VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šojgu: Neutralisaćemo NATO prijetnju

    Šojgu: Neutralisaćemo NATO prijetnju

    Svaka prijetnja vojnoj bezbjednosti Rusije zahtijeva pravovremeni i adekvatan odgovor, zato ćemo donijeti neophodne mjere kako bi ih neutralisali, poručio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu na sastanku odbora Ministarstva odbrane Rusije.


    Šojgu je istakao da je ulazak Finske u NATO, a u budućnosti i Švedske, ozbiljan destabilizujući faktor.

    “U zapadnim i sjeverozapadnim strateškim pravcima, prijetnje vojnoj bezbjednosti Ruske Federacije su višestruko povećane. Ozbiljan destabilizujući faktor je ulazak Finske u NATO, a u budućnosti – Švedske. Finska će vjerovatno rasporediti snage NATO-a kao i oružje, koje će moći da pogodi kritične ciljeve u sjeverozapadnim regionima Rusije na znatnoj dubini”, kazao je Šojgu.

    Ruski ministar je naglasio da kolektivni Zapad vodi posrednički rat protiv Rusije, pružajući neviđenu podršku marionetskom kijevskom režimu.

    “Od februara 2022, Ukrajina je dobila stotine tenkova, više od 4.000 borbenih oklopnih vozila, više od 1.000 artiljerijskih oruđa, kao i desetine savremenih višecjevnih raketnih bacača zapadne proizvodnje i protivvazdušnih raketnih sistema. Ukupan iznos pomoći NATO-a, Evropske unije i njihovih partnera premašio je 160 milijardi dolara”, precizirao je Šojgu.

    On je upozorio da spremnost Zapada da ulaže resurse u Ukrajinu kako bi preokrenula tok situacije na bojnom polju stvara ozbiljne rizike od dalje eskalacije sukoba.

    Prema njegovim riječima, Vašington je, suočen sa sve većim nedostatkom municije za artiljerijske sisteme zapadnog tipa u ukrajinskim oružanim snagama, počinio ratni zločin uključivanjem u paket pomoći kasetne municije zabranjene međunarodnom konvencijom.

    Osim toga, dodao je, zemlje NATO-a aktivno rade na prebacivanju taktičkih lovaca F-16 u Kijev.

    “Postojeći rizici povezani su sa militarizacijom Poljske, koja je postala glavni instrument antiruske politike SAD. Varšava je objavila namjeru da izgradi, prema riječima Poljaka, ‘najmoćniju vojsku na kontinentu’. S tim u vezi, počele su velike nabavke naoružanja iz SAD, Velike Britanije i Republike Koreje, uključujući tenkove, artiljerijske sisteme, sisteme PVO i borbene avione”, ukazao je Šojgu.

    Kako je naveo, uzimajući u obzir oružane snage istočnoevropskih zemalja, oko 360.000 vojnog osoblja, 8.000 oklopnih vozila, 6.000 artiljerijskih sistema i minobacača, 650 aviona i helikoptera raspoređeno je u neposrednoj blizini granica država Unije.

  • U Kini deflacija

    U Kini deflacija

    Kineska ekonomija je pala u deflaciju, pošto su potrošačke cijene u julu pale prvi put u više od dvije godine.

    Zvanični Indeks potrošačkih cijena, koji se uzima kao mjera inflacije, pao je prošlog mjeseca za 0,3 odsto u odnosu na godinu ranije. Analitičari kažu da to povećava pritisak na vladu, da “oživi” tražnju u drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu.

    Deflacija je uslijedila nakon slabih podataka o uvozu i izvozu, što je pokrenulo pitanje o tempu kineskog oporavka nakon pandemije, a ta zemlja se takođe suočava sa rastućim dugom lokalne samouprave i izazovima na tržištu nekretnina.

    Nezaposlenost mladih, koja je rekordno visoka, takođe se pomno prati, jer se očekuje da će rekordnih 11,58 miliona diplomaca ove godine ući na kinesko tržište rada.

    Pad cijena, piše BBC, otežava Kini da smanji svoj dug – i sve izazove koji iz toga proističu, kao što je sporija stopa rasta.

    “Ne postoji tajni sos koji bi mogao da se primijeni za podizanje inflacije”, kaže Danijel Marej iz investicione firme EFG Asset Management.

    On predlaže “jednostavnu kombinaciju veće državne potrošnje i nižih poreza, uz lakšu monetarnu politiku”.

    Kada su cijene počele da padaju?
    Većina razvijenih zemalja doživjela je bum u ličnoj potrošnji, nakon što su prestala ograničenja pandemije. Ljudi koji su uštedeli novac odjednom su postali voljni da troše, dok su se preduzeća borila da održe korak sa potražnjom.

    Ogroman porast potražnje za robom, čija je ponuda bila ograničena, zajedno sa rastućim troškovima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu – “naduvalo je” cijene. Ali, to se nije dogodilo maltene samo u Kini, gdje cijene nisu rasle u skladu sa tim kako je ekonomija izlazila iz najstrožih svjetskih pravila o virusu korona.

    Potrošačke cijene su posljednji put pale u februaru 2021. U stvari, one su mjesecima bile na ivici deflacije, pa su se ranije ove godine smanjile zbog slabe potražnje. Cijene koje naplaćuju kineski proizvođači – poznate kao fabričke cijene – takođe padaju.

    BBC dalje ukazuje na stav nekih analitičara kako je ovakva situacija zabrinjavajuća, jer pokazuje da je potražnja u Kini slaba dok se ostatak svijeta budi, posebno Zapad.

    “Deflacija neće pomoći Kini. Dug će postati sve teži. Sve ovo nisu dobre vijesti”, kaže Alisija Garsija-Herero, profesorka na Univerzitetu u Hongkongu.

    Zašto je deflacija problem?
    Kina proizvodi veliki dio robe koja se prodaje širom svijeta. Potencijalni pozitivan uticaj produženog perioda deflacije u zemlji može djelovati da pomaže u obuzdavanju rasta cijena u drugim dijelovima svijeta.

    Međutim, ako kineska roba po sniženim cijenama preplavi globalna tržišta, to bi moglo imati negativan uticaj na proizvođače u drugim zemljama.

    Moglo bi da pogodi investicije preduzeća i smanji zapošljavanje. Period pada cijena u Kini, takođe, mogao bi da pogodi profit kompanija i ličnu potrošnju, što za posljedicu ima veću nezaposlenost.

    Dodaje se da bi deflacija mogla rezultirati padom potražnje u zemlji koja je najveće svjetsko tržište – i to, za energijom, sirovinama i hranom, što bi pogodilo globalni izvoz, prenosi Telegraf.

  • Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Moskvom, izjavio je generalni konzul Rusije u Hjustonu Aleksandar Zaharov.

    “Novi projekti u Africi i Latinskoj Americi su atraktivni za američki biznis, ali oni po svojoj isplativosti ne mogu da zamijene projekte koje su kompanije iz SAD imale u Rusiji”, smatra generalni konzul.

    Prema njegovim riječima, za stvaranje novih lanaca snabdjevanja biće potrebne godine i decenije, pa bi glavni igrači iz SAD željeli da obnove saradnju, napomenuo je ruski diplomata, prenosi Komersant, prenosi Tanjug-

    Uvoz robe iz Rusije u SAD je u maju mjesečno porastao za 134 odsto, na 503 miliona dolara sa aprilskih 215 miliona dolara.

    Kako je naveo Zaharov, glavni uzrok ovog rasta je povećan uvoz neorganskih hemikalija iz Rusije.

    “Sadašnji obim trgovine je veoma daleko od potencijala za ekonomsku saradnju Vašingtona i Moskve”, zaključio je generalni konzul Rusije.

  • Rusija neće obavještavati Savjet Evrope o uvođenju vanrednog i vojnog stanja u zemlji

    Rusija neće obavještavati Savjet Evrope o uvođenju vanrednog i vojnog stanja u zemlji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin podnio je Državnoj dumi amandmane na zakone o vojnom i vanrednom stanju.

    Kako pokazuje nacrt amandmana, više neće biti potrebno obavještavati Savjet Evrope, čija je Rusija bila članica, o uvođenju ili ukidanju ratnog ili vanrednog stanja u Rusiji.

    Ova obaveza će i dalje važiti za UN.

    Јuče je objavljeno da je Putin imenovao Aleksandra Gruška, zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije, za svog zvaničnog predstavnika prilikom razmatranja izmjena ovih zakona.

  • Načelnik Generalštaba SAD: Žalosna će biti sudbina Ukrajine…

    Načelnik Generalštaba SAD: Žalosna će biti sudbina Ukrajine…

    SAD neće dozvoliti smanjenje zaliha američke municije na nivo koji bi ugrozio nacionalne interese zemlje, izjavio načelnik američkog generalštaba Mark Mili.

    U intervjuu za “Vašington tajms”, Mili je rekao da Pentagon blisko sarađuje sa američkom odbrambenom industrijom kako bi što brže popunio zalihe. Prema njegovim rečima, nivo pomoći Ukrajini neće ugroziti nacionalnu bezbednost SAD.

    Kako je Mili naveo, američki ministar odbrane Lojd Ostin dao je uputstva da se zalihe nijedne kategorije municije ne dovode ispod nivoa koji je prihvatljiv sa gledišta rizika.

    “Stoga, nećemo ugroziti sopstvene potrebe i mogućnosti nacionalne bezbednosti. Nećemo se izlagati takvom riziku”, naglasio je načelnik američkog generalštaba.

    Mili je ranije upozorio na žalosnu sudbinu Kijeva ako se rat nastavi, rekavši da će kijevski režim teško “isterati” ruske snage ove godine i da će se sukob najverovatnije završiti pregovorima.

    “Ovaj rat, kao i mnogi drugi, mora da se završi pregovorima, vreme je da Rusi i Ukrajinci sednu za pregovarački sto”, izjavio je Mili na konferenciji za novinare nakon susreta Kontakt-grupe za podršku Ukrajine u Ramštajnu u Nemačkoj.

    On je naglasio da su rukovodstvo SAD, Ukrajine i većine evropskih lidera “rekli da će se ovaj rat verovatno završiti pregovorima”.
    “Pre ili kasnije, pregovori moraju da se održe”, rekao je Mili, navodeći da su obe strane već pretrpele ozbiljne gubitke.

  • Ukrajinski PVO nemoćan?

    Ukrajinski PVO nemoćan?

    Bivši analitičar CIA Leri Džonson ističe da su tvrdnje Ukrajine da je oborila ruske rakete apsurdne.

    On je u intervjuu za Jutjub kanal “Džadžing fridom” u utorak rekao da su ruske vojne snage praktično uništile ukrajinski protivvazdušni sistem u protekla četiri meseca i, kako dodaje, ruski avioni sada mogu bez ometanja ili praktično bez smetnji da lete preko cele teritorije Ukrajine.

    Džonson je jasno stavio do znanja da Sjedinjene Države, NATO i Ukrajina ne poseduju nikakva sredstva za odbranu od vazdušnih pretnji koje predstavlja Rusija i da su sistemi PVO patriot neadekvatni protiv ruskih snaga.

    Pored toga, bivši ekspert tvrdi da su konstantne tvrdnje Kijeva da je oborio ruske rakete – smešne.

    Prema njegovim rečima, Rusi su uništili mnoge lansere i radare protivvazdušne odbrane koji su Ukrajini isporučeni sa Zapada. Pored toga, dodaje Džonson, ogroman broj raketa zemlja-vazduh koje koristi ukrajinska protivvazdušna odbrana je problematično pitanje koje se mora rešiti.

    Rusi su, s druge strane, koristili iranske bespilotne letelice šahed i lažne rakete.

    Njihov glavni cilj je da nateraju ukrajinske snage protivvazdušne odbrane da troše skupe rakete zemlja-vazduh.

    Svaki šahed ili lažni projektil koji je uništen na ovaj način ispunjava svoju misiju. Osim toga, malo je verovatno da će Rusi ostati bez ovih osnovnih verzija dronova šahed, smatra bivši CIA analitičar.

  • Fijasko Ukrajinaca

    Fijasko Ukrajinaca

    Ukrajinska vojska tokom kontraofanzive nije uspela da stigne ni do osnovnih linija odbrane ruskih snaga, piše američki list “Vol strit džornal”.

    Kako se navodi u tekstu, Kijev je bio prinuđen da promeni taktiku i nije mogao da uradi ništa bez tenkova „leopard 2“ i drugih jedinica zapadne vojne tehnike.

    “Ukrajina nije stigla do sruši ruske odbrane zbog protivtenkovskih mina i drugih prepreka. Vojni stručnjaci tvrde da su Ukrajini potrebni tenkovi leopard dva i ostala vojna tehnika koju Zapad treba da isporuči kako bi prešli preko te teritorije. Da bi sačuvali tehniku koju imaju Ukrajinci su početkom juna promenili taktiku”, navodi list.

    Sada je na čelu ukrajinske kontraofanzive pešadija, koja prolazi minska polja peške, a nju čine pripadnici različitih jedinica i rezervnog sastava, zbog čega i dolazi do velikih gubitaka.

    Međutim, vojni stručnjaci smatraju da će izmene u taktici omogućiti ukrajinskoj vojsci da naprave pomak u kontraofanzivi.

  • Zaharova: Niger nije Ukrajina

    Zaharova: Niger nije Ukrajina

    Portparoka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je posjetu zamjenice državnog sekretara SAD Viktorije Nuland Nigeru.

    “Nulandova je mislila da sa Nigerom može da se uradi isto što i sa Ukrajinom: staviti u plastičnoj kesi kolače i prevariti ih? Takav banana-režim, kao u Kijevu, više nigdje nećete naći”, napisala je diplomata na svom Telegramu.

    Viktorija Nuland je posjetila juče Niger, gdje je razgovarala sa novoimenovanim načelnikom Generalštaba Oružanih snaga te zemlje Musom Salauom Barmuom i trojicom njegovih saradnika.

    Razgovori su bili “iskreni i složeni”. Zaharova je, vjerovatno, mislila na događaje iz vremena Majdana kada je tadašnja pomoćnica američkog državnog sekretara Nuland posjetila demonstrante u Kijevu, počastila ih kolačićima i hljebom.

    Demonstranti su je dočekali radosnim povicima, a neki su uzvikivali “Bog te blagoslovio”.

  • Medvedev: Rusija će postići mir pod svojim uslovima

    Medvedev: Rusija će postići mir pod svojim uslovima

    Cijeli sistem NATO-a se praktično otvoreno bori protiv Rusije, ali mi imamo dovoljno snaga da ostvarimo sve zadatke “specijalne vojne operacije”, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.

    Medvedev je, povodom godišnjice sukoba Gruzije i Južne Osetije, na Telegramu napisao da će, kako je naveo, “kao i u avgustu 2008, neprijatelji biti slomljeni, a Rusija će postići mir pod sopstvenim uslovima”.

    Rusija je u avgustu 2008. godine poslala trupe u Južnu Osetiju, nakon što je Gruzija pokušala da povrati taj svoj region, koji je 1991. godine proglasio nezavisnost, i potisnula gruzijske snage.

    Moskva je 26. avgusta 2008. priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.

    Gruzija Abhaziju i Južnu Osetiju smatra svojim regionima.

  • Rusija je ugrožena?

    Rusija je ugrožena?

    Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba saopštio je danas da je danas imao telefonski razgovor sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom.

    Kuleba je od njega zatražio da SAD pošalju Ukrajini rakete dugog dometa ATACMS.

    “Sekretar Blinken i ja smo razgovarali o daljim koracima za proširenje globalne podrške Formuli mira i rešenjima za proširenje izvoza žitarica”, napisao je Kuleba na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Tviter.

    Dodao je da se zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama na pruženoj pomoći.

    “Naglasio sam da je potrebno unaprediti kapacitete Ukrajine kada je reč o raketama dugog dometa, obezbeđivanjem ATACMS-a”, naveo je Kuleba.

    Prethodno je Stejt department saopštio da su dvojica zvaničnika razgovarala o ukrajinskim kontraofanzivnim naporima, sastanku održanom u saudijskom gradu Džedi o postizanju trajnog mria i dugoročnim bezbednosnim aranžmanima između dve zemlje.

    “Sekretar je ponovio čvrstu podršku Sjedinjenih Američkih Država odbrani Ukrajine od ruske agresije i potvrdio stalnu podršku jakoj ukrajinskoj vojsci i odbrambenim institucijama”, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva spoljnih poslova.