Francuski predsjednik Emanuel Makron odbio je ostavku premijera, zatraživši od njega u ponedjeljak da privremeno ostane na čelu vlade nakon haotičnih izbornih rezultata koji su doveli vladu u stanje neizvjesnosti.
Francuski birači su podijelili zakonodavno tijelo na ljevicu, centar i krajnju desnicu, ne ostavljajući nijednu frakciju ni blizu većine potrebne za formiranje vlade.
Rezultati nedjeljnog glasanja povećali su rizik od paralize za drugu najveću ekonomiju Evropske unije.
Makron je rizikovao odlučujući se za prijevremene izbore kako bi Francuskoj pružio “trenutak razjašnjenja”, ali ishod je pokazao suprotno, manje od tri nedjelje prije početka Olimpijskih igara u Parizu, kada će zemlja biti pod međunarodnim reflektorima.
Francusko tržište akcija je palo na otvaranju, ali se brzo oporavilo, možda zato što su tržišta strahovala od potpune pobjede krajnje desnice ili ljevice, prenosi “Telegraf”.
Premijer Gabrijel Atal je rekao da će ostati na funkciji ako bude potrebno, ali je u ponedjeljak ujutro ponudio svoju ostavku.
Makron, koji ga je imenovao prije samo sedam mjeseci, odmah je zatražio da ostane “kako bi se obezbijedila stabilnost zemlje”.
Makronovi glavni politički saveznici pridružili su se sastanku s Atalom u predsjedničkoj palati, koji je završen nakon otprilike 90 minuta.
Atal je u nedjelju jasno stavio do znanja da se ne slaže sa Makronovom odlukom o raspisivanju iznenadnih izbora. Rezultati dva kruga glasanja nisu ostavili očigledan put za formiranje vlade za ljevičarsku koaliciju koja je bila prva, Makronov centristički savez ili krajnju desnicu.
Novoizabrani i ponovo izabrani poslanici očekivali su da se okupe u Narodnoj skupštini kako bi započeli ozbiljne pregovore. Makron će sredinom nedjelje otputovati na samit NATO-a u Vašingtonu.
Politička blokada mogla bi imati dalekosežne posljedice po rat u Ukrajini, globalnu diplomatiju i ekonomsku stabilnost Evrope. Ipak, bar jedan lider je rekao da su rezultati olakšanje.
“U Parizu entuzijazam, u Moskvi razočaranje, u Kijevu olakšanje. Dovoljno da budemo srećni u Varšavi”, napisao je kasno u nedjelju na X poljski premijer Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta.
Prema zvaničnim rezultatima objavljenim rano u ponedjeljak, sva tri glavna bloka su daleko od potrebnih 289 mjesta za kontrolu 577-člane Narodne skupštine, moćnijeg od dva zakonodavna tijela Francuske.
Rezultati su pokazali nešto više od 180 mjesta za ljevičarsku koaliciju Novi Narodni Front, koja je zauzela prvo mjesto, ispred Makronovog centrističkog saveza, sa više od 160 mjesta. Krajnje desničarski Nacionalni front Marine Le Pen i njegovi saveznici bili su na trećem mjestu, iako je njihovih više od 140 mjesta daleko ispred najboljeg rezultata stranke od 89 mjesta u 2022.
Makronu su preostale tri godine predsjedničkog mandata.
Umjesto da se okupe oko Makrona kako je očekivao, milioni su iskoristili glasanje kao priliku da izraze nezadovoljstvo zbog inflacije, kriminala, imigracije i drugih pritužbi — uključujući i njegov stil vladanja.
Lideri Novog Narodnog Fronta su odmah pritisli Makrona da im pruži prvu šansu za formiranje vlade i predlaganje premijera.
Frakcija se zalaže za poništavanje mnogih Makronovih glavnih reformi, započinjanje skupog programa javne potrošnje i zauzimanje tvrđeg stava prema Izraelu zbog njegovog rata sa Hamasom. Ali nije jasno, čak ni među ljevicom, ko bi mogao da vodi vladu bez otuđivanja ključnih saveznika.
“Potreban nam je neko ko nudi konsenzus”, rekao je Olivier For, šef Socijalističke partije, koja se pridružila ljevičarskoj koaliciji i još je proveravala koliko je mjesta osvojila u ponedjeljak.
Makron upozorava da bi ljevičarski ekonomski program od više desetina milijardi evra u javnoj potrošnji, djelimično finansiran porezima na bogatstvo i povećanjima za visoke zarade, mogao biti poguban za Francusku, koju već kritikuju nadzornici EU zbog duga.
Parlament bez većine je nepoznat teren za modernu Francusku i mnogi su reagovali mješavinom olakšanja i strepnje.
“Ono što su nam anketari i mediji govorili me je jako nerviralo, tako da je ovo ogromno olakšanje. Velika očekivanja takođe”, rekla je Nadine Dipua, 60-godišnja pravna sekretarica u Parizu.
“Šta će se desiti? Kako će oni vladati ovom zemljom?”, pita se ona.
Politički sporazum između ljevice i centra za blokiranje Nacionalnog fronta je uglavnom bio uspješan. Mnogi birači su odlučili da je sprečavanje krajnje desnice da dođe na vlast važnije od svega, podržavajući njene protivnike u drugom krugu, čak i ako nisu iz političkog tabora koji obično podržavaju.
“Razočaran sam, razočaran”, rekao je pristalica krajnje desnice Lik Dimon (66).
“Pa, srećan zbog našeg napretka, jer posljednjih godina sve bolje prolazimo.”
Lider Nacionalnog fronta Marin Le Pen, koja je očekivala da će se četvrti put kandidovati za francusko predsjedništvo 2027, rekla je da su izbori postavili temelje za “pobjedu u budućnosti”.
Rasizam i antisemitizam su obilježili izbornu kampanju, zajedno sa ruskim dezinformacionim kampanjama, a više od 50 kandidata prijavilo je da su fizički napadnuti — što je vrlo neobično za Francusku.
Za razliku od drugih zemalja u Evropi koje su više navikle na koalicione vlade, Francuska nema tradiciju da poslanici iz suprotstavljenih političkih tabora zajedno formiraju većinu. Francuska je takođe centralizovanija od mnogih drugih evropskih zemalja, sa mnogo više odluka donesenih u Parizu.
