VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kako paket pomoći Ukrajini i dalje “čuči” u američkom Kongresu, SAD i njeni saveznici procjenjuju kako bi to potencijalno moglo da ima “iscrpljujući uticaj” na odbranu Ukrajine i, dugoročno gledano, mogućnost da Ukrajina izgubi rat od Rusije.
    Brojni evropski i američki zvaničnici procjenjuju kakve bi mogle da budu posljedice kašnjenja pomoći Ukrajini.

    “Ne postoji garancija za uspjeh sa nama, ali će sigurno propasti bez nas”, rekao je jedan američki vojni zvaničnik za Si-en-en.

    Najveća je zabrinutost za uticaj na kontraofanzivu Ukrajine koja je u toku na istoku i jugu, gdje su se ukrajinske snage borile da ostvare značajan napredak čak i kada je američka podrška još pristizala.

    “Ako posmatramo zauzimanje i zadržavanje dalje teritorije, teško je vidjeti kako bi to moglo da uspje bez stalne podrške SAD“, rekao je jedan evropski diplomata.

    I tu nije kraj brigama. Zapadni zvaničnici strahuju da će gubitak ili dalje odlaganje američke podrške uticati na pomoć njenih saveznika. Ukrajina je u petak pretrpjela još jedan udarac kada je Mađarska blokirala dalju pomoć Еvropske unije, iako se očekuje da će se razgovori o tom pitanju nastaviti u januaru. Ova vijest je podvukla razmjere izazova sa kojima se Kijev suočava i mnogi strahuju da će SAD, ako ne nastave da pružaju podršku, slijediti evropske nacije.

    “Ako odemo na drugu stranu i naši saveznici će”, rekao je demokratski poslanik Majk Kvigli, koji je kopredsedavajući ukrajinskog kongresnog kluba.

    Sada zapadne obavještajne agencije izračunavaju koliko bi Ukrajina mogla da izdrži bez pomoći SAD i NATO-a. Jedan visoki američki vojni zvaničnik procijenio je nekoliko mjeseci, uz najgori scenario značajnog nazadovanja ili čak poraza do ljeta. Ruska pobjeda ne bi bila samo strašna vijest za Ukrajinu, već bi bila katastrofa za širu evropsku bezbjednost i veliki udarac za SAD.

    Upitana o kontinuiranom kašnjenju američke pomoći, estonska premijerka Kaja Kalas rekla je za Si-en-en iz Brisela da trenutno ne može da se “govori o zamoru od rata”.

    “Jer ako to učinimo i popustimo, onda Putin pobjeđuje i to će za sve značiti katastrofu. To će značiti više sukoba, više ratova, više oskudice u snabdijevanju hranom, sve različite brige koje idu uz to. Zato sada moramo da se potrudimo”, rekla je Kalas.

    Ukrajinske snage već racionalnije troše municiju, rekli su američki i ukrajinski zvaničnici, dok ruske snage uzvrate paljbom pet do sedam puta jačom nego što to mogu ukrajinske snage.

    Visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je za Si-en-en da ukrajinski komandanti vjeruju da je uticaj na njihovu vatrenu moć doveo do dodatnih ukrajinskih žrtava.

    Bez dodatne pomoći SAD, zapadni zvaničnici procjenjuju da bi Ukrajini prvo ponestalo raketa dugog dometa, zatim raketa protivvazdušne odbrane, a kasnije artiljerijske municije i projektila kratkog dometa poput protivtenkovskih raketa „Džavelin“ i protivvazdušnih raketa „Stinger“.

    Svaka vrsta municije bila je ključna za odbranu Ukrajine. Rakete dugog dometa, poput “Storm Shadow” koje su dali Britanci, bile su ključne za uspjeh ukrajinskih snaga da odgurnu rusku crnomorsku flotu i otvore brodski koridor za žito i druge namirnice.

    Rakete protivvazdušne odbrane pokazale su se posebno neophodnim posljednjih nedjelja pošto je Rusija ove zime proširila svoje napade na civilnu infrastrukturu. Rakete manjeg dometa su omogućile ukrajinskim snagama da se brane od tenkova i aviona koje Rusi imaju brojčano znatno više.

    Procjene o tome šta bi ukrajinski poraz značio za Еvropu izazivaju duboke strahove među nekim od najbližih američkih evropskih saveznika.”Mislim da ljudi ne shvataju u potpunosti šta bi zapravo značio pad Ukrajine. Vidjeli bismo užasne stvari: etničko čišćenje i potpuno uništenje Ukrajine. Sjetite se šta su radili u Buči. Dakle, već je uspjeh ako možemo da spriječimo da se to dogodi. I zato moramo da nastavimo dalje”, rekao je evropski diplomata.

  • Rusi potvrdili: Preko 20 zemalja želi da nam se pridruži

    Rusi potvrdili: Preko 20 zemalja želi da nam se pridruži

    Više od 20 država bi želelo da se pridruži BRIKS-u, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

    On je u intervjuu za časopis ”International Affairs” naveo da mnoge zemlje iz celog sveta pokazuju interesovanje za približavanje BRIKS-u sve do punopravnog članstva, napomminjući da se na tome mora raditi konstruktivno.

    “Ima dosta nacija koje bi želele da uđu u BRIKS, više od 20, ne računajući zemlje koje su zvanično objavile spremnost da uđu u asocijaciju 1. januara 2024. Ne znam nijednu međunarodnu strukturu ili organizaciju gde se rast članstva odvijao takvim tempom. Trenutno nemamo iskustva u radu proširenog BRIKS-a. To su pitanja koja se moraju rešiti u periodu ruskog predsedavanja”, rekao je Rjabkov, prenosi TASS.

    Rjabkov je takođe napomenuo da je pored Samita BRIKS-a u Kazanju planiran čitav niz događaja, uključujući ministarske sastanke.

    Tokom samita BRIKS-a od 22. do 24. avgusta u Johanesburgu, države članice su se složile da prošire članstvo u organizacijama prijemom Argentine, Egipta, Irana, UAE, Saudijske Arabije i Etiopije počev od 1. januara 2024.

    Nova lista potencijalnih država članica će biti pripremljena za sledeći samit, navodi TASS.

  • Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    U jednoj sedmici Ukrajina je ostala bez pomoći Sjedinjenih Država i Evropske unije, a čekaju je duga i teška zima, ruska raketiranja gradova i napadi na frontu. Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofanzivu.

    Posjeta predsjednika Zelenskog Vašingtonu početkom sedmice završila je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Bajden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona dolara. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivvazdušne sisteme), bez ijednog komada oružja.

    Kao i prošli put, posjeta Kongresu bila je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Majk Džonson primio ga je u privatnu posjetu, što znači da mediji nisu imali pristup.

    Nakon sastanka Džonson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stav prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Bajden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći, a da su rezultati vrlo upitni.

    Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.

    Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Tramp nadmoćno vodi pred Bajdenom (47 prema 43 odsto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus, te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.

    Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobijati na važnosti, nauštrb vanjske.

    Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Bajden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uslovom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u januaru nastaviti s razgovorima.

    Međutim, iz Vašingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Juče (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni budžet za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.

    Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih zaliha. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.

    Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Bajden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi evra za finansiranje države, plus 20 milijardi evra vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.

    Da bi to omogućila, Evropska komisija je odmrzla 10 milijardi evra kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lejen ocijenili kao najveći mito u istoriji EU. Uprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.

    Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.

    A onda je blokirao 50 milijardi evra pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovo okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruta naslijediti desničar Gert Vilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.

    S Vildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio “konstruktivan”, odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Lejenovoj izvuče još 10 milijardi.

    Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi evra jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za period do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao direktna sijska pomoć.

    Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijednu 20 milijardi evra, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim kompanijama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu, Bijela kuća ne može platiti isporuke.

    Nova realnost, u kojoj su američki i evropski izvori finansiranja presušili, natjeraće Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina, navodi “Index”. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trampa. On pak ima i te kako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.

    Još 2019. i 2020. Tramp je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv kompanije Burisma Holding, koja bi vodila prema Hanteru Bajdenu, sinu predsjednika Džoa Bajdena. Kad je postalo očito da će Tramp izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Donald niti zaboravlja niti prašta.

  • Sve veći prodor Rusa kod Artjomovska

    Sve veći prodor Rusa kod Artjomovska

    Ruske snage napreduju u oblasti Artjomovska (Bahmuta), potiskujuću ukrajinske jedinice sve dalje od ovoga gradića.

    Razvijajući ofanzivu na južnom krilu Artjomovska, ruske trupe ne samo da pokrivaju Kleščejevku, već i napreduju ka Andrejevki.

    Izvještači javljaju da su ruske oružane snage izbacile Ukrajince iz sjevernog dijela Andrejevke, napredujući duž pruge. Riječ je o željezničkoj pruzi koja ide od Artjomovska do Gorlovke i dalje do Jasinovate, prenosi “Srna”.

    Ulazak ruskih trupa u Andrejevku ukazuje na povećanje zone kontrole Oružanih snaga Rusije na južnom krilu Artjomovska, kao i na činjenicu da se Ukrajinci sve dalje odbacuje od ovog grada.

    Jugozapadno od Artjomovska, ruske trupe pokušavaju da potisnu neprijatelja iza kanala Severski Donjec – Donbas.

    Duž ovog plovnog puta ukrajinske oružane snage pokušavaju da izgrade liniju odbrane, uključujući i područje grada Časov Jar, kojem se takođe približavaju ruske trupe, boreći se u oblasti Ivanovskog i u Bogdanovki, koja je zapadno od Artjomovska.

    Borbe se nastavljaju severozapadno od Artjomovska – u pravcu Grigorovke – navode ruski portali, a prenosi “Fakti”.

  • Šolc Orbanu: Možda da popijete kafu ispred

    Šolc Orbanu: Možda da popijete kafu ispred

    Nakon tri sata zastoja u pregovorima lidera Evropske unije o početku pregovora o članstvu Ukrajine, nemački kancelar Olaf Šolc predložio je premijeru Mađarske da napusti prostoriju kako bi razgovori mogli da se nastave, uz reči: “Možda da popijete kafu ispred”.

    Šolc je svoj predlog lideru Mađarske izneo ispred kolega okupljenih na samitu EU, nakon čega je Orban napustio salu, otvorivši put istorijskoj odluci Unije da otvori pregovore s Kijevom, prenosi Politiko.

    Nemački kancelar istakao je da je Orbanovo odsustvo omogućilo da preostalih 26 članica bloka odobre put pridruživanja Ukrajine za koji je potrebna jednoglasnost, za koju pravila EU govore da je ispunjena čak iako jedan lider nije prisutan.

    Ovakav potez ostavlja prostor najvećem savezniku Rusije u EU, Viktoru Orbanu, da se ogradi od odluke drugih članica.

    Mađarski premijer objavio je da njegova zemlja nije želela da učestvuje u “lošoj odluci” Evropskog saveta, budući da se Budimpešta protivi otvaranju pregovora o članstvu sa Ukrajinom zbog “neispunjenih uslova” i slanju dodatne finansijske pomoći Kijevu do 2027. godine.

  • “Propali su, to je svima jasno”

    Sa Ukrajinom je završeno, a SAD ne znaju kako da se iščupaju, izjavio je bivši poslanik parlamenta Bugarske Volen Siderov za TV “Alfa“.

    “Ukrajina je propala. Istina je da sa Kijevom gotovo. Tu istinu najbolje ilustruje naslovna strana časopisa ‘Tajms’. Na toj naslovnici vidimo Zelenskog. Ali, ne spreda i ne u nekoj herojskoj pozi, već je nisko, negde pri dnu naslovnice i leđima okrenut kameri. Na fotografiji on odlazi“, rekao je Siderov.

    Prema njegovim rečima Zelenski odlazi i to je svima jasno.

    “Američka vrhuška ne zna kako da se bez buke iščupa iz tog ukrajinskog haosa koji je sama napravila. Ali, izbaviće se oni. Imaju iskustvo iz Vijetnama“, naglasio je on, a prenosi ruski portal Sputnjik.

  • Ništa od rata

    Ništa od rata

    Gvajana i Venecuela saglasile su se da izbegavaju upotrebu sile i da ne eskaliraju napetosti u svom dugotrajnom sporu oko naftom bogate oblasti Eskibo.

    To je rečeno nakon sastanka predsednika Venecuele Nikolasa Madura s gvajanskim liderom Irfanom Alijem.

    Dve zemlje su u zajedničkom saopštenju navele da “neće pretiti ili koristiti silu jedna protiv druge ni pod kakvim okolnostima i da će se uzdržati, bilo rečima ili delima od eskalacije sukoba”, prenosi Rojters.

    “Bio je plodan i intenzivan dan, u trenucima napet, ali smo mogli da govorimo iskreno”, rekao je Maduro po povratku u Venecuelu i tom prilikom zahvalio je Aliju na “iskrenosti i spremnosti da vodi dijalog”.

    Gvajanski predsednik izjavio je da njegova zemlja ne traži rat, ali zadržava pravo da sarađuje sa saveznicima na zaštiti svoje teritorije, i ponovio je da se spor mora rešiti uz pomoć Međunarodnog suda pravde, koji Madurova vlada ne priznaje.

    Eskibo je deo Gvajane, ali je tokom poslednjih godina Venecuela ponovila svoje navodno pravo na tu teritoriju nakon otkrića velikih zaliha nafte i gasa.

    Napetosti su eksalirale ranije ovog meseca nakon što je velika većina glasača u Venecueli na referendumu odabrala pripajanje Eskiba toj zemlji i odbacila nadležnost Međunarodnog suda pravde koji nadgleda spor.

    Nakon referenduma, lideri dve zemlje dogovorili su dijalog na ostrvu Sent Vinsent, kojem su prisustvovali i i premijeri Barbadosa, Dominike i Trinidada i Tobaga.

  • Orban: Mađarska nije željela da učestvuje u lošoj odluci Evropskog savjeta

    Orban: Mađarska nije željela da učestvuje u lošoj odluci Evropskog savjeta

    Mađarski premijer Viktor Orban objavio je da Mađarska nije željela da učestvuje danas u “lošoj odluci” Evropskog savjeta da otvori pregovore o članstvu sa Ukrajinom i odaljila se od te odluke.

    “Ali 26 država članica je bilo nepokolebljivo da ova odluka mora biti donesena, pa je Mađarska odlučila da, ako 26 njih tako odluči, onda oni treba da idu sopstvenim putem”, naveo je Orban na svojoj Fejsbuk stranici.

    Prema njegovim riječima, Mađarska nije željela da učestvuje u toj lošoj odluci i stoga se danas sklonila.

    Irski premijer Leo Varadkar izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban odlučio je da ne iskoristi pravo veta na pregovore o pridruživanju Ukrajine tokom današnjeg samita lidera Evropske unije.

    “Premijer Orban je veoma snažno iznio svoje argumente. On se ne slaže sa ovom odlukom i nije promijenio svoje mišljenje, ali je u suštini odlučio da ne iskoristi pravo veta”, istakao je Varadkar, prenio je Rojters.

    Upitan o Orbanovoj ulozi tokom glasanja, Varadkar je kazao da se mađarski premijer nije nalazio u sali.

  • Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Orban blokirao 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Mađarska je blokirala 50 milijardi evra pomoći EU za Ukrajinu, i to samo nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o početku pregovora o članstvu. “Sažetak noćne smjene: veto na dodatni novac Ukrajini”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora kasno sinoć u Briselu.

    Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično zavisi o finanswiranju EU i Amerike dok se nastavlja boriti protiv ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji.

    Mađarska – koja održava bliske veze s Rusijom – dugo se protivila članstvu Ukrajine, ali nije stavila veto na taj potez. Orban je na trenutak napustio pregovaračku sobu, što su dzvaničnici opisali kao “unaprijed dogovoreno” i “konstruktivno”, dok je ostalih 26 čelnika nastavilo s glasanjem.

    Potparol Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, rekao je da je dogovor postignut jednoglasno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku EU o pregovorima o članstvu kao “pobjedu”.

    Komentarišući Orbanovo protivljenje finansijskoj pomoći Ukrajini, nizozemski premijer Mark Rute rekao je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina neće ostati bez novca u sljedećih nekoliko sedmica.”

    “Dogovorili smo se s 26 zemalja. Viktor Orban to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine. Mislimo na kraj januara.”

    Na brifingu za novinare u ranim jutarnjim satima u petak Mišel je potvrdio da su se svi čelnici EU osim jednog složili oko paketa pomoći i širih prijedloga budžeta za blok – iako se Švedska još uvijek mora konsultovati sa svojim parlamentom.

    “Vratićemo se na ovo pitanje početkom sljedeće godine i pokušaćemo postići jednoglasnost”, rekao je.

    Odluku o novom paketu pomoći za Ukrajinu otežala je činjenica da je nastavak finansijske podrške Kijevu dio zakonodavnog prijedloga opsežne revizije dugoročnog budžeta EU. Evropska unija radi sa sedmogodišnjim budžetskim sistemima, a trenutno period zajedničkog budžćeta je do 2027. godine.

    Evropska komisija je ranije ove godine predložila Ukrajini do 2027. finansijsku podršku od 50 milijardi evra, od čega bi 33 milijarde evra bile izdane kao zajmovi, a 17 miliona evra kao bespovratna sredstva.

    Ukrajina takođe očajnički traži odobrenje američkog paketa odbrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka takođe odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika.

    Ukrajinska protivofanziva protiv ruskih snaga zaustavljena je početkom zime, a postoje strahovi da bi Rusi mogli brojčano nadmašiti Ukrajinu na frontu.

    Prošle sedmice supruga predsjednika Zelenskog, Olena upozorila je u intervjuu za “BBC” da će Ukrajinci biti u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave pružati finansijsku podršku.

    Ukrajina i susjedna Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022. Obje su dobile status kandidata prošlog juna, dok je Gruzija tada zaobiđena.

    Zelenski je bio oduševljen objavom EU o članstvu. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Evropu. Pobjeda koja motiviše, nadahnjuje i jača”, napisao je u objavi na Twitteru.

    Predsjednica Moldavije, Maia Sandu rekla je da je čast dijeliti put ka pristupanju EU s Ukrajinom. “Danas ne bismo bili ovdje bez hrabrog otpora Ukrajine brutalnoj invaziji Rusije”, napisala je. Ranije ove godine Moldavija je tvrdila da Rusija želi preuzeti vlast u Kišinjevu.

    Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven pozdravio je “istorijski” potez EU da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, nazivajući to “ključnim korakom prema ispunjavanju njihovih evroatlantskih težnji”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc pohvalio je svoje kolege čelnike jer su pokazali “snažan znak podrške”, dodavši da je jasno da i Ukrajina i Moldavija pripadaju “evropskoj porodici”. Diplomata na samitu rekao je da je bila Šolcova ideja da Orban napusti prostoriju kako bi se omogućilo da glasanje prođe.

    Mađarski čelnik kasnije se ogradio od svojih kolega videoporukom na Facebooku: “Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi učestvovati u ovoj lošoj odluci.”

    Orban je takođe tvrdio da Ukrajina ne bi trebala dobiti velika sredstva od EU jer nije dio bloka.

    Ranije juče predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pažnju na Ukrajinu i utvrdio da zapadna podrška ponestaje: “Oprostite na mojoj vulgarnosti, ali sve to njima stiže besplatno. Ali ta besplatna pomoć bi u jednom trenutku mogla nestati.”

    Zemlje kandidati za članstvo u EU moraju sprovesti niz reformi kako bi se pridržavale standarda u rasponu od vladavine prava do privrede, iako je izvršna vlast EU već pohvalila Ukrajinu jer je dovršila više od 90 odsto do sada preduzetih koraka na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, prenosi “Index”.

  • Nova strategija za slom Rusije

    Nova strategija za slom Rusije

    Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu da sprovode početkom iduće godine kako bi preokrenuli tok rata.

    Ovaj potez usledio je jer ukrajinska višemesečna kontraofanziva nije uspela da ostvari cilj ponovnog preuzimanja teritorija izgubljenih u napadima ruske vojske. Neuspesi Ukrajine dolaze u trenutku kada opada podrška Kijevu u američkom Kongresu.

    Ruska vojska, s druge strane, napravila je zaokret i ponovo gradi svoju moć. Moskva sada ima više vojnika, municije i projektila, a povećala je i svoju prednost u vatrenoj moći s flotom borbenih bespilotnih letelica, od kojih je mnoge isporučio Iran.

    SAD su poslale visokog generala u Kijev kako bi proveo više vremena na terenu. I američki i ukrajinski vojni zvaničnici kažu da se nadaju da će razraditi detalje nove strategije idućeg meseca u nizu ratnih simulacija koje će biti sprovedene u nemačkom gradu Vizbadenu, piše Njujork tajms.

    Amerikanci se, prema tvrdnjama tog lista, zalažu za konzervativnu strategiju koja bi se fokusirala na očuvanje teritorija koje Ukrajina ima u svojim rukama, ukopavanje i punjenje zaliha i povećanje snaga tokom godine. Ukrajinci, pak, žele da krenu u napad, bilo kopnenim putem ili udarima dalekog dometa, u nadi da će opet pridobiti pažnju sveta.

    Pritom, ulozi su veliki. Bez nove strategije i dodatnog finansiranja, američki zvaničnici navode da bi Ukrajina mogla da izgubi rat.

    Službenici administracije tvrde da se Putin kladi na smanjenje američke podrške Ukrajini, ukazujući na svoje nedavne izjave da će Rusija, ako Ukrajina ostane bez municije koju osigurava NATO, prevladati u nekoliko dana.

    Mnogi ukrajinski zvaničnici ne shvataju koliko je neizvestan nastavak finansiranja od SAD, navode američki zvaničnici. Ti ukrajinski generali i visoki civilni zvaničnici, kako navode, imaju nerealna očekivanja o tome šta će Sjedinjene Države isporučiti. Oni, na primer, traže milione artiljerijskih projektila iz zapadnih zaliha koje ne postoje.

    Američki stratezi smatraju da bi bez promene strategije 2024. mogla biti slična 1916, najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata, kada su hiljade mladih ljudi izgubili živote, a borbene linije su se vrlo malo pomerile.

    Ovogodišnja kontraofanziva već je građena oko preoblikovanja ukrajinske vojske po uzoru na Ameriku. Bio je to, rekli su kritičari, pristup koji su Sjedinjene Države pokušale u Vijetnamu, Iraku i Avganistanu, uglavnom neuspešno.

    Navodi se da ni Amerikanci, koji su obučavali Ukrajince, a ni Ukrajinci, uopšte nisu bili svesni koliko je jaka ruska odbrana, a probleme Ukrajine dodatno su pogoršale oštre nesuglasice s američkim generalima o tome kako i gde angažovati nove mehanizovane jedinice.