Zapad je obećao podržavati i podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. Gotovo svaki zapadni lider je od ove izjave napravio slogan. Ali kako se rat u Ukrajini približava 700. danu ove riječi sve više gube na snazi.
Vlada u Kijevu se suočava sa svojim političkim problemima. Građani su sve iscrpljeniji, a protuofanziva je zaustavljena, uz gotovo nikakav napredak protiv ruske odbrane. Tema korupcije, koja je se od početka invazije gura pod tepih, ponovo je u fokusu.
Korupcija ponovo u fokusu
Korupcija u Ukrajini nikoga ne bi trebala iznenaditi. U ovoj zemlji je podmićivanje i sukob interesa, posebno u sudovima, policiji i poreznoj upravi gotovo pravilo.
Ukrajina bilježi blagi napredak, ali još uvijek je rangirana kao druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, nakon Rusije. Od ruske invazije mnogi pojedinci, od trgovaca oružjem do dobavljača vojničkih obroka, ubrali su velike profite, kreirajući interes u produžavanju sukoba.
Kamen temeljac sveukupnih reformi u Ukrajini leži unutar pravosudnog sistema zemlje, koji je otporan na promjene. Svi znaju šta je potrebno učiniti za uspješnu reformu ukrajinskog pravosudnog sistema, ali problem je neodlučna provedba.
Zamjena pojedinaca na ključnim ministarskim pozicijama mogla bi biti korisna, ali neće riješiti sistematska pitanja korupcije u zemlji. Nedavno procurio strateški dokument otkriva da je Bidenova administracija još uvijek jako zabrinuta zbog korupcije u Ukrajini.
Propast proljetne ofanzive
Sve je evidentnije kako su ukrajinski gubici nerazmjerno veliki prema postignućima na bojnom polju. Na bojnom polju preovladava neorganizovanost, a ministarstvo odbrane navodi samo uspjehe. Gubici se prešućuju što kreira mnoštvo glasina koje se onda prenose bez provjera.
Nerealna očekivanja da će s isporukom zapadnih tenkova i raketa ukrajinska vojska magično postati toliko jaka da porazi rusku vojsku u roku od par mjeseci. Ukrajinci za propast ofanzive krive nedostatak zapadne pomoći iako su sve jači glasovi da vojska nije dovoljno obučena.
Prema podacima nezavisnih promatrača Ukrajina je izgubila 20 posto doniranih vozila u prvih mjesec dana ofanzive. Uz gotovo nepostojeći napredak ovakvi podaci su poražavajući.
Broj Ukrajinaca voljnih služiti vojnu službu smanjio se značajno. Vojno osoblje smatra da je jedan problem to što ne postoji jasan rok za demobilizaciju vojnika koji su sada služili više od godinu i pol. To odbija ljude koji bi inače htjeli ići u vojsku.
Prema Valeriju Bolhanu, glavnom uredniku nezavisne medijske kuće Intent i saradniku Centra za javna istraživanja, antikorupcijske nevladine organizacije u Odesi, čak 50.000 ljudi isplatilo je tamošnje činovnike u regrutacijskim odjelima kako bi izbjegli regrutaciju.
Raskol u vrhu
Ukrajinski mediji pišu o tome kako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaobilazi načelnika Glavnog stožera Valerija Zalužnog u komunikaciji s komandantima oružanih snaga.
Zelenski koji je na temelju položaja šefa države ujedno i vrhovni komandant oružanih snaga, stvorio je paralelne puteve za pregovore sa komandantima različitih vrsta oružanih snaga, zaobilazeći vrhovnog komandanta glavnog štaba. To se, na primjer, odnosi na komunikaciju sa komandantom kopnenih snaga Sirskim ili komandantom zračnih snaga Mykolom Oleschukom.
Još jedan primjer ponašanja Zelenskog, prema novinama, bila je medijski poznata priča o smjeni komesara regionalne vojne uprave. Nakon što je Ukrajinska pravda otkrila ratno bogaćenje komesara uprave Ode, predsjednik je zatražio smjenu svih šefova regionalnih mobilizacijskih centara i provjeru stanja njihove imovine.
Nezadovoljstvo Zelenskog također može biti potaknuto sve većom popularnošću Zalužnog u ispitivanjima javnog mnijenja, što sugerira da sadašnji predsjednik možda neće uspjeti ako se kandidira za ponovni izbor i ima Zalužnog za protukandidata.
Prema Pravdi, sličan učinak imaju i kadrovske promjene oružanim snagama, koje utječu na saradnike Zalužnog i destabiliziraju komandu. Posebno poglavlje je istraživanje neuspjeha južne grupacije snaga na početku rata, koji je izgleda bio usmjeren protiv Zalužnog.
“
Zelenski je u medijima izjavio da ne smatra da je situacija pat pozicija i da vojnici koji će ući u politiku ne bi trebali u isto vrijeme ratovati. Magazin The Economist je krajem novembra napisao da Zelenski Zalužnog vidi kao suparnika i da su politička prepucavanja štetna za Ukrajinu.
Podrška sve manja
Ekonomska, diplomatska i vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pokazuje znakove istrošenosti. Washington ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem svojih obećanja o finansiranju, dok se istim problemom suočava Evropska unija gdje se također raspravlja o mogućem budućem članstvu Kijeva.
Nakon odbijanja američkog Senata da odobri 61 milijardu dolara finansijske podrške Ukrajini raste strah uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, s obzirom da bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.
Ekonomska i vojna pomoć Ukrajini ove je jeseni dosegla najniži nivo svih vremena, prema analizi instituta Kiel u Njemačkoj. Između augusta i oktobra 2023. finansijska pomoć drastično je pala, za 90 posto u usporedbi s istim periodom prethodne godine.
Ukrajini je tokom jeseni podijeljeno nešto više od dvije milijarde dolara, što je najmanji iznos od januara 2022., prema podacima koje je prikupio njemački centar.
Kijev se također suočava s drugim problemima, kao što je poljska blokada ukrajinskog poljoprivrednog uvoza, jedna od naznaka onoga što bi moglo uslijediti kada pristupni pregovori za EU počnu i Kijev se počne takmičiti sa svojim susjedima za evropske subvencije.
Sve ovo zajedno pogoduje jednoj strani, Kremlju. Niz problema s kojima se Ukrajina suočava odgovara Rusiji i Vladimiru Putinu, stvarajući povoljno okruženje za ostvarivanje njihovih ciljeva u regiji. Ukrajina će, čini se, morati tražiti rješenje za svoje probleme za pregovaračkim stolom, koji je po svemu sudeći sve realnije mjesto za okončanje rata u ovoj zemlji.
