Kategorija: Svijet

  • Erdoan se obratio pristalicama: Neko je u kuhinji, mi smo na balkonu

    Erdoan se obratio pristalicama: Neko je u kuhinji, mi smo na balkonu

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan se oko 01.00 ujutro obratio svojim pristalicama s balkona sjedišta svoje stranke AKP u Ankari, a obraćanje je započeo ljubavnom pjesmom svojim obožavaocima koji su satima čekali njegov govor.

    Obraćanje je započeo riječima “neko je u kuhinji, a mi smo na balkonu”, referišući se na svog glavnog protivkandidata Kemala Kiličdaroglua, koji je tokom izborne kampanje objavljivao snimke iz svoje skromne kuhinje.

    “Iako konačni rezultati još nisu stigli, značajno vodimo. Još uvijek ne znamo konačne službene rezultate, čekamo na objavu volje naše nacije. Dok čekamo na rezultate, odlučio sam održati tradicionalni govor s balkona unaprijed”, rekao je Erdoan.

    BBC navodi se kako se radilo o jasnoj sugestiji da, iako Erdoan nije uspio pobijediti u prvom krugu izbora, vjeruje da će pobijediti u drugom.

    Već krenuo u kampanju za drugi krug

    “Naša nacija je odlučila. Ne trebaju nam novi izgovori. Vidjećemo volju naše nacije kad vidimo konačne rezultate”, dodao je.

    Podsjetimo, Erdoan je i na ranijim izborima, na kojima je uvjerljivije pobjeđivao, držao govor s istog balkona. BBC navodi kako se čini da je Erdogan s balkona krenuo u kampanju za drugi krug, koristeći činjenicu da je dobio više glasova od svog suparnika u prvom krugu.

    Pozvao je zvaničnike svoje stranke, AKP-a, da nastavi nadzirati brojanje preostalih glasova.

    “Ne znamo jesu li izbori odlučeni u prvom krugu. Ako naša nacija odluči da idemo u drugi krug, poštovaćemo to. Ali vjerujemo da ćemo završiti ovaj krug s više od 50 odsto glasova, ima još glasova koje treba prebrojati”, rekao je Erdoan u trenutku kad je bilo prebrojano nešto više od 90 odsto listića.

    Zahvalio je svojim biračima za većinu koju su dali tzv. Narodnoj koaliciji u turskom parlamentu. Radi se u koaliciji koja uključuje njegov AKP, ultra-nacionalistički MHP te više nacionalističkih i islamističkih stranaka, prenosi “Index”.

  • Prigožin spreman da oda ruske položaje?

    Prigožin spreman da oda ruske položaje?

    Krajem januara, dok su se njegove plaćeničke snage borile za Bahmut, šef Vagner grupe Jevgenij Prigožin dao je Ukrajini ponudu, otkrio je Vašington post.

    Prigožin je rekao da će, ako ukrajinski komandanti povuku svoje vojnike iz oblasti oko Bahmuta, Kijevu dati informacije o pozicijama ruskih trupa, koje bi Ukrajina mogla da iskoristi da ih napadne.

    Prigožin je taj predlog preneo svojim kontaktima u ukrajinskoj vojno-obaveštajnoj administraciji, sa kojima je održavao tajnu komunikaciju tokom rata, prema ranije neprijavljenim dokumentima američke obaveštajne službe koji su procurili na platformu za grupno ćaskanje Diskord.

    Prigožin se javno svađao sa ruskim vojnim komandantima, za koje žestoko tvrdi da nisu uspeli da opremi i snabde njegove snage, što je pružilo vitalnu podršku ratnim naporima Moskve. Ali on je takođe saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, koji bi Prigožinovu ponudu da menja živote Vagnerovih boraca za ruske vojnike mogao smatrati izdajom.

    Dokument koji je procurio ne pojašnjava koje je položaje ruskih trupa Prigožin ponudio da otkrije.

    Dva ukrajinska zvaničnika potvrdila su da je Prigožin imao nekoliko razgovora sa ukrajinskom obaveštajnom službom, poznatom kao GUR. Jedan zvaničnik je rekao da je Prigožin više puta davao ponudu u vezi sa Bahmutom, ali da ju je Kijev odbio jer zvaničnici nisu verovali Prigožinu i verovali da su njegovi predlozi možda bili neiskreni.

    Američki zvaničnik je takođe upozorio da u Vašingtonu postoje slične sumnje u vezi sa Prigožinovim namerama. Ukrajinski i američki zvaničnici razgovarali su pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osetljivim informacijama.

    U intervjuu za The Vashington Post ovog meseca, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je odbio da potvrdi svoje kontakte sa Prigožinom. „Ovo je pitanje [vojne] obaveštajne službe“, rekao je on. Ukrajinski lider se takođe usprotivio javnom objavljivanju poverljivih informacija i rekao da veruje da je to curenje koristilo Rusiji.

    Ali ne može se osporiti Prigožinova gorka frustracija teškim borbama kod Bahmuta. Požalio se, javno i privatno, da rusko Ministarstvo odbrane nije dalo njegovim borcima municiju i druge resurse koji su im potrebni za uspeh. Bahmut, u istočnoj Ukrajini, video je neke od najkrvavijih borbi u ratu.

    Prigožin, koji je obećao da će preuzeti kontrolu nad gradom 9. maja, na vreme za proslavu Dana pobede u Rusiji, nedavno je javno zapretio da će povući svoje snage iz borbe.

    Prigožin žali zbog gubitaka?
    Drugi dokumenti koji su procurili otkrivaju da se zvaničnici ruskog ministarstva odbrane privatno pitaju kako da odgovore na Prigožinove kritike na račun rada vojske i njegove zahteve za dodatnim resursima, za koje su očigledno priznali da nisu nelegitimne žalbe. Dokumenti takođe otkrivaju borbu za moć između Prigožina i najviših zvaničnika, uključujući ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.

    U tom napetom okruženju, Prigožin je održavao tajni odnos sa ukrajinskim obaveštajnim službama koji je, pored telefonskih poziva, uključivao i lične sastanke sa službenicima GUR-a u neodređenoj zemlji u Africi, navodi se u jednom dokumentu. Vagnerove snage obezbeđuje nekoliko vlada na kontinentu.

    Procurili američki obaveštajni podaci pokazuju da Prigožin žali zbog velikog broja bitaka koje su njegove snage vodile i poziva Ukrajinu da jače udari na ruske trupe.

    Prema jednom dokumentu, Prigožin je rekao ukrajinskom obaveštajcu da ruska vojska ima problema sa snabdevanjem municijom. On je savetovao ukrajinske snage da nastave sa napadom na granicu Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala, dok je ruski vojni moral bio nizak. U izveštaju se takođe navode drugi obaveštajni podaci koji ukazuju da je Prigožin bio svestan pada morala među Vagnerovim snagama i da su neki od njegovih boraca odbili naređenje da se rasporede u oblasti Bahmuta pod jakom vatrom iz straha da će pretrpeti još žrtava.

  • Zelenski: Kijev nema ni snage ni oružja za kontraofanzivu

    Zelenski: Kijev nema ni snage ni oružja za kontraofanzivu

    Ukrajina nema nameru niti dovoljan broj oružja kako bi u okviru kontraofanzive napala teritoriju Rusije.

    Ovo je izjavio ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski na pres konferenciji sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu.”Mi ne napadamo teritoriju Rusije. Mi za to nemamo ni snage, ni vremena. Nije nam ostalo oružja kojim bismo to uradili”, odgovorio je on na pitanje da li smatra da je moguće u okviru hipotetičke kontraofanzive zauzeti deo ruske teritorije u cilju jačanja pregovaračke pozicije.

    Zelenski je naveo da je na sastanku sa Šolcom razmotrio situaciju na liniji sukoba.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina i dalje priprema kontraofanzivu. U slučaju da to ne uspe, onda će još niz zemalja razmisliti o neophodnosti mirovnih pregovora i dodao da je Ukrajina skoro spremna za uspeh.

    Zelenski je ranije stigao u nemačku prestonicu gde se susreo sa nemačkim predsednikom Frank-Valter Štajnmajerom u njegovoj rezidenciji Belvju. Nakon toga je otišao na sastanak sa nemačkim kancelarom.

    Nemačka vlada je pre dolaska Zelenskog usaglasila paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 2,7 milijardi evra.

  • Težak udarac za Ruse: “Poginuo je herojski”

    Težak udarac za Ruse: “Poginuo je herojski”

    Rusko Ministarstvo odbrane izvestilo je danas o pogibiji dvojice visokih oficira u borbama koje se vode u području ukrajinskog grada Bahmuta.

    Pukovnik Vjačeslav Makarov, komandant 4. motorizovane pešadijske brigade, poginuo je u borbama u Donjeckoj Narodnoj Republici, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-potpukovnik Igor Konašenkov, prenosi TASS.

    “Komandant 4. motorizovane brigade pukovnik Vjačeslav Makarov lično je predvodio bitku na liniji fronta. Dva neprijateljska napada su odbijena, a vojnici brigade su uništili tri tenka, četiri borbena vozila pešadije i dva oklopna vozila Oružanih snaga Ukrajine. Tokom odbrane od trećeg napada, komandant brigade je teško ranjen i preminuo je prilikom evakuacije sa ratišta”, rekao je Konašenkov.

    On je takođe obavestio o smrti zamenika komandanta armijskog korpusa za vojno-politički rad pukovnika Jevgenija Brovka.

    “Tokom borbe za odbijanje jednog od napada, pukovnik Jevgenij Brovko je herojski poginuo nakon što je zadobio više gelera”, rekao je Konašenkov.

    Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske snage “masovno pokušale” da probiju linije ruskih trupa u gradu Bahmutu, navodi TASS.

    “Svi napadi Oružanih snaga Ukrajine su odbijeni. Proboja odbrane ruskih trupa nije bilo”, rekao je Konašenkov.

  • “Ukrajina postala sponzor terorizma”

    “Ukrajina postala sponzor terorizma”

    Ukrajina je postala sponzor terorizma i Ruska Federacija će to uzeti u obzir.

    Ovako je prokomentarisao portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavu načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirila Budanova o spremnosti Kijeva da “ubija Ruse širom sveta“

    “Jasno je da kijevski režim stoji iza ubistava, ne samo da sponzoriše ta ubistva, već je i organizator, inspirator i izvršilac”, istakao je portparol Kremlja.
    Peskov je istakao da je Ukrajina zapravo postala državom-sponzorom terorizma.

    “Još jednom je potvrđeno da je odluka Putina da pokrene specijalnu vojnu operaciju bila pravilna”, primetio je pres-sekretar predsednika Rusije.

    Prema rečima Peskova, reči ukrajinskog obaveštajca su bez presedana i treba da ih osudi i Zapad.

    Ruske specijalne službe preduzimaju neophodne mere nakon ovih izjava.

    Prethodno je Budanov, komentarišući umešanost Kijeva u ubistvo darje Dugine u intervjuu “Jahu njuz”, izjavio: “Sve što mogu da kažem je da smo ubijali Ruse i da ćemo ubijati Ruse u bilo tački sveta, do pune pobede Ukrajine”.

  • “Nikolajev i Odesa čekaju povratak u Rusiju”

    “Nikolajev i Odesa čekaju povratak u Rusiju”

    Predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov smatra Nikolajev i Odesu ruskim gradovima čije stanovništvo čeka i podržava povratak u Rusiju.

    “Odesa i Nikolajev su ruski gradovi, ubeđen sam da ljudi tamo čekaju i podržavaju priključenje Rusiji, baš kao i stanovnici Hersona i Zaporožja. To su istorijski naše zemlje”, rekao je Konstantinov za “RIA Novosti”.Prema njegovim rečima, oslobađanje svih južnih regiona koji su bili u sastavu Ukrajine omogućiće ljudima da iznesu svoje mišljenje na referendumu, a Rusiji “da formira pravi bezbednosni obruč” na južnim granicama.

    Referendumi o ulasku Donjecke Narodne Republike (DNR), Luganske Narodne Republike (LNR), Hersonske i Zaporoške oblasti u sastav Ruske Federacije održani su od 23. do 27. septembra 2022. godine. Prema rezultatima obrade glasačkih listića u DPR, 99,23 posto je glasalo za priključenje Ruskoj Federaciji, u LNR – 98,42 posto, u Hersonskoj oblasti – 87,05 posto, u Zaporoškoj oblasti – 93,11 posto.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je 30. septembra je sa liderima novih ruskih teritorija potpisao sporazume o prijemu regiona u sastav Rusije.

  • Stižu tenkovi, borbena i oklopna vozila

    Stižu tenkovi, borbena i oklopna vozila

    Francuska ce u narednih nekoliko nedelja poslati Ukrajini više desetina oklopnih vozila i lakih tenkova, uključujući savremena borbena vozila AMKS-10RC, navodi se u zajedničkom saopštenje izdatom nakon razgovora francuskog predsednika Emanuela Makrona i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

    Posle radne večere dvojice lidera koja je trajala više od tri sata, francuski predsednik je ukazao da zvanični Pariz usmerava svoje napore da podrži sposobnosti protivvazdušne odbrane ukrajinskih snaga, navodi se u izveštaju Rojtersa.

    Poseta Parizu bila je deo turneje ukrajinskog lidera u nekoliko ključnih evropskih savezničkih zemalja tokom koje je Zelenski nastojao da prikupi dodatnu vojnu i finansijsku pomoć uoči očekivane ukrajinske kontraofanzive protiv ruskih snaga.

  • Udari na Kijev imaju za cilj da poremete kontraofanzivu

    Udari na Kijev imaju za cilj da poremete kontraofanzivu

    Nedavni ruski napadi dronovima i projektilima verovatno imaju za cilj da poremete kontraofanzivne operacije Ukrajine, saopštili su iz američke analitičke kuće “Institut za proučavanje rata”.

    Nedavni udari bili su usmereni na Kijev i “navodne ukrajinske vojne industrijske i logističke objekte u dubokoj pozadini”.

    Izbor ciljeva, u kombinaciji sa upotrebom bespilotnih letelica Šahed za nadjačavanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, sugeriše da je kontraofanzivna sposobnost meta nove ruske vazdušne kampanje.

    “Navodne mete i ograničena priroda ove kampanje ukazuju na to da su ruske snage zabrinute za trenutne ukrajinske sposobnosti da pokrenu kontraofanzivne operacije, iako smanjena efikasnost ovih udara verovatno neće značajno ograničiti ukrajinske sposobnosti”, navodi se u izveštaju.

  • Zatvorena birališta na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj

    Zatvorena birališta na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj

    Birališta na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Turskoj zatvorena su danas u 17 časova po lokalnom, odnosno 16 časova po srednjeevropskom vremenu.

    Građani Turske birali su novog predsjednika između aktuelnog šefa države Redžepa Tajipa Erdogana, glavnog opozicionog kandidata Kemala Kiličdaroglua, kome predizborne ankete daju blagu prednost i Sinana Ogana.

    Pravo glasa ima više od 64,1 miliona građana u Turskoj i inostranstvu.

    Muharem Indže, još jedan predsjednički kandidat, povukao se iz trke u četvrtak.

    Na parlamentarnim izborima za glasove birača borile su se ukupno 24 političke stranke i 151 nezavisni kandidat.

    Ako nijedan od kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova u prvom krugu, drugi krug izbora, na kome će učestvovati dva kandidata sa najvećim brojem glasova, biće održan 28. maja.

  • Atina prijeti blokadom evropskog puta, Tirana uzvraća

    Atina prijeti blokadom evropskog puta, Tirana uzvraća

    Grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da se ne miri sa hapšenjem predstavnika grčke nacionalne manjine u Albaniji, podvlačeći da to uticati na pristupanje Albanije Evropskoj uniji.

    Albanska policija uhapsila je, dva dana prije lokalnih izbora, Dionisisa Fredija Belerisa, kandidata za gradonačelnika grada Himara, koji je Grk po nacionalnosti, pod optužbom za kupovinu glasova.

    Grčka je te optužbe nazvala neosnovanim i saopštila da “Albanija ne ide evropskim putem”.

    Tirana je, sa druge strane, zatražila od Grčke da se ne miješa u njena unutrašnja pitanja i sudske procese.

    Micotakis je rekao da je bio prvi grčki premijer koji je posjetio opštinu Himara i tamo je obećao da će Grčka uvijek pomagati grčkoj nacionalnoj manjini u Albaniji.

    • Savršeno jasno sam stavio do znanja albanskom premijeru (Ediju Rami) da po ovom pitanju ne prihvatamo odstupanje ni od vladavine prava ni od evropskog puta, koji zahtijevaju uvažavanje prava manjina. Da kažem jasnije: Albanija treba dobro da zna da će, ako se takva politika nastavi, to uticati na naše bilateralne odnose i put Albanije ka Evropi. Neću da trpim ovakvo ponašanje prema manjini 48 sati prije izbora – rekao je Micotakis.

    On je izrazio nadu da će taj problem biti brzo riješen, navode grčki mediji.

    Sa druge strane, albansko ministarstvo spoljnih poslova žestoko je reagovalo na optužbe iz Atine.

    Albanski ministar Olta DŽaka rekla je da je “gotovo nemoguće razumijeti kako naši prijatelji imaju pravo da osporavaju sudske odluke u našoj zemlji, kada dokazi ne mogu biti jači – Fredi Beleri je uhvaćen u kriminalnoj aktivnosti protiv slobode izbora”, navode mediji.