VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Izabran novi Prigožin?

    Izabran novi Prigožin?

    Kremlj je započeo drugu fazu tzv. projekta “Afrika” i već je pronađena zamena za Jevgenija Prigožina.

    Rusija jača svoje prisustvo u Africi, posebno želi da se jače pozicionira u Libiji, odnosno na Sredozemnom moru.

    Vol strit žurnal navodi da Moskva želi da se nagodi sa liderom libijskih pobunjenika, generalom Halifom Haftarom, kome pruža političku, vojnu (na njegovoj strani se bori oko 1.200, a neki izvori kažu 1.600 Vagnerovih plaćenika) i finansijsku podršku u zamenu za vojnu upotrebu dve važne libijske luke na Sredozemnom moru – Tobruk i Bengazi.

    Reč je o lukama velike propusnosti i udaljene su samo oko 400 milja od grčke i italijanske obale, važnih članica NATO-a, a da podsetimo, Rusi imaju i vojnu bazu u sirijskoj luci Tartus.

    Zanimljivo je da je ruski predsednik Vladimir Putin poslao zamenika ministra odbrane Rusije generala Junus-Beka Jevkurova, bivšeg predsednika Ruske Republike Ingušetije, da poseti Haftara, a potom i šefa vojne hunte u Burkini Faso Ibrahima Traorea. Veoma je značajno da se to dogodilo dan pre smrti Jevgenija Prigožina, šefa Vagnerove plaćeničke vojske. Može se reći da je Putin zapravo imenovao Jevkurova za svog novog ličnog guvernera Afrike.

    Jevkurov je završio rusku (sovjetsku) prestižnu vojnu akademiju Frunze, poput Haftara, a takođe je i musliman, što bi trebalo da mu bude dodatni plus u komunikaciji sa onim snagama u Africi sa kojima Kremlj želi da uspostavi partnerske odnose i nametne svoje “pogled na rat u Ukrajini“. Rusiji su potrebni saveznici u trenutku kada je sve više izolovana na međunarodnoj sceni, a potrebna su joj i sredstva za svoju sve manju kasu. Rat košta mnogo, kao i održavanje socijalnog mira u samoj Rusiji. Prema VSJ i nezavisnom portalu bloknot.ru, uprkos dobrim odnosima sa Turskom, Rusija pomaže Haftaru upravo u borbi protiv frakcija koje podržava Ankara.

    Tako je Jevkurov tokom posete pristao na rusku pomoć Haftaru u rezervnim delovima i popravkama, ali je i ponudio da remontuje svoju zastarelu letelicu iz sovjetskog doba. Naime, istočna Libija, područje koje kontroliše Haftar, od vitalnog je značaja za tranzit ruskih aviona koji lete iz Rusije ili Sirije u podsaharsku Afriku. Mnogi ruski i zapadni analitičari, kao i diplomate, smatraju da raspoređivanje Vagnera i drugih ruskih “državnih” plaćenika u Maliju i Centralnoafričkoj Republici ne bi bilo moguće bez pristupa Haftarovim aerodromima. S obzirom na sve što se dešava na globalnom nivou oko rata u Ukrajini, Rusija želi da ostvari veći uticaj u Africi kako bi pokušala da istisne ili ograniči uticaj Zapada, ali i da te zemlje pridobije na svoju stranu u međunarodnim odnosima. i institucije.

    Osim toga, za Ruse je važan energetski i mineralni potencijal tih zemalja. Jevkurov je poslat u Afriku da preuzme Prigožinovljeve poslove, kako vojne tako i “ekonomske“, ali i da rasporedi skoro šest hiljada Vagnerovih plaćenika među drugim „plaćeničkim grupama“ koje dolaze da zamene raspuštenog Vagnera.

    Uz Junus-Beka Jevkurova bio je Konstantin Mirzojanc, nekadašnji komandant jedne od ruskih specijalnih snaga, a sada čelni čovek privatne armije Redut, koja bi posle Vagnera trebalo da postane Vagner, a za koju nezavisni ruski portal gulag.ru tvrdi da je njeni „sponzori”.glavni Putinovi oligarsi i finansijeri Kremlja Genadij Timčenko i Oleg Deripaska. Portal blognote navodi da “dok Kina isključivo teži ekonomskoj ekspanziji u Africi, ne mešajući se u politiku, Rusija, koju predstavlja Prigožin (sada nastavlja sa drugim ljudima), stvorila je potpuno drugačiji model, nudeći afričkim elitama neograničenu moć koja bi bila zasnovano na ruskom oružju u zamenu za preuzimanje kontrole nad prirodnim resursima afričkih zemalja“.

    “Ruski ekspedicioni korpus”
    Azerbejdžanski portal hakkin.az, pak, tvrdi da se Vagnerovci, kojih na Bliskom istoku i u Africi ima najmanje šest hiljada, sada okupljaju u novoj vojnoj “aglomeraciji” pod kodnim nazivom “Ruski ekspedicioni korpus “, a nadzor nad njim, kao i nad poslovnom stranom Vagnera (Prigožin je bio vlasnik ili suvlasnik rudnika zlata i uranijuma i naftnih i gasnih polja u afričkim zemljama i u Siriji) preuzima general Jevkurov.

    Stoga nije na odmet primetiti da su Jevkurov i šef hunte Burkine Faso, između ostalog, kako prenose ruski mediji, razgovarali o “saradnji u sferi nuklearne energije“. A VSJ piše da se očekuje da će uskoro “američka diplomatska i vojna misija posetiti Libiju kako bi izvršila pritisak na Haftara da “otkaže” Vagnerove plaćenike i ohrabri ga da ujedini svoju pobunjeničku vojsku sa onima koje podržava Zapad”.

    Očekuje se da će se Majkl Lengli, komandant američke komande za Afriku, i Ričard Norland, specijalni izaslanik SAD za Libiju, odvojeno sastati sa Haftarom i Abdulom Hamidom Dbeibahom, šefom vlade sa sedištem u Tripoliju koju priznaje većina međunarodne zajednice.

    Naime, VSJ u svojoj analizi smatra da je Zapad u defanzivi u Africi, pa Kameron Hadson, član američkog tima za Sudan, kaže da su Rusi sve agresivniji u širenju svog uticaja u Africi, a “SAD samo pokušava da ih obuzda“. Analitičari kažu da bi rusko napredovanje dalo Moskvi kontrolu nad ključnim energetskim koridorima koji bi mogli da posluže kao alternativa snabdevanju Evrope.

    To bi takođe omogućilo Kremlju da proširi svoju globalnu konfrontaciju sa Zapadom, piše VSJ. Zbog svega toga, NATO je pojačao svoje prisustvo na Mediteranu. Međutim, Jevkurov, pišu nezavisni ruski mediji, ne namerava da se zaustavi samo na Libiji i Burkini Faso, a uskoro se može očekivati jedna od njegovih obimnih afričkih turneja, u trajanju od skoro mesec dana, tokom koje bi posetio čak desetak zemlje, kao što su Alžir, gde je bilo mnogo sovjetskih vojnih savetnika, Angola, DR Kongo, Etiopija, Sudan, Mali, Centralnoafrička Republika, Nigerija, Madagaskar i Kenija. Bitka za uticaj u Africi se očigledno nastavlja sa novim žarom.

  • Erdogan poručio da se Turska može razići s EU ako to bude potrebno

    Erdogan poručio da se Turska može razići s EU ako to bude potrebno

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan danas je izjavio da bi njegova država mogla da se raziđe s Evropskom unijom ako to bude potrebno. To je kazao komentarišući izvještaj Evropskog parlamenta o Turskoj.

    U izvještaju, usvojenom ranije ove sedmice, navedeno je da se tursko pridruživanje Uniji ne može nastaviti pod postojećim uslovima te je pozvano na to da se razmotri, kako je istaknuto, paralelan i realan okvir za odnose s Ankarom.

    Turska već 24 godine ima status kandidatkinje za članstvo u EU, ali su pregovori za pristupanje obustavljeni posljednjih nekoliko godina. Kao razlog za to navedeni su kršenje ljudskih prava i vladavine prava.

    “EU pokušava da se raziđe s Turskom. Napravit ćemo procjenu u odnosu na ovakav razvoj događaja i ako bude potrebno, možemo se razići”, poručio je Erdogan uoči odlaska u Sjedinjene Američke Države.

    Iz Ministarstva vanjskih poslova Turske su ranije saopćili da spomenuti sadržaj sadrži neosnovane optužbe, predrasude, da je površan i nevizionarski, prenosi agencija Reuters.

  • Kinu prestigao Meksiko

    Kinu prestigao Meksiko

    Kina više nije najvažniji američki spoljnotrgovinski partner, već je to, prema podacima američkih statističara, Meksiko.

    Trgovinska razmena dveju zemalja dosegla je 263 milijarde dolara u prva četiri meseca ove godine, što predstavlja 15,4 posto američke spoljne trgovine.

    Kad se 2001. Kina pridružila Svetskoj trgovinskoj organizaciji, postala je sve važniji igrač u spoljnoj trgovini, a 2014. postala je i američki trgovinski partner broj jedan (umesto Kanade), prenosi seebiz.

    Međutim, nedavno je došlo do sve većeg trvenja između dvaju najvećih svetskih ekonomija nakon što je Trampova administracija uvela više carine na kinesku robu 2018. godine.

  • Kadirov u komi? “U kritičnom je stanju”

    Kadirov u komi? “U kritičnom je stanju”

    Predstavnik Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Andrej Jusov rekao je da je lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov u kritičnom stanju.

    Lider Čečenije Ramzan Kadirov je u komi prema ukrajinskim tajnim službama (GRU). Strani mediji prenose da se zdravlje čečenskog šefa države znatno pogoršalo poslednjih dana.

    Kako se navodi, sve pokazuje da pogoršanje njegovog zdravlja nije posledica bilo kakve povrede, već verovatno već postojećih bolesti.

    “Informacija je potvrđena iz različitih izvora u medicinskim i političkim krugovima. Ne radi se o povredama. Ostale pojedinosti treba dodatno razjasniti. On je bolestan već duže vreme, a govorimo o sistemskim zdravstvenim problemima”, rekao je Jusov.

    Zdravstveno stanje Kadirova, koji je blizak saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, izazvalo je zabrinutost i spekulacije o njegovom nasledniku, posebno ako ne uspe da se oporavi.

    Neki stručnjaci tvrde da bi Rusija mogla da pokuša da održi stabilnost u regionu imenovanjem kredibilnog naslednika, dok drugi strahuju da bi situacija mogla da dovede do povećanja tenzija i nestabilnosti.

    U međuvremenu, nisu saopšteni detalji o bolesti koja je čečenskog lidera dovela do ovog stanja. Napominje se da je ova vest počela da kruži društvenim mrežama, dok na Telegramu postoje srodni izveštaji na ruskim i čečenskim kanalima.

    Istovremeno, ruska strana nije zvanično potvrdila stanje Putinovog bliskog saveznika. Sada ostaje da se vidi kako će se razvijati događaji i kakve će posledice imati koma čečenskog lidera u regionu i odnosima sa Rusijom.

  • Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Orban: Ekonomska situacija će primorati EU da podrži mir

    Pogoršanje ekonomske situacije će biti odlučujući faktor koji će primorati vlade zemalja EU da se pridruže inicijativi za mir, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je rekao radiju Košut da je EU u osnovi mirovni projekat, ali da je proratna strana trenutno u ogromnoj većini, prenijela je agencija MTI.

    Orban je napomenuo da je Mađarska od izbijanja rata u Ukrajini dala Kijevu oko 470 miliona dolara evropskog novca, ali da nije napravljen ni korak bliže miru.

    Prema njegovim riječima, kada je riječ o ratu, odlučujuće alatke su u rukama Amerikanaca, prenosi RTRS.

  • Blinken i Barbok razgovarali o Dodiku: Moramo održati pritisak

    Blinken i Barbok razgovarali o Dodiku: Moramo održati pritisak

    Američki državni sekretar Antony Blinken i ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock danas su u Washingtonu razgovarali i o situaciji u Bosni i Hercegovini.

    “Mislim da je vrijedno istaći da smo razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Evropi, a posebno u Bosni i Hercegovini. Veoma cijenimo vodstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih finansijskih tokova predsjedniku Republike Srpske Dodiku”, rekao je Blinken.

    Takođe je spomenuto da su razgovarali o jačanju EUFOR-a u sklopu misije Althea.

    “Razgovarali smo o tome kako Evropska unija može održati pritisak na aktere koji BiH izlažu velikom riziku, posebno Dodiku, koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti”, kazao je Blinken.

    Osim o Bosni i Hercegovini dvoje visokih zvaničnika SAD-a i Njemačke razgovaralo je o Kini, Tajvanu i Ukrajini.

    Bearbock je kazala da su završila vremena tokom kojih Njemačka nije brinula o sigurnosti.

    “Mi Nijemci smo olako uzeli našu sigurnost, ta vremena su završila. Naši saverznici mogu se osloniti na nas. Podržavat ćemo Ukrajinu sve dok je potrebno”, rekla je Bearbock.

    Takođe je kazala da će Njemačka izdvojiti dva procenta državnog budžeta za odbranu, kako to nalaže NATO.

  • Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, izjavila je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Kako kaže, svjetski mediji objavili su nove dokaze o dvostrukim standardima međunarodnog krivičnog pravosuđa koji se primenjuju na Srbe i kosovske Albance.

    Prema njenim riječima, posebna pažnja skrenuta je na uslove pritvora u Specijalnom sudu u Hagu bivših ekstremista terorističke „Oslobodilačke vojske Kosova“, uključujući nekadašnjeg tzv. „predsjednika“ Hašima Tačija i tzv. “predsjednika parlamenta” Kadrija Veseljija.

    Diplomata je istakla da je 2022. godine, osmorici uhapšenih i optuženih za teške zločine odobreno 880 posjeta članova porodice i drugih lica. Ona je dodala da je specijalni sud dva puta ove godine dozvolio Hašimu Tačiju da otputuje na KiM iz humanitarnih razloga – da bi posjetio svoje bolesne roditelje.

    „Za ove optužene stvoreni su maksimalno komforni uslovi – omogućeno im je da koriste teretanu, biblioteku, novčana sredstva i služe se uslugama posebnog računa. Ograničenja u slučaju kršenja pritvorskih pravila su veoma blaga, krajnja mjera je dvonedeljni boravak u samici, a i tada bez zabrane telefonskih razgovora. Bilo bi sjajno kada bi postojali jedinstveni standardi za postupanje po ovakvim zahtjevima i molbama. Ali postoji i druga realnost, druge činjenice“, objasnila je Zaharova na brifingu održanom 13. septembra na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.

    Ona naglašava da kada je u pitanju odnos prema Srbima koje je osudio Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju ili njegov rezidualni mehanizam, to je nešto drugo.

    Zaharova je dodala da oni koji izdržavaju kaznu u brojnim evropskim zemljama su u mnogo težoj situaciji.

    „Bivši predsjednik Republike Srpske u sastavu Bosne i Hercegovine Radovan Karadžić, prema riječima njegove kćerke, nikada nije uspio da od uprave britanskog zatvora dobije normalnu rasvjetu u ćeliji. Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (Hrvatska) Milan Martić i general Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević godinama su u izolaciji u estonskom zatvoru: dozvoljeno im je da kontaktiraju samo sa nekoliko drugih zatvorenika, a nemaju adekvatnu medicinsku njegu. Već dugo se priča da nadležni ljekari očigledno nedovoljno brinu o stanju bivšeg komandanta Oružanih snaga Republike Srpske Ratka Mladića“, navodi primjere diplomata.

    Zaharova podvlači da sve ovo sugeriše da optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Ona je objasnila da zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, ne dozvoljavaju im susrete sa najbližima i ne pružaju im mogućnost da zadovolje osnovne potrebe.

    „Takav pristup izaziva osnovane sumnje da će Specijalni sud u Holandiji biti u stanju da prevaziđe neslavne tradicije „haškog pravosuđa“; takođe, teško da će očuvati nepristrasnost (zasad uopšte ne uspeva)“, ocijenila je portparol.

    Diplomata je zaključila da je glavni test profesionalizma i objektivnosti Specijalnog suda proces koji se trenutno odvija protiv predstavnika “Oslobodilačke vojske Kosova”, među kojima su Hašim Tači i njegovi najbližih saučesnici.

  • Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    P

    remijer Mađarske Viktor Orban na Demografskom samitu u Budimpešti osvrnuo se na nadolazeće izbore za Evropski parlament te je poručio kako konzervativna struja želi ostvariti znatno bolji rezultat.

    Tokom govora, Orban je rekao kako je došlo vrijeme promjena u Evropskoj uniji.

    “Došlo je vrijeme da se zamijeni dominantni diskurs u Evropskoj uniji. Njega sada predvodi progresivna i liberalna elita nezainteresovana za glavne probleme građana EU kao što su želje za porodicom i podizanjem djece”, rekao je Orban.

    Umjesto toga, prema Orbanovom mišljenju, Brisel se bavi LGBT pitanjima.

    “Evropski parlament se bavi glupostima i podsjećaju na Sovjete koji su pokušali da promijene tokove rijeka”, poručio je premijer Mađarske.

    Ističe i kako konzervativna struja ima snagu da promijeni situaciju na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

    “Nemamo šanse da ubijedimo sadašnje liberalne i progresivne elite u drugačije razmišljanje. Moramo ih gurnuti sa strane, ali takva promjena zahtijeva da konzervativne snage orijentirane na porodicu preuzmu vlast u što većem broju država”, zaključio je Orban.

  • Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Stokholm da daje “nepravedne i netačne” primjedbe o stanju demokratije u Mađarskoj, za koje je rekao da su “u suprotnosti” sa zahtjevom Švedske da se pridruži NATO-u, koji Budimpešta još uvijek nije ratifikovala.

    “Pozivate naše parlamentarce da ratifikuju vaš prijem u NATO, dok nastavljate da ih optužujete da su uništili demokratiju u Mađarskoj”, napisao je Sijarto u pismu švedskom kolegi Tobijasu Bilstremu objavljenom na platformi X (Tviter).

    Sijarto je reagovao na desetominutni video koji je objavio UR, švedski javni emiter za obrazovanje, a u kojem se kritikuje stanje demokratije u Mađarskoj.

    “Ova kontradiktornost je sada postala još jača i definitivno ne pomaže da se ispuni vaš kontinuirani zahtev”, upozorio je mađarski ministar.

    Đerđelj Guljaš, poslanik vladajuće partije, istakao je da, ako se film prikazuje u državnim školama, “to znači da Švedska čini sve da spriječi Mađarsku da ratifikuje pristup NATO-u”, prenosi Tanjug.

    Mađarska, koja je bila jedna od posljednjih zemalja koja je potpisala prijem Finske u NATO, mjesecima je odugovlačila sa odobravanjem kandidature Švedske za pridruživanje vojnom bloku jer tvrdi da je Stokholm kritikovao demokratske vrijednosti zemlje, prenosi “Politiko”.

    “Šokantni edukativni video koji je odobrila švedska vlada o napadu na Mađarsku! Kako da ubijedimo mađarske poslanike da podrže članstvo Švedske u NATO-u kada se naša demokratija više puta dovodi u pitanje, vređajući naše glasače”, objavio je na društvenim mrežama glavni premijerov politički savjetnik Balaž Orban.

    Nakon što je Turska pristala da podrži kandidaturu Švedske na samitu u Vilnjusu u julu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je dobio uvjeravanja od mađarskog premijera Viktora Orbana da njegova zemlja neće nastaviti da se protivi članstvu Stokholma.

    Tri dana nakon samita u Viljnusu, poslanik Fidesa i šef odbora za spoljne poslove mađarske Narodne skupštine Žolt Nemet oprezno je signalizirao da bi parlament mogao biti spreman da “počne rad” na ratifikaciji kandidature Švedske “sredinom septembra”. Evropska unija već godinama proziva Mađarsku zbog pada nivoa demokratije u zemlji.

    Prošlog septembra, u izvještaju Evropskog parlamenta naveno je da je ta zemlja postala “izborna autokratija”, dok je Evropska komisija godinama vodila bitku sa nacionalističkom partijom Fides zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava za bogaćenje ličnosti bliskih vladajućoj stranci.

    Sijarto je, takođe, danas objavio na Fejsbuku da su poslanici mađarskog parlamenta osvojili mandate u demokratskoj konkurenciji i da od tada kontinuirano rade na poboljšanju životnog standarda u svojim izbornim jedinicama, usljed čega su, kako je dodao, mnogi od njih četiri, pet, pa i šest puta birani od strane naroda.

  • Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajinska vlada pokrenula je pravni postupak protiv najmanje dvije zapadne vojne kompanije koje nisu ispunile ugovore o opremi ili ponudile povrat sredstava koja je Kijev platio za osiguranje poslova.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine bori se s nizom skandala oko nabavke dok njihove snage vode žestoke borbe s ruskim trupama na terenu. Ukrajinska vojska jako zavisi o zapadnom oružju u sukobu koji je ušao u 18. mjesec.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane navelo je “Newsweeku” u pisanom odgovoru da je 11 odsto svih vojnih ugovora potpisano sa stranim dobavljačima te da je “samo nekoliko njih imalo poteškoća u ispunjavanju svojih obaveza u potpunosti”.

    Šest stranih kompanija, od kojih su dvije američke, “nije u potpunosti ili djelimično ispunilo svoje obaveze iz ugovora, ali su izvršile djelimičnu isporuku ili su u potpunosti vratile sredstva”, saopštilo je ministarstvo.

    Dvije evropske kompanije “nisu isporučile robu i nisu vratile avans”, dodaje ministarstvo, napominjući da se protiv dva dobavljača u kašnjenju preduzimaju pravne radnje.

    Ministarstvo je odbilo imenovati kompanije ili dati informacije o ugovorima, navodeći kao razlog zaštitu osjetljivih vojnih informacija u sklopu vanrednog stanja.

    Širenje takvih informacija, navodi se, “može prouzrokovati poteškoće stranim dobavljačima u ispunjavanju njihovih obaveza, kao što je sklapanje ugovora s proizvođačima i drugim učesnicima kupovine naoružanja i vojne opreme u zemljama s neutralnim stavom u pogledu snabdijevanjem Ukrajine oružjem”.

    Zvaničnici ministarstva ranije su otkrili detalje o dobavljaču koji nije ispunio svoje obaveze. Prošli mjesec ministar odbrane Oleksij Reznikov – koji je u međuvremenu smijenjen i zamijenio ga je Rustem Umerov – rekao je da je ukrajinska vlada podnijela nekoliko arbitražnih zahtjeva protiv poljske kompanije Alfa.

    “Postoji mnogo takvih kompanija i, nažalost, nisu sve uspjele ispuniti potpisane ugovore, čak ni uticajni igrači na tržištu”, rekao je Reznikov, dodajući da je ministarstvo već pobijedilo u arbitražnom sporu protiv neimenovanog stranog dobavljača. “Postoje i ukrajinske firme koje nisu isporučile obećano, ali i američke.”

    U Alfinom slučaju, rekao je Reznikov, kompanija je “ponudila druge vrste projektila; sada proučavamo odgovaraju li nam. A onda ćemo ili tražiti isporuku ili da nam se vrati avans”.

    Reznikov je ranije ovog mjeseca podnio ostavku na svoju dužnost na zahtjev predsjednika Volodimira Zelenskog, okončavši višemjesečna nagađanja da će biti smijenjen s ključne pozicije. Prošle godine bio je upleten u veliki korupcijski skandal povezan s prenaduvanim ugovorom o nabavci vojnih obroka, iako nije bio lično odgovoran za taj posao.