VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    EU sprema novi zakon o medijima, i BiH će morati da uvede novine

    Evropska unija (EU) priprema novi zakon koji ima za cilj da pojača medijsku zaštitu, novinarsku nezavisnost i finansijsku održivost medija koji funkcionišu u bloku.

    Iako BiH nije članica EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo moraće unijeti u svoje zakonodavstvo sve propise koji se donose na nivou bloka, kao što je bio slučaj sa Zakonom o digitalnim uslugama EU, koji se odnosi na rad velikih internet platformi i pretraživača.

    Novi zakon predlaže Evropska komisija, a koji se prije stupanja na snagu mora uskladiti sa Savjetom EU, drugim tijelom koje pored Evropskog parlamenta (EP) učestvuje u donošenju propisa na nivou EU, a koji čine zemlje članice. Postupak usklađivanja je u toku, ali se očekuje da osnovni parametri neće biti izmijenjeni.

    EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja u rad medija. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od “provaljivanja” u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora za medijske članke.

    Najosjetljiviji dio ovog zakona odnosi se na obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inostranstva.

    U BiH bi neki političari ovu odredbu mogli protumačiti kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.

    Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika.

    Kao prvo, u ovoj odredbi će se istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.

    Osim toga, odluke će donositi posebno nezavisno tijelo Evropski odbor za medijske usluge, koji će biti nezavisan od vlasti.

    Tako se odluke neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče.

    Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoženjih uticaja.

    Kada je riječ o javnim emiterima, traži se donošenje višegodišnjeg okvirnog budžeta kako bi se spriječio pritisak na njihov rad. Osim toga, javni oglašivač u pojedinoj zemlji EU ne bi smio odrediti više od 15 odsto budžeta za marketing pojedinačnom mediju s kojim ima ugovor o oglašavanju. Svi ugovori s medijima bi, prema prijedlogu EP-a, trebalo da budu javno dostupni i transparentni.

    Ovaj zakon bi imao dodira i sa već pomenutim Zakon o digitalnim uslugama EU, koji je već stupio na snagu.

    Veoma velike online platforme bi, prema ovom prijedlogu, trebalo da budu spriječene da neselektivno skidaju medijski sadržaj.

    Predviđeno je stvaranje posebnog mehanizma po kojem bi velike platforme prvo trebalo da odvoje regularne medije od onih koji plasiraju sumnjive sadržaje. Nakon toga bi mediji trebalo da budu obaviješteni o spornim sadržajima koje su plasirali i da dobiju 24 časa za odgovor. Tek nakon tog perioda bi mogli obrisati sporni sadržaj s svojih servera.

    Na stranici Savjeta EU objavljena je pozicija njihovog tijela u odnosu na ovaj zakon. Oni su unijeli odredbe o preciznijem definisanju nadležnosti između zemalja članica i Komisije, precizirali prava i obaveze Odbora za medijske usluge, tražili dodatne mjere za zaštitu identiteta novinarskog izvora, bolje preciziranje odredaba o transparentnosti vlasništva, a tražili su i pojašnjenje pravila i obaveza velikih platformi u odnosu na medije.

    Za komentar smo se obratili i Evropskom parlamentu, ali nam nije stigao odgovor.

  • Fon der Lajen: Želimo Srbiju u EU

    Fon der Lajen: Želimo Srbiju u EU

    Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, koja danas boravi u posjeti Beogradu, istakla je da je prva poruka to da je proširenje na vrhu agende EU.

    “Ovo je vrijeme globalne turbulencije, te moramo da ojačamo jedinstvo i bezbjednost našeg kontinenta, a to ćemo učiniti kroz proširenje. Mi želimo da se Srbija pridruži Uniji, a ova ponuda se bazira na povjerenju, reciprocitetu i partnerstvu”, rekla je ona nakon susreta s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.

    Dodala je da je Srbija jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka članstvu i da Plan rasta za zapadni Balkan ima četiri koraka.

    “Možemo BDP zapadnog Balkana da povećamo za 10 odsto. Plan rasta uključuje paket od šest milijardi evra za privrede Balkana, što će pospješiti privrede, stvoriti radna mjesta i podržati ih na putu ka EU”, istakla je Fon der Lajenova.

    Na pitanje Euronews Srbija zašto EU traži priznanje nezavisnosti Kosova od Srbije kada pet njenih članica takođe ne priznaje prištinske vlasti, Fon der Lajenova je odgovorila: “O čemu se radi? Radi se o sprovođenju Ohridskog sporazuma. On predviđa različite korake koji uključuju priznanje dokumenata i institucija od strane Srbije, a uz to ide i osnivanje ZSO. To treba da realizuje Kosovo i to će utrti put normalizacije odnosa Srbije i Kosova – što je neophodan preduslov za evropski put”.

    Vučić je rekao da su imali “dobre razgovore” i da je dolazak predsjednice Evropske komisije od ogromnog značaja za Srbiju.

    Naglasio je da je Srbija posvećena očuvanju mira i stabilnosti, da zna svoje obaveze i ispunjava ih u skladu sa dogovorenim, ali je jasno šta ne može da učini jer je protivno Ustavu Republike, prenio je Euronews.

    Fon der Lajenova dolazi sutra u posjetu BiH, tokom koje će zvaničnicima predstaviti planove rasta za zapadni Balkan i puta regiona ka EU.

  • Haos u Iraku, na “udaru” američke snage

    Haos u Iraku, na “udaru” američke snage

    Dve naoružane bespilotne letelice gađale su iračku vazdušnu bazu Ain al-Asad.

    U bazi su se nalaze američke snage, ali nije bilo žrtava ili štete, rekli su Rojtersu danas bezbednosni i vladini izvori u Bagdadu.

    U ponedeljak je sa četiri rakete tipa “kaćuša” izvršen napad na vazdušnu bazu Ain al Asad, u kojoj se nalaze američke i druge međunarodne snage u zapadnom Iraku, saopštili su bezbednosni izvori, a nije poznato da li je bilo žrtava i štete u ovom udaru, navodi britanska agencija.

    Rakete su ispaljene iz pustinjske oblasti oko 25 kilometara severno od baze, a iračke bezbednosne snage su pokrenule potragu za napadačima, rekla su dva bezbednosna izvora.

    Napadi na američke snage u Iraku su pojačani otkako je 7.oktobra izbio sukob Izraela i palestinskog Hamasa.

    Iračke militantne grupe povezane sa Iranom zapretile su da će gađati objekte koje koristi SAD raketama i bespilotnim letelicama, ako Vašington bude pomagao Izrael u ratu protiv Hamasa u Pojasu Gaze, navodi Rojters.

  • Izraelski ambasador u UN-u nosio žutu zvijezdu: Ovakav UN bi 1944. tražio primirje s nacistima

    Izraelski ambasador u UN-u nosio žutu zvijezdu: Ovakav UN bi 1944. tražio primirje s nacistima

    Izraelski ambasador u Ujedinjenim narodima (UN) Gilad Erdan zakačio je u ponedjeljak žutu zvijezdu na rever, insistirajući da će je nositi sve dok Vijeće sigurnosti ne osudi napad Hamasa na Izrael.

    Zamjerio je sudionicima skupa da su zaboravili zašto je UN osnovan prije gotovo 80 godina i podsjetio na stradanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

    “Kada su jevrejske bebe spaljivane u Auschwitzu, svijet je šutio, a danas su židovske bebe spaljivane u Be'eri i gradovima na jugu od strane nacističkog Hamasa i svijet opet šuti”, kazao je Erdan.

    Dodao je da će nositi žutu zvijezdu dok Vijeće sigurnosti ne osudi Hamas.

    “Nosit ću žutu oznaku sve dok nacistički Hamas ne bude eliminiran i dok Vijeće sigurnosti ne prestane šutjeti i osudi masakr. Neki od vas nisu ništa naučili u posljednjih osamdeset godina! Neki od vas su zaboravili zašto su Ujedinjeni narodi osnovana. Pa ću podsjetiti. Od danas, svaki put kad me pogledaš sjetit ćeš se”, istakao je Erdan.

    Napad Hamasa je usporedio s Holokaustom i stradanjem Jevreja u Drugom svjetskom ratu.

    “Kada su moj djed i njegova djeca poslani u Auschwitz, svijet je šutio. Kada su njegova žena i njihovo sedmero djece poslani u plinske komore, svijet je šutio. Kada su njihova tijela spaljena zajedno s milionima židovskih beba, svijet je bio tih”, rekao je Erdan.

    Kazao je da bi trenutni sastav UN-a 1944. tražio primirje s nacistima.

    “Da se ovo vijeće sastalo u junu 1944., bavilo bi se količinom goriva koje su imali nacisti i velikim brojem poginulih koje je Njemačka imala u usporedbi s Britanijom. Pozvali biste na prekid vatre čak i prije nego što su Rusi zauzeli Staljingrad. Vi biste tražili prekid vatre”, istakao je Erdan.

    Vrhovnog vođu Irana Ajatolaha Ali Khameneia je u nastavku izlaganja usporedio s liderom nacističke Njemačke Adolfom Hitlerom.

    “Međutim, Ismail Haniyeh, vođa Hamasa, nije Adolf Hitler. On nije Fuehrer. On nije vođa ovog kulta smrti, koji želi vladati svijetom. Tu ulogu ima vrhovni vođa Irana, krvoločni ajatolah Khamenei. Hitlerov Treći Reich želio je stvoriti carstvo koje se proteže na kontinentima, baš kao što Khamenei zamišlja svoju radikalnu šiitsku hegemoniju koja obuhvaća regiju i šire. Režim ajatolaha je nacistički režim našeg vremena, a njihova vojska uključuje Hamas, palestinski islamski džihad, Hezbollah, Hute, IRGC i druge džihadiste. Umjesto da viču ‘Sieg Heil!’ ovi radikalni nacistički islamisti viču: ‘Smrt Izraelu! Smrt Americi! Smrt Engleskoj!”, kazao je Erdan.

  • Rat se širi?

    Rat se širi?

    Rat između Izraela i Hamasa širi se na Siriju, podstaknut rastućom nestabilnošću, nasiljem i nedostatkom napretka ka političkom rešenju 12-godišnjeg sukoba.

    To je izjavio danas specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za tu zemlju Geir Pedersen.

    On je kazao Savetu bezbednosti da se, sa nasiljem u sirijskom sukobu, sirijski narod sada suočava sa “zastrašujućom perspektivom potencijalne šire eskalacije” nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra i izraelske vojne odmazde.

    “Prelivanje rata u Siriju više nije samo rizik, već je počelo”, rekao je izaslanik UN za Siriju.

    Pedersen je ukazao na vazdušne napade koji se pripisuju Izraelu koji su nekoliko puta pogodili sirijske aerodrome u Alepu i Damasku, kao i na odmazdu Sjedinjenih Država za, kako je rekao, višestruke napade na njihove snage “od grupa za koje tvrdi da ih podržava Iran, uključujući i teritoriju Sirije”.

    S obzirom na to da je region “najopasniji i najopasniji”, rekao je on, “gorivo se doliva u vatru koja je već počela da se rasplamsava” u Siriji, u kojoj je došlo do porasta nasilja i pre 7. oktobra.

  • Rusi pokrenuli veliki napad

    Rusi pokrenuli veliki napad

    Ruske snage su u oblasti Bahmuta u Donjeckoj oblasti značajno ojačane, izjavio je danas komandant kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski.

    On je naveo da su ruske snage prešle iz odbrane u aktivna dejstva.

    On je za agenciju Interfaks Ukrajina rekao da je situacija na istoku zemlje i dalje teška, da ruske trupe ne odustaju i da svakodnevno napadaju ukrajinske položaje.

    Prema rečima Sirskog, ruske snage su posebno aktivne u oblasti Kupjanska, gde pokušavaju da napreduju u nekoliko pravaca istovremeno, a njihova dejstva su podržana jakom artiljerijskom i minobacačkom vatrom, kao i sve većim brojem dronova kamikaza.

    “Istovremeno, zahvaljujući profesionalnim i koordinisanim akcijama naših vojnika, neprijatelj trpi velike gubitke i ne može da ostvari svoje ciljeve”, rekao je komandant kopnene vojske Ukrajine.

    Sirski je naveo da je, sa komandantima jedinica raspoređenih na delovima fronta gde su najjači ruski napadi, isplanirao dalje korake i odgovor na dejstva ruskih snaga.

  • Američki novinar: Zelenski bijesan na Zapad, oficiri ga ne slušaju

    Američki novinar: Zelenski bijesan na Zapad, oficiri ga ne slušaju

    Novinar američkog magazina Time Simon Šuster napisao je veliki tekst o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj bici da očuva nadu u pobjedu Ukrajine u ratu.

    No, kako piše Šuster koji je Zelenskog pratio tokom njegove posjete SAD-u u septembru, a potom je otišao i u Kijev gdje je razgovarao s bliskim saradnicima ukrajinskog predsjednika, čini se da u ratnu pobjedu vjeruje sve manje ljudi.

    Zelenski, jasno daje naslutiti ton velikog teksta koji možete pročitati ovdje, sve je više usamljen.

    Prvo, Šuster napominje kako je prvog dana puta u Kijev pitao jednu osobu iz užeg kruga predsjednika kako se Zelenski osjeća ovih dana.

    Iste sekunde kao odgovor je dobio jednu riječ – ljuto.

    Nakon više od godine i po brutalnog i iscrpljujućeg rata Zelenski je izgubio vedrinu i njegov smisao za humor više ne dolazi do izražaja.

    “Sada samo uđe u prostoriju, sasluša novosti s bojišta i iz zemlje, izda naredbe i potom izađe, kaže jedan od članova njegovog tima. Jedna druga osoba Šusteru je poručila da se Zelenski, prije svega, osjeća izdanim od strane zapadnih saveznika. Nisu mu dali sredstva da pobijedi u ratu, samo da ga preživi”, navodi on, prenosi pisanje američkog novinara zagrebački Jutarnji list.

    Ne želi odustati od borbe
    Ipak, njegovo uvjerenje u pobjedu nije se promijenilo. Usprkos nedavnim teškoćama na bojnom polju, napose relativno neuspješnoj ofanzivi i silovitom ruskom napadu na grad Avdivku, on ne namjerava odustati od borbe i tražiti bilo kakav mir. Upravo suprotno, njegova uvjerenost u definitivnu pobjedu nad Rusijom toliko je očvrsnula da je to počelo brinuti neke njegove saradnike, piše Šuster. Riječ je o gotovo mesijanskoj uvjerenosti, napominje se u tekstu.

    “Zavarava se. Mi više nemamo opcija. Mi ne pobjeđujemo – ali pokušajte to njemu objasniti”, kaže frustrirano jedan od savjetnika Zelenskog, piše Time.

    Ukrajinski predsjednik toliko je tvrdoglav, kažu neki od njegovih saradnika, da je to počelo ozbiljno ometati nastojanja da se osmisli nova strategija, neka nova poruka. Dok god se raspravlja o budućnosti rata, jedna stvar i dalje predstavlja tabu: mogućnost da se ispregovara neki oblik mira s Rusima. Prema nedavnim anketama, većina Ukrajinaca bi takav prijedlog odbila, naročito ako bi to značilo da se moraju odreći bilo kojeg dijela okupiranih teritorija.

    Smjene na pomolu
    Osim frustriranih savjetnika, Zelenski više nije ni na istoj valnoj dužini s nekim vojnim komandantima, piše Time.

    Na primjer, mnogi smatraju da se fronta neće puno pomicati tokom zimskih mjeseci zbog teških uslova na frontu. Zelenski to ne prihvaća – za njega “zamrzavanje rata” znači da Ukrajina gubi.

    Prije nego nastupi prava zima, saradnici Zelenskog upozoravaju da bi moglo doći do velike promjene u vojnoj strategiji, ali i promjenama u predsjednikovom timu.

    Navodno je barem jedan ministar na odlasku, a smjena se spominje i kontekstu jednog od generala koji su na čelu protivofanzive. Razlog za to je činjenica da ta protivofe+anziva nije urodila plodom.

    “Ne napredujemo”, kratko je rekao jedan od ljudi iz užeg tima predsjednika.

    Štaviše, kaže ista osoba, neki od komandanata na prvoj liniji počeli su odbijati naredbe da napadnu određene položaje, čak i kad one dolaze direktno iz kancelarije predsjednika.

    “Oni samo žele sjediti u rovovima i držati liniju obrane. A rat tako ne možemo dobiti”, dodaje.

    Kada je Šuster jednog od višepozicioniranih ljudi iz ukrajinske vojske upitao je li to istina, on mu je poručio da nekim komandanata naprosto ne preostaje drugo.

    Kao primjer navodi situaciju iz sredine oktobra kada je politička vrhuška iz Kijeva zatražila da se pokrene operacija s ciljem zauzimanja Horlivke.

    Riječ je o većem i strateški važnom gradu (u kojem je prije ruske intervencije navodno živjelo više od 200.000 ljudi) u Donjeckoj oblasti koji se nalazi južno od Bahmuta, a koji Rusi drže još od početka izbijanja sukoba u Ukrajini – dakle 2014. godine.

    Odgovor Kijevu na tu naredbu bio je prilično jezgrovit: “A s čime da zauzmemo grad? Nemamo ni ljudi, ni oružja. Gdje je oružje? Gdje je artiljerija? Gdje su novi vojnici?, napominje ovaj oficir.

    Konačno, tu je na vidjelo došao još jedan, možda i ključni problem ukrajinske vojske. A taj je da je nedostatak ljudi postao veće pitanje nego li nedostatak oružja i municije. Čak i kad bi sa Zapada došlo sve oružje koje je Kijevu obećano, sada su, kaže jedan od saradnika Zelenskog, u takvoj situaciji da više nemaju ljude koji bi ga mogli upotrijebiti.

  • Putin sazvao hitan sastanak: Okuplja se vrh države

    Putin sazvao hitan sastanak: Okuplja se vrh države

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas hitan sastanak u 19 sati po moskovskom vremenu, odnosno 17 sati po srednjeevropskom vremenu.

    Sastanku će prisustvovati kompletno rukovodstvo zemlje.

    Kako je istakao portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ruski predsednik Vladimir Putin će tokom dana održati sednicu na kojoj će biti reči o pokušaju Zapada da iskoristi dešavanja na Bliskom istoku kako bi se podelilo društvo.

    “Dobro je poznato i očigledno da su jučerašnji događaji oko aerodroma u Mahačkali u velikoj meri rezultat spoljnog mešanja, uključujući spoljni informativni uticaj”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Podsetimo, grupa ljudi izazvala je nerede kada je sleteo avion iz Tel Aviva, ali aerodrom je privremeno ostao zatvoren, saopštila je ruska Federalna agencija za vazdušni saobraćaj Rosavijacija.

    Uhapšeno je šezdeset ljudi.

  • Brisel regionu daje šest milijardi evra za reforme

    Brisel regionu daje šest milijardi evra za reforme

    EU planira da pomogne zemljama zapadnog Balkana u provođenju reformi neophodnih za evropsku integraciju sa šest milijardi evra investicija, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Sjeverna Makedonija, Albanija, (samoproglašeno/) Kosovo, Srbija, Crna Gora i BiH treba da iskoriste ovu šansu za proširenje EU i da rade na usklađivanju svojih sa standardima bloka”, rekla je ona tokom posjete Skoplju.

    Fon der Lajenova je doputovala u Skoplje u okviru posjete zemljama zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropske komisije je juče krenula u četvorodnevno putovanje u zemlje zapadnog Balkana tokom kojeg će posjetiti BiH, Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru i Srbiju.

    Fon der Lajenova će sutra posjetiti Podgoricu, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Dritanom Abazovićem.

    U poslijepodnevnim časovima posjetiće Beograd, gdje će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i premijerom Anom Brnabić.

    Ona će u srijedu, 1. novembra, posjetiti BiH.

    Evropska komisija saopštila je ranije da će ovo biti prilika da se razgovara o bilateralnoj saradnji, a posebno će se liderima predstaviti detaljnije plan EU za rast na zapadnom Balkanu, prenosi Srna.

  • Hitno sazvan sastanak, pretnja još jednoj državi

    Hitno sazvan sastanak, pretnja još jednoj državi

    U Velikoj Britaniji je za ponedjeljak sazvan sastanak vladinog odbora za hitne situacije, pod nazivom “COBRA”.

    Na sastanku će se raspravljati o sigurnosnim rizicima koji proizlaze iz sukoba Izraela i Hamasa.

    U Velikoj Britaniji se povećao broj slučajeva antisemitizma i islamofobije.

    “Moramo da se uverimo da su britanski sistemi sigurni i zaštićeni od terorističke pretnje, kao što vlada uvek radi”, rekao je ministar za veštine i visoko obrazovanje Robert Halfon.

    Britanska obaveštajna agencija MI5, zadužena za unutrašnju bezbednost, smatra da je pretnja od terorizma u ovom trenutku značajna, što znači da je teroristički napad verovatan ili da bi mogao da usledi.

    Postoje dve više kategorije nivoa pretnje: ozbiljan, što znači da je napad veoma verovatan, dok kritična pretnja znači da je napad vrlo verovatan u bliskoj budućnosti.