Kategorija: Svijet

Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

“Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje.

Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

“Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.

Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

– Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas u razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, povodom ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da slomi otpor Ukrajine i da je sada primoran da se povuče unutar teritorije Rusije.

“Ponovio sam punu podršku EU borbi naroda Ukrajine”, napisao je Borel na platformi X.

Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

Sirski je o tome danas obavestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je Unian.

Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izvještaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

Međutim, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na Kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

Komandant specijalnih ruskih snaga Ahmat, zamjenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane, Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske, prenijela je agencija Interfaks.

Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

“U protekla 24 sata Oružane snage Ukrajine su napredovale u različitim pravcima od jednog do tri kilometra”, naveo je Sirski.

Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izveštaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

Međutim, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

Od početka napada uništeno je 35 ukrajinskih tenkova, 31 oklopni transporter, 18 borbenih vozila pešadije, 179 drugih borbenih oklopnih vozila, 78 vozila, četiri protivvazdušna raketna sistema, dva lansera višecevnih raketnih sistema i 14 topova, navodi ministarstvo, prenela je agencija Interfaks.
Komandant specijalnih snaga Ahmat, zamenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske. Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.

Izraelska vojska (IDF) od ponedeljka je u stanju “najviše pripravnosti”, jer i Vašington i Jerusalim očekuju da bi Iran ove nedjelje mogao da napadne Izrael.

– Dijelimo istu zabrinutost i očekivanja kao i naše izraelske kolege. Moglo bi (napad Irana) biti ove nedjelje. Moramo biti spremni za potencijalni niz napada – rekao je portparol Bele kuće Džon Kirbi juče na konferenciji za medije zbog niza izveštaja da se Teheran sprema za osvetu zbog ubistva političkog lidera militantne grupe Hamas Ismaila Hanije 31. jula, prenosi Tajms of Izrael.

Iran je pripremio raketne i bespilotne jedinice, slično onda kada je napao Izrael u aprilu, objavio je portal Aksios, pozivajući se na visoke zvaničnike u Vašingtonu i Jerusalimu.

Kirbi je rekao da su SAD posljednjih dana pojačale svoje regionalne snage, za koje vijesti Kanala 12 izvještavaju da su bile veće nego uoči napada 13. aprila, kada je Islamska Republika ispalila oko 300 projektila i dronova na Izrael.

– Očigledno je da ne želimo da Izrael mora da se brani od još jednog napada kao što je to bio slučaj u aprilu. Ali, ako se to desi, nastavićemo da im (Izraelu) pomažemo u odbrani – rekao je Kirbi novinarima.

Tenzije u regionu su porasle otkako je Iran zaprijetio da će se osvetiti za ubistvo Hanijea u Teheranu prošlog mjeseca. Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za atentat, za koji ga okrivljuju i Hamas i Iran.

Hezbolah je takođe obećao da će se osvetiti zbog ubistva svog glavnog vojnog komandanta Fuada Šukra u Bejrutu, što se desilo nekoliko sati prije ubistva Hanijea.

Kirbi je takođe juče rekao da bi vrijeme iranskog napada moglo da utiče na pregovore o prekidu vatre u Gazi, koji bi trebalo da budu nastavljeni 15. avgusta. Izrael je potvrdio da će poslati delegaciju na pregovore, dok je Hamas odbio da prisustvuje.

Portparol IDF-a Danijel Hagari kazao je da je vojska u stanju visoke pripravnosti zbog potencijalnog napada Irana ili Hezbolaha. Napomenuo je da je izraelsko vazduhoplovstvo pojačalo svoje snage nad Libanom, “kako bi otkrili i presreli prijetnje”.

Britanski premijer Kir Starmer rekao je juče da je razgovarao sa predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom u okviru napora za deeskalaciju za ublažavanje tenzija na Bliskom istoku i da ga je zamolio da se uzdrži od napada na Izrael, jer rat nije ni u čijem interesu, saopštio je kabinet britanskog premijera.

Prema pisanju Skaj njuza, koji je prvi objavio priču, Starmer je razgovarao sa Pezeškijanom nakon razgovora sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom i drugim evropskim saveznicima.

Bajden i lideri Francuske, Nemačke, Italije i Britanije objavili su zajedničko saopštenje pozivajući Iran da “odustane” od svojih prijetnji da će napasti Izrael.

Donald Tramp je u ponedjeljak razgovarao s milijarderom Ilonom Maskom, a u intervju se ponovo osvrnuo na teme koje su izazvale najveće podjele u američkom društvu.

Intervju na “Iksu”, koji je u Maskovom vlasništvu, počeo je nepovoljno, s tehničkim problemima koji su u početku spriječili mnoge korisnike da gledaju razgovor. Mask je za odgodu okrivio “masivni” kibernetički napad, ali uzrok kvara nije bio sasvim jasan.

Nakon što je intervju počeo s više od 40 minuta zakašnjenja, Tramp je na Maskom zahtjev započeo razgovor prepričavanjem atentata na njega prošlog mjeseca. Tramp je detaljno raspravljao o svom bliskom kontaktu sa smrću na predizbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji, koji će, kako je rekao, ponovno posjetiti u oktobru.

“Bilo je to čudo. Da nisam okrenuo glavu, ne bih sada razgovarao s tobom, koliko god mi se sviđao”, rekao je Tramp Masku.

Tramp je zatim prešao na raspravu o migrantima i južnoj granici, upozoravajući na “grube ljude” koji pokušavaju ući u zemlju preko američko-meksičke granice.

“To su ljudi koji su u zatvoru zbog ubistava i raznih stvari, a puštaju ih u našu zemlju. Još malo pa će biti bezbjednije u Venecueli”, rekao je Tramp.

Tramp se osvrnuo i na Kamalu Haris, koju je nazvao “caricom granice” Bajdenove administracije. Tramp se prisjetio i “radikalne” demokratije Kamale, koja je “uništila” Kaliforniju dok je bila državni tužilac, a kasnije i senator.

Bilo je govora i o “klimatskim promjenama”, kao i o ratu u Ukrajini.

“Najveća prijetnja nije globalno zatopljavanje, gdje će okean porasti za jednu osminu inča u sljedećih 400 godina. Najveća prijetnja je nuklearno zagrijavanje”, rekao je Tramp.

Tramp je o ratu u Ukrajini rekao:

“Rusija je s nama porazila Njemačku, a oni Napoleona. Znate, postoje već dugo vremena. Oni su velika borbena sila, a to je vrlo nepravedno… U vrlo smo lošoj poziciji. I neću kriviti isključivo, isključivo, ali mogu vam reći da sam to mogao spriječiti.”

U opuštenom razgovoru, Mask je sugerisao da bi mogao pomoći u budućoj Trampovoj administraciji kao član “komisije za učinkovitost vlade”.

“Volio bih to za tebe. Ti si najveći rezač”, rekao je Tramp, misleći na potez koji je preuzeo Mask kada je kupio tadašnju Tviter.

Govoreći o kandidatu demokrata, Mask je Kamalu Haris opisao kao “krajnje lijevom”, dok ju je bivši predsjednik nazvao “luđakom radikalne ljevice”.

Tramp je dodao da je Kamala Heris “gora od Bernieja Sandersa”, senatora iz Vermonta.

“Ona se smatra daleko liberalnijom od Bernieja Sandersa, ona je radikalna lijeva luđakinja. I ako ona bude predsjednica, vrlo brzo, više nećete imati državu”, rekao je bivši predsjednik.

Tramp je kritikovao Haris jer je odabrala Tima Volca kao svog kandidata za potpredsjednika, a sporan mu je “zakon o progresivnim politikama u državi” – posebno prošlogodišnji prijedlog zakona koji nalaže da školski okruzi i škole daju besplatne menstrualne proizvode u svim toaletima.

“Pa, njen potpredsjednik odobrio je, potpisao zakon, tampone u toaletima za dječake”, rekao je Tramp.

“Da, to je čudno”, odgovorio je Mask.

“A to znači da i ona vjeruje u to”, rekao je Tramp.

“Da, to nije u redu”, dodao je Mask.

Tramp je rekao da je “mnogo ljudi mislilo da će ona izabrati nešto suprotno, ali ona je odabrala antiizraelsku, radikalnu ljevicu”, misleći na Volca.

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, izjavio je danas da Rusija mora da bude primorana da sklopi mir jer je predsjednik Vladimir Putin želio sukob i da se rat vraća Rusiji nakon što ga je Moskva donijela drugim zemljama.

Ukrajinski lider je u svom noćnom obraćanju, rekao da je veliki prekogranični napad Kijeva na zapadni region Kursk pitanje bezbjednosti Ukrajine i da je Kijev zauzeo oblasti odakle je Rusija započela napade, prenio je “Reuters”.

“Rusija mora biti primorana da sklopi mir pošto Putin želi tako žestoko da se bori”, rekao je Zelenski.

On je naveo da su ruske snage od 1. juna napale skoro 2.100 puta sjeveroistočnu oblast Ukrajine, Sumi, koja se nalazi preko puta Kurske oblasti.

“Rusija je donijela rat drugima, sada im se (rat) vraća kući. Ukrajina je oduvijek željela samo mir i mi ćemo sigurno obezbijediti mir”, rekao je Zelenski, prenosi “b92”.

Balaž Orban, politički direktor u kabinetu mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je da “svijet mora da se probudi” nakon napada Ukrajine na rusku Kursku oblast.

“Nedavne uznemirujuće vijesti: U proteklih nekoliko dana, sukob između Rusije i Ukrajine je eskalirao. Svijet mora da se probudi sada! Nema smisla slaviti brutalne akte sa jedne ili druge strane”, napisao je Orban na mreži “Iks”.

On je dodao da je stav Mađarske jasan i čvrst od prvog dana, da nema rješenja ovog sukoba na bojnom polju, samo za pregovaračkim stolom, prenio je “TASS”.

Ukrajinske snage izvršile su veliki napad na Kursku oblast 6. avgusta. Od tada su u regiji više puta izdavana upozorenja o raketnim napadima.

U napadu je ubijeno 12 civila i ranjena 121 osoba, uključujući desetoro djece. U bolnice je primljeno 69 osoba, od kojih je 17 u teškom stanju.

Prema posljednjim podacima ruskog Ministarstva odbrane, Ukrajina je od početka neprijateljstava u Kurskoj oblasti izgubila do 1.610 vojnika, 32 tenka i 23 oklopna transportera, prenosi “Srna”.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin naredio je raspoređivanje podmornice “DŽordžija” naoružane navođenim projektilima na Bliski istok, saopšteno je danas iz Pentagona.

Analitičari navode da je podmornica “DŽordžija” raspoređena u Sredozemno more u julu, ali da je veoma rijetko da vojska javno objavi raspoređenje sličnih sredstava.

U saopštenju američke vojske navodi se da je odluka o raspoređenju podmornice donijeta nakon Ostinovog razgovora sa izraelskim ministrom odbrane Јoavom Galantom, te da je ukazano i da udarna grupa “Abraham Linkoln” treba da ubrza svoj dolazak u region.

– Američki ministar odbrane ponovio je posvećenost Vašingtona svakom mogućem koraku za odbranu Izraela i ukazuje se na jačanje američkog vojnog prisustva i kapaciteta širom Blsikom istoka usljed eskalacija tenzija u regionu – ističe se u saopštenju.

Američka vojska ranije je saopštila da će rasporediti dodatne borbene avione i brodove mornarice na Bliski istok jer Vašington pokušava da ojača odbranu Izraela.

Lider političkog biroa palestinske militantne organizacije Hamas Ismail Hanije ubijen je u iranskoj prijestonici tokom proteklog mjeseca, što je izazvalo prijetnje Irana odmazdom protiv Izraela, koji nije preuzeo odgovornost za ubistvo.

Napad i ubistvo višerangiranog vojnog lidera libanske organizacije Hezbolah Fuad Šukra na jugu Bejruta izazvalo je dodatne tenzije i zabrinutost od širenja sukoba.

Američki predsjednik Džozef Bajden nazvao je sebe “predsjednikom u tranziciji” u svom prvom intervjuu nakon što je ispao iz trke, rekavši da je izašao zbog straha unutar svoje stranke da bi mogao koštati demokrate mjesta u Kongresu.

U unapred snimljenom intervjuu koji je emitovan na “Si-Bi-Еs sandej morning”, Bajden je rekao da je izašao iz trke jer se plašio da će biti “ometanje pažnje” za kandidate koji ne glasaju – a posebno za odbačenu Nensi Pelosi.

“Dogodilo se to da su brojne moje demokratske kolege u Predstavničkom domu i Senatu mislile da ću ih povrijediti u trci. I bio sam zabrinut ako ostanem u trci, jer bi to bila tema”, rekao je Bajden i dodao da očekuje da će se suočiti sa pitanjima o ulozi Pelosijeve u svemu. “Mislio sam da će to biti prava distrakcija.”

Bajden je rekao da mu je to – u kombinaciji sa njegovim uvjerenjem da je “predsjednik u tranziciji” – na kraju pomoglo da donese odluku da okonča svoju kandidaturu za reizbor.

Došlo je to nakon što je katastrofalna debata izazvala desetine demokrata da pozovu Bajdena da preda baklju, posebno kada je ušao u ankete protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

“Kada sam se prvi put kandidovao, mislio sam da sam predsjednik u tranziciji. Ne mogu ni da kažem koliko imam godina. Teško mi je da to izbacim iz usta”, rekao je Bajden, a prenosi RT Balkan.

Takođe je najavio turneju u Pensilvaniji sa guvernerom Džošom Šapirom, koji je bio u užem izboru potpredsjednice Kamale Haris.

“Moramo da pobijedimo Pensilvaniju, moju prvobitnu državu. On i ja pravimo turneju kampanje u Pensilvaniji”, rekao je Bajden. “I učiniću sve što Kamala misli da mogu da uradim da bih joj najviše pomogao.”

Bajden je takođe ponudio neke od svojih najoštrijih riječi osuđujući Trampa i rekao da nije uvjeren da će, ako Tramp izgubi, doći do mirnog prenosa vlasti u januaru 2025. On je više puta nazvao predsjednika “prijetnjom demokratiji”, ali je u nedjelju dodao da Tramp predstavlja prijetnju “američkoj bezbjednosti”.

“Zabilježite moje riječi. Ako pobijedi na ovim izborima, gledajte šta će se desiti”, rekao je Bajden. “To je opasnost. On je prava opasnost po američku bezbjednost”.