirali na teritoriji Rumunije u napadu prošle noći, ali Bukurešt to negira.

    Portparol rumunskog Ministarstva odbrane, inače zemlje članice NATO, rekao je novinarima da su navodi o tome da su ruski dronovi pali i eksplodirali na rumunskoj teritoriji netačni, prenosi Rojters.

    On je dodao da će Ministarstvo kasnije izdati zvanično saopštenje o incidentu.

    Prethodno su ukrajinske vlasti saopštile da su ruski dronovi tri i po sata gađali ukrajinsku luku Izmail na Dunavu u Odeskoj oblasti, nekoliko sati pred današnji sastanak ruskog i turskog predsednika Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana u Sočiju, gde se očekuju razgovori o obnovi izvoza žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.

    Guverner Odese Oleh Kipe naveo je na Telegramu da u višesatnom ruskom napadu dronovima na luku Izmail nije bilo žrtava ili povređenih, ali da su na širem području grada oštećena skladišta i proizvodni pogoni kao i poljoprivredne mašine i oprema.

  • Nova desna ruka Zelenskog: Kremlj tvrdi da je špijun SAD-a

    Nova desna ruka Zelenskog: Kremlj tvrdi da je špijun SAD-a

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučio je smijeniti dosadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznikova i na njegovo mjesto postaviti Rustema Umerova. Ko je novi ukrajinski ministar odbrane?

    Umerov je rođen 19. aprila 1982. godine u Samarkandu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana.

    Porodica mu potiče iz Alušte na Krimu. Po nacionalnosti su Krimski Tatari, muslimanske vjeroispovijesti. Sovjetske vlasti protjerale su Krimske Tatare 1944. s Krima u Uzbekistan, što je ukrajinski parlament 2015. proglasio genocidom nad Krimskim Tatarima.

    Rustem Umerov je diplomirao i magistrirao ekonomiju i finansije na Nacionalnoj akademiji za menadžment u Kijevu.

    Za zastupnika je izabran u julu 2019. kao član stranke Holos.

    Učestvovao je u izradi stotinjak zakona i kreirao je izjavu ukrajinskog parlamenta o nelegitimnosti ruske aneksije Krima.

    Bio je prisutan i na mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine na samom početku sukoba, u martu 2022. godine, piše “Slobodna Dalmacija”. Prema navodima stranice “Meduza”, Kremlj je optužio Umerova da je špijunirao za SAD i namjerno odugovlačio pregovore u korist Ukrajine.

    Nešto kasnije, 28. marta, je objavljeno da su Umerov, Roman Abramovič i još jedan zastupnik nakon pregovora razvili simptome koji podsjećaju na trovanje. Trojica pregovarača odletjela su u Istambul da dobiju medicinsku pomoć, a Umerov je kasnije na Facebooku objavio da je dobro i zamolio ljude da “ne vjeruju neprovjerenim informacijama”.

    Od septembra 2022. godine se nalazi na čelu Fonda državne imovine Ukrajine.

  • Grenel: Nakon odlaska Trampa, pogoršani odnosi Beograda i Prištine

    Grenel: Nakon odlaska Trampa, pogoršani odnosi Beograda i Prištine

    Odnosi Beograda i Prištine pogoršani su nakon odlaska Donalda Trampa sa mjesta predsjednika SAD, ocijenio je bivši američki izaslanik za dijalog Ričard Grenel.

    Povodom tri godine od potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, Grenel je istakao da je aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden jasno stavio do znanja da Balkan nije prioritet.

    Grenel je ocijenio da su odnosi Beograda i Prištine narušeni zbog napuštanja diplomatskog, političkog i ekonomskog vođstva aktuelnog američkog predsjednika Bajdena.

    On smatra i da je naivno računati na inostranu poslovnu ekspanziju u regionu, gdje je fizička bezbjednost ljudi i imovine garantovana prisustvom NATO trupa.

    Grenel je u izjavi za portal Kosovo onlajn ocijenio da je odluka Bajdena da ustupi američki diplomatski i ekonomski angažman u regionu analitičkoj paralizi EU samo pogoršala stvari, te ukazao da je pokazatelj da su poništena dostignuća Trampa to što moratorijum za članstvo takozvanog Kosova u međunarodnim institucijama nije produžen.

    Vašingtonskim sporazumom, potpisanim 4. septembra 2020. godine je, između ostalog, bio dogovoren moratorijum na godinu dana, odnosno da Priština neće raditi na ulasku u međunarodne institucije i organizacije, a Beograd neće sprovoditi diplomatske aktivnosti čiji je cilj povlačenje odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova.

    Glavni akcenat ekonomskog dokumenta, koji je imao 16 tačaka i dvije verzije, bio je na osnivanju razvojnog fonda i otvaranje regionalne Međunarodne razvojne finansijske korporacije u Beogradu.

    Neke od tačaka ticale su se izrade studije u vezi sa jezerom Gazivode, izgradnje auto-puta Beograd-Priština, obnove željezničkog saobraćaja, a data je i podrška inicijativi “Otvoreni Balkan”.

  • Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Rusija razumije važnost i opasnosti kada se radi o genetskoj tehnologiji i želi da održi etički pristup ovoj oblasti istraživanja, jer ona na kraju može donijeti oružje strašne razorne moći, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On se obratio učenicima povodom početka nove školske godine, a video-zapis tog govora objavio je danas ruski novinar Pavel Zubin na društvenim mrežama.

    “Prema riječima stručnjaka, genetika je važna i opasna. Smatra se da će oni koji zauzmu vodeće pozicije u polju genetike u svojim rukama imati oružje užasne destruktivne moći”, rekao je Putin.

    Putin je naglasio da Rusija ostaje privržena održavanju etičkog pristupa genetskom istraživanju, te da će Moskva osigurati to da se pozitivni temelji koji stoje iza genetike ne pretvore u prijetnju cijelom čovječanstvu, prenijela je “Raša tudej”.

    Ruski predsjednik održao je otvoreno predavanje pod nazivom “Razgovor o onome što je važno” u petak, 1. septembra, prvog dana nove školske godine. Godišnjem obraćanju, koje prenosi televizija, prisustvovalo je oko 30 učenika koji su ostvarili značajne uspjehe, kao što su pobjede na međunarodnim takmičenjima u raznim poljima.

  • Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    U EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.

    Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.

    Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.

    “Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi”, rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.

    I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.

    On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.

    Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.

    “Šta je od tih uslova BiH ispunila, faktički ništa. Ne vidim razlog da može imati neki ubrzani put za otvaranje poglavlja. Jeste EU blagonaklona prema BiH, ali mislim da to nije opravdano i moraju nastaviti pritisak da bismo ono što smo potpisali ispunili”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se i na primjeru Sjeverne Makedonije vidi da ni nakon promjene imena nema napretka prema EU, zato što nema istinski organizovane borbe protiv kriminala i korupcije. Podsjetio je da je i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH za članstvo u EU prije nekoliko godina bilo proslavljano kao istorijski datum, i da su slične izjave davali čak i neki evropski zvaničnici, a da se ispostavilo da je to bio samo jedan papir koji je predat.

    Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da političari godinama izazivaju vještačke krize.

    Smatra da je slična situacija i sa zakonima koji su sastavni dio 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH 2019.

    “Oko tih zakona ne postoji stvarno proturječje već vještačko. Zbog toga je vrlo moguće da će vladajuća koalicija do kraja godine uspjeti ispuniti većinu od tih 14 uvjeta i time privoljeti EU da otvori pregovore sa BiH o članstvu. Na sličan način smo ostvarivali i sve dosadašnje etape EU puta, preko noći su se rješavali problemi koji su godinama bili nerješivi”, kaže ona.

  • Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je večeras da je Aleksij Reznikov smijenjen sa dužnosti ministra odbrane te zemlje.

    ”Ove nedelje od parlamenta će biti zatraženo da usvoji tu kadrovsku odluku. Odlučio sam da smijenim ministra odbrane Ukrajine. Aleksij Reznikov je prošao kroz ovih više od 550 dana rata u punom obimu. Vjerujem da su Ministarstvu potrebni novi pristupi i drugi formati saradnje kako sa vojskom, tako i sa društvom u cjelini”, rekao je Zelenski, a prenosi agencija Unian.

    On je rekao da bi to Ministarstvo trebalo da preuzme Rustem Umerov, koji je trenutno na čelu Fonda za državnu imovinu, dok će Reznikov biti imenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    Umerov je 2022. imenovan za šefa Fonda za državnu imovinu, a prije toga bio je narodni poslanik.

  • Su-34 jeste nosio “kinžal”

    Su-34 jeste nosio “kinžal”

    Ruski borbeni bombarder Su-34 koristi hipersoničnu raketu “kinžal” tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, rekao je neimenovani zvaničnik odbrane za Tass.

    “Lovac Su-34 koristio je u specijalnoj vojnoj operaciji hipersoničnu raketu ‘kinžal’. Prva posada koja je uspešno izvršila takav zadatak dobiće državna priznanja”, rekao je zvaničnik.

    “Kinžal” je najnoviji ruski sistem sa hipersoničnim aero-balističkim raketama koje nose specijalno opremljeni lovci-presretači MiG-31K.

    Raketa “kinžal” ima visoku manevarsku sposobnost i može da pogađa kopnene i pomorske ciljeve, podseća ruska agencija.

    Raketni sistem “kinžal” je u eksperimentalnoj upotrebi od decembra 2017, a ruska vojska ga je prvi put zvanično upotrebila u borbi u Ukrajini 18. marta 2022. godine.

  • Putin očajan: Kreće masovna mobilizacija?

    Putin očajan: Kreće masovna mobilizacija?

    Rusija eksploatiše strane državljane u nastojanju da pribavi više osoblja za svoje ratne napore suočena sa sve većim žrtvama.

    To je saopštilo Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

    Oni dodaju i da Rusi verovatno na milione migranata iz centralne Azije gledaju kao na potencijalne regrute.

    U najnovijem izveštaju obaveštajnih službi navodi se da je Rusija od kraja juna apelovala na građane susednih zemalja oglasima za regrutaciju ljudi da se bore u Ukrajini.

    Kako prenose britanski mediji, Rusija je od početka rata ostala bez gotovo pola miliona vojnika koji su ili ubijeni ili povređeni, pa predsednik Vladimir Putin pokušava da privuče nove plaćenike.

    Takođe, on je u problemima i zbog plaćenika grupe Vagner, koji su povučeni iz borbe u Ukrajini nakon pobune i ostali bez lidera Jevgenija Prigožina.

    U Jermeniji i Kazahstanu su viđeni onlajn oglasi koji nude 495.000 rubalja (oko 5.100 dolara) za početne uplate i plate od 190.000 rubalja (oko 2.000 dolara), saopštilo je ministarstvo.

    Takođe su regruteri aktivni u regionu Kostanaj na Severu Kazahstana, gde mahom živi etničko rusko stanovništvo.

    Zna se da je bar od maja, Rusija prilazila migrantima iz centralne Azije sa pozivima da se bore u Ukrajini sa obećanjima o brzom dobijanju državljanstva i platama do 4.160 dolara, navodi britansko ministarstvo na platformi X (Tviter).

    A bilo je, čini se, i prinudnih regrutacija.

    “Uzbekistanskim migrantima u Marijupolju su navodno oduzeti pasoši po dolasku i bili su primorani da se pridruže ruskoj vojsci”.

    Ministarstvo je takođe saopštilo: “U Rusiji ima najmanje šest miliona migranata iz centralne Azije, koje Kremlj verovatno vidi kao potencijalne regrute”.

    Rusija verovatno želi da izbegne dalje nepopularne mere domaće mobilizacije uoči predsedničkih izbora 2024. godine.

    Eksploatisanje stranih državljana omogućava Kremlju da stekne dodatno osoblje za svoje ratne napore suočenim sa sve većim žrtvama.

    Oko 280.000 ljudi prijavilo se do sada ove godine za profesionalnu službu u ruskoj vojsci, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, bivši predsednik Dmitrij Medvedev.

    Tokom posete Dalekom istoku Rusije, Medvedev je rekao da se sastaje sa lokalnim zvaničnicima kako bi radio na naporima za jačanje oružanih snaga.

    Prošle godine, Rusija je objavila plan da poveća svoje borbeno osoblje za više od 30 odsto na 1,5 miliona.

    Neki ruski poslanici su sugerisali da je Rusiji potrebna profesionalna vojska od sedam miliona vojnika da bi osigur

  • Ukrajina pred porazom

    Ukrajina pred porazom

    Ukrajina će se suočiti sa mnogo problema i biće joj teško da izađe iz sukoba kao pobednik ako se on bude odugovlačio.

    To smatra penzionisani vicemaršal britanskog vazduhoplovstva Šon Bel.

    “Ne mogu sebi da priušte da budu uvučeni u dugi iscrpljujući rat, jer će im biti teško da u njemu pobede“, rekao je Bel za “Skaj njuz“. Prema njegovim rečima, što duže bude trajao sukob, biće više problema. Bivši oficir RAF-a je napomenuo da će Ukrajina, ako se sukob bude odugovlačio, postati “ranjivija”.

    Osim toga, Bel je dodao da će produžavanje sukoba dovesti do smanjenja isporuka oružja u zemlju i do problema sa brojem vojnika. Rusija je pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine.

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je cilj operacije “zaštita ljudi koji su osam godina izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima“.

    On je napomenuo da je specijalna operacija iznuđena mera i da Rusiji “nije ostavljena nikakva šansa da postupi drugačije. Stvoreni su bezbednosni rizici tako da je bilo nemoguće reagovati drugim sredstvima“.