VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Duma usvojila zakon: Putin dobija veća ovlaštenja

    Ruska Duma usvojila je zakon kojim se proširuju ovlaštenja ruskog predsjednika, Vladimira Putina.

    Time se ruskom predsjedniku omogućava da preduzima mjere u slučaju neprijateljskih aktivnosti stranih država.

    Usvojenim dokumentom se mijenja zakon o mjerama protiv neprijateljskih akcija Sjedinjenih Američkih Država i drugih stranih država, prenosi agencija “RIA Novosti”.

    Sada se takve mjere mogu primjeniti i na zemlje koje vrše neprijateljske akcije protiv Rusije, kao i na organizacije, zvaničnike i građane ovih zemalja koji su uključeni u takve akcije.

    Novi zakon proširuje ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije da preduzima adekvatne mjere, uz istovremeno pojašnjenje da će se one sada koristiti i za obezbjeđivanje ekonomskog suvereniteta i ekonomske bezbjednosti zemlje, kao i za obezbjeđenje finansijske stabilnosti.

    Predsjedniku je, između ostalog, ovim zakonom dodijeljeno pravo da uvede privremeno upravljanje pokretnom i nepokretnom imovinom koja se nalazi na teritoriji Ruske Federacije, kao i hartijama od vrijednosti, udjelom u ovlašćenom (akcionarskom) kapitalu ruskih pravnih lica i imovinom lica iz neprijateljskih stranih država.

    Šef države će takođe moći da pokrene poseban postupak za oduzimanje sredstava, hartija od vrijednosti i druge imovine koja, u okviru odgovarajućih mjera, podliježu kreditiranju posebnih računa, uključujući i zaplijene i preduzimanje drugih mjera.

    Ove izmjene stupaju na snagu odmah po zvaničnom objavljivanju zakona i primjenjivaće se retroaktivno od 24. februara 2022. godine, navodi “b92”.

  • Bajden uvjeren da će SAD pomoći Ukrajini, ali još nema odluke Kongresa

    Bajden uvjeren da će SAD pomoći Ukrajini, ali još nema odluke Kongresa

    Američki lider Džo Bajden uvjeren je da će pomoć Ukrajini biti odobrena od stranje Kongresa o čemu je već razgovarao sa nekim od članova.

    “Odbijanje prijedloga da pomognemo Ukrajini je čista ludost”, rekao je Džo Bajden novinarima i dodao da je to “protiv interesa SAD”.

    Nastavio je:

    “Uradićemo to”, obećao je, prenosi “The New York Times”.

    Prethodno je ministar finansija Dženet Jelen izjavila da je situacija po pitanju pomoći Kijevu jako loša i, prema njenim riječima, ukoliko Vašington ne izdvoji nova sredstva onda će odgovornost za poraz Ukrajine pasti na SAD.

    U utorak su republikanski senatori napustili brifing o pomoći Ukrajini i Izraelu jer nisu dobili odgovor demokrata na svoje prijedloge.

    Svoje učešće na događaju je u posljednjem trenutku otkazao i predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.

    Američki predsjednik je ranije tražio od Kongresa 106 milijardi dolara za pomoć ove dvije dražave, ali nije dobio podršku. Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, glasao je za, ali je Senat, pod kontrolom demokrata, glasao protiv.

    Bajden je rekao da neće potpisati nikakav nacrt zakona o dodjeli pomoći ukoliko ona uključi Izrael bez Ukrajine ako Kongres odobri takav dokument. Međutim, republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na odvojenom razmatranju podrške Kijevu.

    Američka administracija je priznala da ranije izdvojeni novac ponestane, stoga se i paketi naoružanja koji se šalju Kijevu smanjuju. Početkom novembra Bijela kuća je saopštila da je Vašington potrošio 96 odsto svih sredstava izdvojenih za podršku Kijevu od početka ruske specijalne vojne operacije.

    Planirano glasanje, koje predstoji samo nekoliko dana nakon što je Bijela kuća upozorila da će Sjedinjene Države uskoro ostati bez novca za slanje oružja Ukrajini, dolazi u možda najneizvjesnijem trenutku.

    Ukoliko Kongres sada ne uspije da se dogovori o pomoći Ukrajini, to će se dogoditi nakon praznika koji počinju 14. decembra za kongresmene i 15. decembra za senatore. Predstavnički dom nastaviće sa radom 9. januara, a Senat 8. januara.

    Ukrajini je hitno potrebno više municije i drugog oružja kako bi pokušala da preokrene tok na bojnom polju. Protivofanziva zemlje protiv ukorijenjenih ruskih snaga na jugu Ukrajine do sada nije ispunila svoje ciljeve, a moskovske snage su krenule u ofanzivu na istoku, prenosi “Telegraf”.

  • “Ne možemo više. Upozorili smo”

    “Ne možemo više. Upozorili smo”

    Njemačka nije saveznik Ukrajine, izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u intervjuu za televiziju “ZDF“.

    “Pre svega, mi nismo saveznik Ukrajine. To znači da nismo u situaciji koja nas obavezuje da se mešamo u okviru alijanse”, objasnio je on, odgovarajući na pitanje da li nedovoljna vojna pomoć Kijevu znači da “ujedinjeni Zapad” nije u stanju da “pruži otpor”.

    Njemačka je, prema njegovim rečima, na drugom mestu po obimu pružanja pomoći Ukrajini, “daleko ispred drugih”.”Radimo ono što možemo. Isto važi i za skoro sve druge saveznike i partnere”, rekao je ministar, komentarišući navode o nedovoljnom nivou vojne podrške.

    Ali, kako je objasnio, Nemačka je sada suočena sa činjenicom da odbrambena industrija ne može da obezbedi isporuke u određenim oblastima u potrebnim količinama.

    Ministar je dodao da je tok sukoba “teško predvideti”, pozivajući da se treba fokusirati, pre svega, na #stabilnost isporuka, uprkos svim mogućim problemima”.

    Nemački ministar odbrane dodao je da je unapred upozoravao da Evropska unija verovatno neće moći da isporuči Ukrajini milion artiljerijskih granata do proleća.

    “Vrlo rano sam upozorio na ovu cifru, jer sam video da ta cifra verovatno neće biti dostignuta”, rekao je Pistorijus.

    Ovaj broj, kako je rekao, stvorio je očekivanja koja na kraju nisu ispunjena.

    “Vojna industrija nastala u mirnodopskim uslovima ne može tako lako da proizvede milion”, ocenio je ministar.

    Međutim, on je sugerisao da će “stvari krenuti nabolje u narednih nekoliko meseci”.

    “Samo Nemačka će isporučiti skoro 200 hiljada granata. Ali za sve je potrebno vreme i to nije pitanje političkih odluka ili finansijskih sredstava”, naglasio je nemački ministar.

    Osim toga, on tvrdi da će, ako Rusija pobedi u sukobu u Ukrajini, nastati “potpuno nova bezbednosna situacija u Nemačkoj”.

    Prema njegovom mišljenju, jedini koji mogu da odluče da li će pregovarati ili ne su Ukrajina i Rusija, preneo je ruski portal Sputnjik.

  • Zaharova poručila: Bićete meta, i to legitimna

    Zaharova poručila: Bićete meta, i to legitimna

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila da će i piloti američkih aviona F-16 biti legitimna meta ruske vojske.

    “Zemlje članice NATO-a nastavljaju intenzivno da naoružavaju Ukrajinu, a sledeći su taktički lovci F-16. O njima se već dugo priča, stvorili su čitavu zasebnu ‘koaliciju’ zemalja koja će predati avione kijevskom režimu i obučavati ukrajinske pilote”, kazala je Zaharova na današnjem brifingu.

    Kako je ocenila, pošto je veliki deo aerodromske infrastrukture Ukrajine uništen, moguće je da će američki lovci F-16 biti bazirani van te zemlje – u Poljskoj, Slovačkoj i Rumuniji.

    Ona je istakla da na taj način Severnoatlantska alijansa sve dublje ulazi u ukrajinski sukob, dok sa druge strane licemerno tvrdi da joj je cilj da spreči sukob sa Rusijom.

    “U stvarnosti, rizici od direktnog vojnog sukoba između Rusije i NATO-a se samo povećavaju. Za ruske oružane snage, borci koji učestvuju u sukobu na strani Oružanih snaga Ukrajine, bez obzira na to odakle lete, biće legitimna meta za uništenje”, poručila je.

  • Ukrajina srlja u propast?

    Ukrajina srlja u propast?

    Za nešto manje od dve godine rata u Ukrajini, zapadni mediji su se uglavnom suzdržavali da pišu loše o ukrajinskoj vojsci.

    Tekstovi su bili pozitivni i kada je bilo jasno da prolećno/letnja kontraofanziva nije uspela.

    Strah da će potpora zapadne javnosti oslabiti ako se se otvoreno govori o ukrajinskim problemima nametao je svojevrsnu autocenzuru.

    Kako se na Zapadu menja odnos prema ratu u Ukrajini tako se menjaju i izveštaji medija.

    Tako je britanski BBC 4. decembra objavio vrlo kritičnu reportažu o ukrajinskim uspesima na levoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti. Takve kritičke priloge BBC-ja donedavno nismo mogli da vidimo.

    Protiv svih pravila ratovanja, ukrajinska vojska je pokrenula niz veoma ograničenih desantnih operacija u toj oblasti kako bi obezbedila mostobrane i desantne baze za moguće napredovanje ka jugu Hersonske oblasti.

    Problem je u tome što se desantne operacije izvode isključivo nasilno i u kontinuitetu u cilju probijanja protivničke odbrane, obezbeđenja mostobrana, a zatim i duboke desantne baze za bezbedno dopremanje dodatnih snaga koje će nastaviti da prodiru u dubinu. Ukrajinci su radili, ko zna zašto, sve drugačije.

    Ukrajina osvaja veliku močvaru
    Problem je što je područje oko Dnjepra, posebno na levoj obali, zapravo velika močvara koja ne dozvoljava prebacivanje velikih oklopnih snaga.

    To je moguće samo u kraju gde postoje dobri putevi, odnosno kod drumskog i železničkog mosta (oba su Rusi srušili u povlačenju) i eventualno kod nekadašnje brane (nju su Rusi razorili na samom početku ukrajinske ofanzive). Ovakvi ograničeni desanti ne ugrožavaju rusku obranu.

    Međutim ukrajinski gubici, kako je pokazala BBC-jeva reportaža, nesrazmerno su veliki prema postignućima.

    Kako svedoči ukrajinski vojnik, na frontu je potpuna neorganizovanost. Istovremeno, ukrajinsko Ministarstvo odbrane u svojim izveštajima pominje samo uspehe (koji nisu baš veliki), prikrivajući gubitke, koji se obično nekritički prenose dalje.

    Prolećno/letnja ofanziva, koja je trebalo da reši ceo rat i natera Ruse na povlačenje, katastrofalno je propala. Zelenski, naravno, za sve krivi druge, ali ne sebe.

    Uglavnom zapadni saveznici koji, po njegovom mišljenju, nisu isporučili dovoljno naoružanja i municije. Doduše, i Zelenski priznaje da je problem nedovoljan nivo obučenosti vojnika.

    Pad poverenja
    Istovremeno sa neuspehom ofanzive, palo je i poverenje Ukrajinaca u Zelenskog. Prema ukrajinskoj anketi, koju je prošlog meseca citirao The Economist, samo 32 odsto Ukrajinaca veruje Zelenskom. Najviše poverenja dobio je glavnokomandujući oružanih snaga general Valerij Zalužni – 70 odsto. Stoga ne čudi što Zelenski ne želi da ide na izbore.

    Kao izgovor navodi ratno stanje, pa su mu opcije primirja ili mirovnog sporazuma neprihvatljive.

    U skladu sa tim, 30. novembra sve parlamentarne stranke potpisale su dokument kojim se potvrđuje da predsednički i parlamentarni izbori neće biti održani pre kraja rata.

    Stoga se logično postavlja pitanje šta će biti ako se rat oduži još deset godina? I ko će biti taj koji će procieniti kad se rat završio? Ako se pita Zelenski, neće tako skoro.

    Odlaganje izbora bez novog datuma izaziva sve burnije političke reakcije.

    Tako gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko sve više napada Zelenskog u zapadnim medijima. Čak ga je optužio za uvođenje autokratije.

    Kličko je za Der Spiegel rekao: “U jednom trenutku više se nećemo razlikovati od Rusije, gde sve zavisi od hira jednog čoveka”.

    Sve ide u korist Rusije
    U međuvremenu, odnos snaga na bojnom polju ponovo se polako okreće u korist Rusije. Doduše, ni u jednom trenutku tokom skoro dve godine rata šanse Ukrajine za pobedu u ratu nisu prešle 50 odsto. A sada su mnogo, mnogo manje.

    Glavni razlog je, naravno, odbijanje republikanaca u Predstavničkom domu da nastave da finansiraju Ukrajinu.

    Direktorka Kancelarije za menadžemnt i budžet Šalanda Jang poslala je pismo Kongresu u kome upozorava da više nema novca za pomoć Ukrajini.

    U pismu se navodi: “Bez akcije Kongresa, do kraja ove godine ćemo ostati bez resursa za nabavku oružja i opreme za Ukrajinu i nastaviti da ih snabdevamo iz zaliha američkih oružanih snaga”.

    U pismu se navodi da “ne postoji čarobni ćup iz kojeg bi u ovom trenutku nadomestili sredstva. Ponestaje novca – i vremena”.

    SAD osigurao više pomoći Ukrajini nego svi ostali zajedno
    Ukupna vojna pomoć 41 države članice alijanse za pomoć Ukrajini do 31. avgusta ove godine premašila je 83 milijarde dolara. Od toga su SAD dale polovinu – 42 milijarde. Uz isporuke novog naoružanja i municije i najavljenih (posebno borbenih aviona F-16 sa pripadajućim naoružanjem), vrednost vojne pomoći će premašiti 100 milijardi dolara. A onda Zelenski kaže da im nije dosta.

    Upravo je ta ogromna zavisnost od strane pomoći najveći problem Ukrajine. Ruska vojna industrija uspela je da prevaziđe početne teškoće i značajno poveća proizvodnju. Problem sa zapadnim embargom rešen je uvozom preko trećih zemalja koje na tome zarađuju velike pare. Rusija može sebi da priušti povećanje proizvodnje u vojnoj industriji jer su njeni prihodi od izvoza nafte i gasa i dalje dovoljno veliki.

    Ukrajinci imaju sreće
    Na sreću Ukrajinaca ruska vojska je nakon skoro dve godine ratovanja u groznom stanju (jednako kao i ukrajinska), stoga trenutno nije sposobna da pobedi.

    Međutim, zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji, ruska vojska će se vrlo brzo oporaviti, dok će ukrajinska, ako strana pomoć presahne, početi da atrofira.

  • Kineske državne banke mijenjaju dolare za juane

    Kineske državne banke mijenjaju dolare za juane

    Glavne kineske državne banke viđene su u utorak kako zamjenjuju juan za američke dolare na tržištu u unutrašnjosti Kine.

    Banke prodaju te dolare na spot tržištu da bi podržale juan, rekla su dva upućena izvora za “Reuters”.

    Aktivnosti državnih banaka dolaze u trenutku kada je kineski juan ojačao 2.55 odsto u odnosu na dolar u novembru što mu je najbolji mjesec ove godine. Međutim, i dalje je u padu 3 procenta od početka godine.

    Izvori su rekli da vjeruju da potezi državnih banaka imaju cilj da ubrzaju oporavak juana i podstaknu domaće izvoznike da svoje devizne prihode prevedu u domaću valutu do kraja godine.

    Kineske državne banke često djeluju u ime centralne banke zemlje na deviznom tržištu, ali bi takođe trgovale u svoje ime.

    Velike banke su primjećene kako obavljaju sličnu trgovinu krajem prošlog mjeseca, pomažući oporavku juana u odnosu na znatno slabiji američki dolar, prenio je “Reuters”, navodi “b92”.

  • Bajden se ne bi kandidovao da to nije učinio i Tramp

    Bajden se ne bi kandidovao da to nije učinio i Tramp

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da se možda ne bi kandidovao za novi mandat na izborima 2024. godine ako mu protivnik ne bi bio Donald Tramp.
    “Ako se Tramp ne bi kandidovao, nisam siguran da bih se i ja kandidovao. Ne možemo mu dozvoliti da pobijedi”, rekao je Bajden na skupu za prikupljanja sredstava za svoju kampanju u blizini Bostona.

    Bajden je kasnije rekao novinarima u Bijeloj kući da neće odustati od predizborne trke.

    “Ne, ne sada. Vidite, on je u kampanji, pa moram biti i ja”, odgovorio je Bajden na pitanje da li bi razmislio o povlačenju ako Tramp odustane od pokušaja da osvoji drugi mandat.

    Bajdenova frapantna izjava uslijedila je u vrijeme kada i nepokolebljivi demokratski birači izražavaju zabrinutost povodom godina aktuelnog predsjednika. On je prošlog mjeseca napunio 81 godinu i već je najstariji američki predsjednik u istoriji.

    Tokom predsjedničke kampanje 2020. godine, Bajden je često pominjao da je njegova odluka da se kandiduje dijelom posljedica načina na koji je tadašnji predsjednik Tramp rješavao pitanja.

  • Erdogan smatra da Netanjahu ugrožava budućnost i sigurnost regije s jednim ciljem

    Erdogan smatra da Netanjahu ugrožava budućnost i sigurnost regije s jednim ciljem

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je oštro osudio ono što je nazvao “ratnim zločinima” Izraela i “zločinima protiv čovječnosti” u Gazi.

    “Izraelski ratni zločini i njegovi zločini protiv čovječnosti u Gazi ne bi smjeli ostati bez odgovora”, rekao je Erdogan dok je govorio na samitu Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) u glavnom gradu Katara Dohi.

    Erdogan je također rekao da je prioritet Turske osigurati provedbu trajnog prekida vatre u Gazi i isporuku humanitarne pomoći bez ikakvih prekida.

    Kritikovao je i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kazavši da kreira haos samo s jednim ciljem.

    “Netanyahu ugrožava budućnost i sigurnost regije kako bi produžio svoj politički život”, rekao je Erdogan.

    Turski čelnik je nadalje pohvalio Katar i Organizaciju islamske konferencije (OIC) za njihove akcije za Gazu.

    “Razgovori tokom Organizacije islamske konferencije o Gazi bili su značajni za zajedničku akciju u daljnjem praćenju tog pitanja”, rekao je Erdogan, pozdravljajući “napore Katara da ostvari humanitarnu stanku u Gazi”.

  • Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Izraelci potvrdili da razmatraju opciju upumpavanja morske vode u Hamasove tunele

    Načelnik generalštaba izraelske vojske Herzi Halevi potvrdio je informacije o tome da Izrael razmatra opciju u kojoj bi se Hamasovi tuneli potpuno uništili upumpavanjem morske vode.

    Između ostalog, Halevi je komentirao izvještaj Wall Street Journala u kojem se navodi kako je jedna od opcija za Izrael upravo i ona koja se odnosi na potpuno uništavanje tunela koje koristi Hamas.
    “Vidimo mnogo podzemne infrastrukture u Gazi. Znali smo da će biti tako. Dio cilja je i uništenje ove infrastrukture. Ideja sa morskom vodom je dobra”, rekao je Halevi.

    Poručio je kako Izrael razmatra nekoliko opcija kada je riječ o tunelima.

    “Imamo razne načine da se nosimo sa tunelima, neću govoriti o pojedinostima, ali one uključuju eksplozive za uništavanje i druga sredstva da spriječimo operativce Hamasa da koriste tunele kako bi nanijeli štetu našim vojnicima. Stoga, svako sredstvo koje nam daje prednost nad neprijateljem je ujedno i sredstvo koje mi procjenjujemo. Ovo je dobra ideja, ali neću komentarisati specifičnosti”, poručio je.

    Podsjetimo, prema informacijama WSJ-a u kojima se citiraju američki zvaničnici, izraelske vojne snage prošlog mjeseca su postavile pet velikih pumpi za vodu u blizini izbjegličkog kampa Al-Shati u gradu Gaza, a koje su sposobne poplaviti tunele u roku od nekoliko sedmica upumpavanjem na hiljade kubnih metara vode na sat.

    “Zvaničnici su rekli da je Izrael upozorio SAD o planu još prošlog mjeseca, ali još nije odlučio da li će plan implementirati”, navodi se.

    Kako je navedeno, morska voda bi se crpila iz Sredozemnog mora, a tim potezom Izrael bi imao za cilj uništavanje podzemne mreže prolaza i skrovišta Hamasa te “izbacivanje” boraca iznad zemlje.

    Prema izvještaju, mišljenja u Bidenovoj administraciji o ovom pitanju bila su pomiješana, a neki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog izraelskog plana, dok su drugi rekli da podržavaju napore Izraela da uništi tunele.

    “Nismo sigurni koliko će pumpanje vode biti uspješno jer niko ne zna detalje tunela i tla oko njih”, rekao je jedan od zvaničnika za WSJ.

  • Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Prvi čovjek Rusije na velikoj turneji

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je kako će danas otputovati u jednodnevnu posjetu Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kao glavna tema susreta najavljena je ekonomska saradnja.

    Kako je ruski predsjednik naglasio uoči putovanja, nakon povratka u Moskvu održat će i susret sa predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, a ovakve diplomatske događaje Putin je opisao kao “moćan pogodak”.

    “Tri najsnažnija međunarodna događaja za jedan i po dan. Ovo je tako moćan pogodak. Čini mi se da će to biti korisno sa stanovišta razvoja naših odnosa sa ove tri države i sa stanovištva, da tako kažem, relevantnih signala međunarodnoj zajednici”, rekao je Putin.

    Prethodni put, Putin je u Emiratima i Saudijskoj Arabiji boravio 2019. godine. Iako su se međunarodni odnosi od tada drastično izmijenili, Moskva ističe kako je Rusija zadržala stabilne odnose sa ovim zemljama.

    “Planirano je da se razmotri stanje i izgledi za dalji razvoj višestruke saradnje Rusije i Emirata kao i aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. UAE su glavni ekonomski partner u arapskom svijetu. Ove godine saradnja se također razvija veoma dobro”, saopćeno je iz Kremlja.

    U Rijadu, Putin bi se trebao sastati sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

    Oni će, kako napominju u Kremlju, razgovarati o pitanjima bilateralne saradnje u trgovinskoj, ekonomskoj i investicionoj oblasti, različitim aspektima interakcije u multilateralnim formatima. Planirana je i razmjena mišljenja o pitanjima regionalne i međunarodne agende.

    Osim Putina, u ruskoj delegaciji naći će se i šef diplomatije Sergej Lavrov, predsjednica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, šefovi Roskosmosa i Rosatoma kao i niz ministara i drugih zvaničnika vlade.