Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Zapad požurio da optuži Moskvu za smrt Navaljnog

    Zaharova: Zapad požurio da optuži Moskvu za smrt Navaljnog

    Forenzički dokazi u vezi sa smrću lidera ruske opozicije Alekseja Navaljnog još nisu dostupni, ali je Zapad već donio sopstvene zaključke u vezi s tim, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je na Telegramu napisala da optužbe Zapada upućene Rusiji predstavljaju “samootkrivanje”.

    Zatvorska služba ruskog Јamalo-neneckog autonomnog okruga saopštila je ranije danas da je Navaljni preminuo u zatvoru.

    Služba je dodala da tek treba da se ustanovi uzrok smrti.

    Ruski list Komersant objavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin obaviješten o smrti Navaljnog.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Federalna kazneno-popravna služba Rusije istražuje sve što je povezano sa smrću ruskog opozicionara i da nema potrebe za daljim instrukcijama.

    Brojni zapadni političari, uključujući generalnog sekretara NATO-a Јensa Stoltenberga, njemačkog kancelara Olafa Šolca, litvanskog predsjednika Gitanasa Nausedu, predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, predsjednika Letonije Edgarsa Rinkevičsa i ministra spoljnih poslova Francuske Stefana Sežurnea, brzo su optužili ruske vlasti za smrt Navaljnog, ne čekajući rezultate istrage.

    Mišel je, između ostalog, istakao da EU smatra vlasti Rusije “jedinim odgovornim” za smrt Navaljnog i uputio saučešće njegovoj porodici.

  • Navaljni preminuo u zatvoru

    Navaljni preminuo u zatvoru

    Aleksej Navaljni (47) preminuo je u popravnom zatvoru u Јamalo-Neneckom autonomnom okrugu, saopštila je regionalna uprava Federalne službe za izvršenje kazni.

    U saopštenju se navodi da se zatvorenik Navaljni A.A. nakon šetnje osjećao loše, nakon čega se onesvijestio, piše Sputnjik.

    Odmah nakon toga stigli su medicinski radnici ustanove, a bila je pozvana i ekipa hitne pomoći.

    • Navaljni je podvrgnut svim mjerama reanimacije, koje nisu dale pozitivan rezultat – saopštila je zatvorska uprava.

    Iz Kremlja je saopšteno da zatvorske službe vrše provjere okolnosti pod kojima je Navaljni preminuo, kao i da trenutno nemaju informaciju o uzroku njegove smrti.

    Opozicion političar je odslužio 11,5 godina zatvora zbog prevare, nepoštovanja suda i kršenja uslovne kazne.

  • Ukrajina priznala: Povlače se

    Ukrajina priznala: Povlače se

    Ukrajina u pojedinim oblastima grada Avdejevke u Donjecku povlači trupe na “povoljnije položaje”, izjavio je danas portparol Ukrajinske vojske Dmitro Ligovij.

    Ligovij je rekao da je Ukrajina aktivirala rezervnu logističku rutu za grad, ali da se teško odvija snabdevanje Avdejevke i evakuacija iz grada, preneo je Rojters.

    Rusija pokušava da zauzme taj grad na istoku Ukrajine nakon više meseci teških borbi.

  • EU traži hapšenje Lukašenka

    EU traži hapšenje Lukašenka

    EU stavlja bjeloruske otmičare djece iz Ukrajine na crnu listu, podstičući pozive za raspisivanje međunarodnog naloga za hapšenje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
    Dmitrij Demidov, načelnik opštine u Vitebskom regionu u Belorusiji, bio je jedna od “ključnih osoba uključenih u nasilnu deportaciju ukrajinske djece u Bjelorusiju i njihovo naknadno nezakonito usvajanje od strane ruskih i bjeloruskih porodica – navodi se u nacrtu crne liste u koju je EUobzerver imao uvid.

    Još troje Bjelorusa prozvanih zbog deportacije djece – Dmitrij Šaucu, Aleksej Talaj i Olga Volkova, djelovala su u ime Lukašenkovog režima.

    Lično posjetio ukrajinsku djecu
    Šaucu je bio generalni direktor beloruskog Crvenog krsta, ali je lično posjetio “djecu iz Ukrajine u Belorusiji i Ukrajini koja se nalazi pod ruskom okupacijom, noseći prorusku vojnu odjeću”, saopštila je EU.

    Talaj je osnovao “Dobrotvornu fondaciju Aleksej Talaj”, u kojoj su oteta ukrajinska djeca bila “primorana da pohađaju obrazovne programe koji aktivno podržavaju rusku državnu propagandu, javno negirajući pravo Ukrajine na državnost”, saopštila je EU.

    Volkova je bila na čelu pseudo-NVO pod nazivom Delfini, koja je “ideološki indoktrinirsla” ukrajinsku djecu, dodaje EU.

    I Talajeva dobrotvorna organizacija i nevladina organizacija Volkove trebalo bi da se nađu na crnoj listi.

    U studiji Univerziteta Jejl u SAD u novembru Lukašenkov režim je optužen da je odveo 2.400 ukrajinske djece u 13 ustanova u Belorusiji.

    Prognani beloruski disident Pavel Latuška, takođe, je u isto vrijeme podnio dokaze o Lukašenkovoj ulozi u programu Međunarodnom sudu pravde (MSP) u Hagu.

    Nova runda sankcija Rusiji
    Bjelorusi su trebalo da budu dodati u 13. rundi sankcija EU Rusiji, koju bi ministri spoljnih poslova EU trebalo da usvoje 19. februara u Briselu.

    EU je prvobitno predložila da se na 13. listu doda 118 pojedinaca i entiteta, uključujući ruske firme koje krijumčare sjevernokorejsko oružje na ukrajinsko ratište.

    Ali sada je svoj prijedlog dopunila sa još 43 fizička i 32 pravna lica.

    Većina njih su ruske firme za proizvodnju oružja, njihovi šefovi i nižerangirani ruski zvaničnici, od kojih su neki, takođe, osumnjičeni za otmicu djece u Ukrajini.

    Na ovoj listi nalaze se i sjevernokorejski ministar odbrane Kang Sun Nam i Sjevernokorejski Generalni biro za rakete, koji proizvodi balističke rakete.

    Ako bude usvojena u sadašnjem obliku, 13. runda sankcija Rusiji će povećati broj uglavnom ruskih pojedinaca i entiteta na 2.143 koji imaju zabranu viza EU i kojima će biti zamrznuta imovina zbog rata u Ukrajini.

  • Avdejevka pada, vojska bježi

    Avdejevka pada, vojska bježi

    U Avdejevki niko neće braniti gomilu ruševina i spaljenog gvožđa, rekao je Dmitro Lihovi, portparol Ukrajinskih oružanih snaga u regionu Tauri.

    Prema njegovim rečima, prioritet vojne komande je očuvanje života branilaca tog porušenog grada na istoku Ukrajine.

    Podsetimo, ruske snage već mesecima pokušavaju da osvoje Avdejevku, strateški važan grad na istoku Ukrajine. U poslednje vreme Rusi su dosta napredovali i prekinuli su nekoliko važnih puteva snabdevanja. Očekuje se da će pad Avdejevke biti pitanje dana, a ako i kada do njega dođe, biće to prvi ukrajinski grad koji su Rusi zauzeli u poslednjih osam meseci, nakon što su zauzeli podjednako razoreni Bahmut.

    “Najvažnije je spasiti živote vojnika”

    “U trenucima kada situacija na prvoj liniji fronta postaje izuzetno teška, najvažnije je spasiti živote vojnika i odvesti ih na drugu liniju fronta. Moramo biti fleksibilni i manevrisati kako bismo očuvali vojnike za dalja borbena dejstva, za oslobođenje ukrajinske teritorije“, rekao je danas Lihovi, a prenose ukrajinski mediji. Njegove reči se na proukrajinskim kanalima na Telegramu tumače kao najava povlačenja ukrajinskih snaga iz Avdejevke.

    Portparol je rekao da uništavanje Avdejevke i okolnih naselja pokazuje šta druga ukrajinska sela i gradovi mogu da postanu ako se linije fronta pomere na zapad.

    Portparol je tvrdio da je komanda vojske pripremila rezervne rute snabdevanja u slučaju da ruske snage preseku glavni logistički put u gradu. Međutim, dodao je da Oružane snage iz bezbednosnih razloga ne komentarišu situaciju u Avdejevki u realnom vremenu, što znači da je ovaj pravac možda već presečen, o čemu se nezvanične informacije već šire na proukrajinskim kanalima na Telegramu.

    Juče su pričali o pojačanjima

    Prethodno je portparol 110. odvojene mehanizovane brigade Ivan Sekač rekao da su neke jedinice te brigade prvi put posle dve godine izvedene iz grada na odmor i rotaciju, dodajući da je u grad stiglo pojačanje.

    Vojska je odbila da kaže o kakvom se pojačanju radi, uz napomenu da su branioci dobili snažnu podršku. Forbs je ranije pisao da je u grad stigla jedna od najboljih brigada u Ukrajini. Međutim, ova informacija još nije potvrđena.

  • Putin najavio vakcinu protiv raka

    Putin najavio vakcinu protiv raka

    Rusija je sve bliže stvaranju vakcina protiv raka, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je dodao da se može računati na njihovu ranu primjenu u individualnoj terapiji.

    “Približili smo se stvaranju takozvanih onkovakcina, vakcina protiv raka, i nove generacije imunomodulatornih lijekova. Očekujem da će uskoro oni biti efikasno korišteni kao metode individualne terapije”, rekao je Putin tokom plenarne sjednice Foruma budućih tehnologija.

    On je rekao da bi nova otkrića u oblasti medicine trebalo da budu dostupna ljudima i široko primjenjena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prenosi agencija “RIA novosti”.

    “Nova otkrića u oblasti medicine, metode prevencije, liječenja, novi lijekovi i oprema sami po sebi ne znače mnogo. Oni su osmišljeni da sačuvaju zdravlje naših građana, da budu dostupni ljudima i da se široko koriste u primarnoj zaštiti”, rekao je on.

    Putin je najavio povećanje finansiranja za inovacije u medicini i farmakologiji, prenosi “b92”.

  • “Novi Zalužni” priznao: Nadjačani smo, nemamo drugog izbora nego da…

    “Novi Zalužni” priznao: Nadjačani smo, nemamo drugog izbora nego da…

    Glavnokomandujući ukrajinskih snaga Oleksandr Sirski obišao je kritične zone na istočnom frontu i ocenio da je situacija na terenu “izuzetno složena i napeta”.

    “Ruski okupatori nastavljaju da jačaju svoje napore i brojčano nadmašuju ukrajinske snage”, napisao je na Telegramu Sirski, koji je novi komandant oružanih snaga Ukrajine.

    On je liniju fronta obišao zajedno sa ministrom odbrane Rustemom Omerovim. “Činimo sve što je moguće da sprečimo neprijatelja da napreduje na našoj teritoriji i da zadržimo pozicije”, naglasio je Sirski.

    On je dodao da ukrajinske snage preduzimaju sve moguće mere da minimizuju gubitke i spase živote svojih vojnika.

    Ukrajinska vojska je danas saopštila da je “uništala” ruski ratni brod kod obale južnog Krima, ukrajinskog poluostrva u Crnom moru koje je Rusija anektirala 2014.

    Sirski je prethodno, u intervjuu za nemački ZDF rekao da je “situacija teška i da ruska armija napreduje duž celog fronta, priznajući tako neuspeh ukrajinske kontraofanzive.

    Istakao je tada i da je Ukrajina prešla na “odbrambenu operaciju”.

    “Bahmutski mesar”, kako Sirskog zovu, takođe je rekao da je spreman da se povuče sa nekih položaja radije nego da žrtvuje sve svoje ljudstvo, jer je život vojnika glavna vrednost”. “Sve se zasniva na činjenici da moramo okončati rat dolaskom do naših granica. Druge opcije se ne razmatraju jer jednostavno nemamo drugog izbora”.

  • Procurili tajni podaci: NATO ovo nije znao

    Procurili tajni podaci: NATO ovo nije znao

    Rusija namerava da udvostruči broj svojih vojnika stacioniranih uz granicu s baltičkim državama u sklopu priprema za potencijalni vojni sukob s NATO-om.

    Kako navodi Fajnenšel tajms, pozivajući se na saznaja estonske spoljno-obaveštajne službe, Putin se na taj sukob sprema u okviru sledećih 10 godina.

    Kaupo Rosin, glavni direktor estonske službe, čija se analiza Rusije pomno prati u zapadnim prestonicama, poslednji je evropski zvaničnik koji je upozorio na nastavak apetita Moskve za sukobom nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, koja se bliži dvogodišnjici.

    Ističući da Rusija trenutno nije “spremna da sprovodi nikakve vojne akcije prema NATO-u”, dodaje i da “vidimo da Rusi u vlastitom razmišljanju računaju da je vojni sukob s NATO-om moguć u sledećoj deceniji”.

    Ruske vojne reforme koje se postupno otkrivaju od kraja 2022. i postavljaju reorganizaciju zapovednih odelenja na severozapadu zemlje značile bi “značajno” povećanje trupa na istočnom krilu NATO-a, rekao je Rosin novinara pre objave godišnjeg izveštaja agencije.

    “Rusi planiraju da povećaju vojnu snagu duž granice baltičkih zemalja, ali i duž finske granice. Vrlo je verovatno da ćemo videti povećanje ljudstva, možda otprilike udvostručenje. Sledećih godina videćemo povećanje naoružanih transportera, tenkova, artiljerijskih sitema”, rekao je Rosin, a prenosi Jutarnji list.

    Obaveštajni izveštaji ukazuju i na to da bi se ruski vojnici s druge strane estonske granice mogli gotovo udvostručiti u odnosu na 19.000 pre invazije na Ukrajinu 2022.

    Navodi se i da je uz 1.340 km dugu granicu s Finskom, novom članicom NATO-a, gde je ruska prisutnost do sada bila minimalna, takođe došlo do jačanja ruskih snaga.

    Podseća se da je slično gomilanje oružja i vojnika duž ruske granice s Ukrajinom primećeno u mesecima koji su prethodili februaru 2022., kada su se trupe Vladimira Putina počele kotrljati prema Kijevu.

    Troels Lund Poulsen, danski ministar obrane, prošle sedmice je čak upozorio na mogućnost ruskog napada u roku od tri do pet godina, rekavši da su na videlo izašle “nove informacije” koje su do sada bile nepoznate zemljama NATO-a.

    Rosin je rekao da je na NATO saveznicima da odvrate Rusiju povećanjem svoje vojne potrošnje.

  • Putin spreman na zamrzavanje?

    Putin spreman na zamrzavanje?

    Predlog ruskog predsednika Vladimira Putina o prekidu vatre u Ukrajini Sjedinjene su Države odbacile nakon kontakata između posrednika.

    Putin je 2023. poslao signale Vašingtonu preko posrednika, uključujući arapske partnere na Bliskom istoku, da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini, rekli su ruski izvori.

    Putin je predložio zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama fronta i nije bio voljan da ustupi bilo koju ukrajinsku teritoriju ruskoj kontroli, ali Kremlj je to video kao najbolji put ka nekoj vrsti mira.

    “Sa Amerikancima se sve raspalo”
    Izvor upoznat sa diskusijama je rekao: “Sa Amerikancima se sve raspalo. Izvor je rekao da Amerikanci nisu hteli da pritiskaju Ukrajinu.

    Podsetimo, poslednjih nedelja u SAD se vode velike rasprave o paketu pomoći Ukrajini.

    Senat je danas odobrio pomoć u iznosu od 61 milijardu dolara, ali zakon i dalje mora da prođe kroz donji dom Kongresa kojim dominiraju republikanci.

  • Američki Senat odobrio prijedlog zakona o pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu

    Američki Senat odobrio prijedlog zakona o pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu

    Senat Sjedinjenih Američkih Država podržao je prijedlog zakona o dodeljivanju pomoći od 95 milijardi Ukrajini, Izraelu i Tajvanu bez mjera za zaštitu američke granice, proizlazi iz rezultata glasanja.

    Za” prijedlog zakona glasalo je 70 senatora, dok se 29 izjasnilo “protiv”.

    Prijedlog zakona predviđa izdvajanje sredstava za potrebe Kijeva u visini od oko 60 milijardi dolara, dok je za Izrael namijenjeno oko 14 milijardi.

    Prethodno je prijedlog zakona bio proceduralno odobren u Senatu bez mjera koje se odnose na jačanje zaštite granice SAD.

    Stručnjaci smatraju da su izgledi da nacrt zakona sada bude odobren i u Predstavničkom domu Kongresa – mali.

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk DŽonson izjavio je ranije da ovo tijelo koje kontroliše Republikanska partija neće razmatrati prijedlog zakona o pomoći Ukrajini i Izraelu bez odredbi o pooštravanju zaštite granice sa Meksikom.