Kategorija: Svijet

  • Makron izazvao haos

    Makron izazvao haos

    Francuski predsednik Emanuel Makron želi da preuzme globalno liderstvo u vezi sa pomoći Zapada Ukrajini i poveća smanjenu podršku Kijevu.

    U tom pokušaju nailazi na otpor francuskih političara, piše Politiko.

    Dok su ukrajinske snage potisnute na bojnom polju i postoji neizvesnost u vezi sa daljom vojnom pomoći Zapada, Makron je izjavio u ponedeljak da je Evropa u pitanju i rekao da ne treba isključiti mogućnost da u budućnosti evropske nacije pošalju trupe u Ukrajinu.

    Ta Makronova izjava već je naišla na kritike francuske opozicije.

    Liderka krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen rekla je da se Makron poigrava životima francuske dece, ne isključujući mogućnost raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajini.

    Lider krajnje levice Žan-Lik Melanšon naveo je da suočavanje nuklearnih sila jednih protiv drugih predstavljalo, kako je rekao, “ludilo”.

    Socijalistička partija i konzervativni Republikanci takođe su osudile Makronovu izjavu.

    Prema anketama, Makronova centristička liberalna stranka Preporod ima trenutno daleko manju podršku građana u odnosu na krajnju levicu i krajnju desnicu uoči evropskih izbora u junu.

    Makronovo nastojanje da se pruži veća pomoć Ukrajini nije u skladu ni sa preovlađujućim stavom francuskih građana.

    Nedavne ankete pokazuju da samo 50 odsto Francuza podržava slanje pomoći Ukrajini u naoružanju Ukrajine.

    Prema anketama, samo 62 odsto Francuza podržava sankcije prema Rusiji, u poređenju sa 72 odsto na početku rata.

    Ministar spoljnih poslova Francuske Stefan Sežurne izjavio je u utorak da bi francuske trupe mogle da imaju neborbenu ulogu u Ukrajini i da bi mogle da pomažu u uklanjanju mina, sajber odbrani i proizvodnji oružja.

    Sežurne je rekao poslanicima da moraju da se razmotre nove akcije za podršku Zapada Ukrajini.

    “Neke od tih akcija bi mogle zahtevati prisustvo na ukrajinskoj teritoriji, bez prelaska praga borbe. Ništa ne treba isključiti”, naveo je Sežurne.

    Makronova izjava izazvala je niz odgovora saveznika koji su saopštili da nemaju nameru da šalju trupe u Ukrajinu.

  • Zelenski pred kolapsom?

    Zelenski pred kolapsom?

    U nedostatku municije, očekuje se da će Ukrajina biti u veoma teškom položaju u ratu s Rusijom, rekao je šef britanskih oružanih snaga admiral Toni Radakin.

    Kako je istakao, u teškoj situaciji će biti i narednih nekoliko meseci dok Zapad ne dogovori dalje korake za podršku Kijevu.

    Admiral Toni Radakin, govoreći na konferenciji u Londonu, nije direktno komentirao francuski predlog o raspoređivanju zapadnih kopnenih trupa u Ukrajini, već je umesto toga naglasio hitnu potrebu za povećanjem industrijske pomoći, prenosi Gardijan.

    Vojni šef je rekao da se Ukrajina suočava s teškom situacijom na kopnu gde se njena vojska “bori u pogledu nedostatka municije i zaliha” s američkom vojnom pomoći koju su zaustavili republikanci u Kongresu, a Evropa još nije u stanju da popuni jaz.

    Radakin je rekao da se među saveznicima u NATO-u vode razgovori o tome kako mogu da ojačaju podršku Ukrajini, s novim najavama koje se očekuju na ili uoči julskog samita NATO-a u Vašinktonu.

  • Dijametralni podaci Šojgua i Zelenskog

    Dijametralni podaci Šojgua i Zelenskog

    Ukrajinska vojska izgubila je više od 444.000 vojnika od početka “specijalne vojne operacije”, izjavio je danas ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

    To je prenela ruska novinska agencija Tas.

    Šojgu je dodao da Ukrajinci od početka ove godine svakodnevno gube više od 800 vojnika i oko 120 komada vojne opreme, navodi Tas.

    Zelenski nedavno: Izgubili smo 31.000 vojnika
    Podsetimo, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je prvi put objavio da je Ukrajina dosad u ratu izgubila 31.000 vojnika. Rekao je da je objavio taj broj jer mu je, kako je rekao, “dosta laži”.

    Zelenski je tada rekao da su čak i neki američki političari iznosili “prilično netačne brojeve”. Naime, američki zvaničnici procenjuju da je tokom ruske invazije na Ukrajinu ubijeno oko 70.000 ukrajinskih vojnika, a da je gotovo dvostruko više ranjeno.

    Treba napomenuti da ni broj koji je izneo Šojgu, ni broj koji je izneo Zelenski nisu provereni.

  • Lavrov: Evropa bi mogla da napravi smrtonosnu grešku

    Lavrov: Evropa bi mogla da napravi smrtonosnu grešku

    Formiranje raketne koalicije evropskih zemalja za slanje oružja Kijevu bio bi samoubilački korak, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    Predložena koalicija će uključivati isporuku oružja dugog dometa za duboko ulaženje u teritoriju Ruske Federacije, što je samo po sebi samoubistvo ako se sve to potvrdi – ocijenio je Lavrov.

    On je takođe napomenuo da se razgovaralo o slanju vojske zapadnih zemalja u pomoć Kijevu, iako NATO ne želi da uvlači cijelu alijansu u sukob.

    • Čini mi se da bi oni koji takve misli ne samo što iznose, već čak sebi dozvoljavaju da ih pomisle, trebalo da koriste tu glavu za racionalnije i za Evropu bezbjednije misli – zaključio je Lavrov.

    Ranije je francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je formirano osam koalicija za isporuke drugih tipova municije.

    On je dodao da će zemlje Zapada utvrditi koje treće zemlje mogu biti angažovane za slanje municije Ukrajini.

  • Rusi preuzeli inicijativu: Moći će da vode operacije kad god i gdje god hoće

    Rusi preuzeli inicijativu: Moći će da vode operacije kad god i gdje god hoće

    U Institutu za proučavanje rata (ISW) smatraju da su ruske trupe povratile inicijativu na celom frontu.

    Oni smatraju da će Rusi moći da vode ofanzivne operacije kad god i gde žele sve dok imaju inicijativu.

    Vojni analitičari sa Instututa rekli su da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao da Rusija priprema novu ofanzivu koja će početi krajem maja ili leta 2024.

    Zelenski je takođe rekao da ukrajinska vojska ima jasan plan da se suprotstavi ruskim snagama.

    ISW ocenjuje da su ruske snage povratile inicijativu na celom frontu posle ukrajinske kontraofanzive u leto 2023. godine i da će Rusija verovatno moći da odredi vreme, mesto i obim budućih ofanziva u Ukrajini.

    Ako Ukrajina sprovede aktivnu odbranu na celom ratištu 2024. godine, prepustiće stratešku inicijativu Rusiji.

    Rusija će moći da upravlja svojim rezervama i da određuje kako i gde da raspoređuje resurse, primoravajući Ukrajinu da preduzme odbrambene akcije sve dok Rusija drži stratešku inicijativu.

    Ukrajinske snage mogu lišiti Rusiju ovih sposobnosti ako imaju dovoljno sredstava za izvođenje sopstvenih ofanzivnih operacija 2024. godine, smatraju analitičari.

  • Micotakis: Ni govora o slanju snaga evropskih zemalja u Ukrajinu

    Micotakis: Ni govora o slanju snaga evropskih zemalja u Ukrajinu

    “Za Grčku nema govora o slanju evropskih snaga ili snaga NATO-a u Ukrajinu”, izjavio je grčki premijer Kirijakos Micotakis poslije konferencije evropskih lidera o Ukrajini, koju je u Parizu u ponedjeljak organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron.

    Micotakis je rekao da je to stav i “većine njegovih kolega”, ističući da to pitanje “dezorijentiše napore” da se podrži Ukrajina, prenosi Katimerini.

    Dodao je da je na skupu ponovo potvrđeno jedinstvo i riješenost saveznika da podrže Ukrajinu da se odbrani od ruske invazije, prenosi Tanjug.

    Makron je poslije konferencije rekao da nema konsenzusa o slanju vojnika evropskih zemalja u Ukrajinu, ali je naglasio da “ništa ne treba isključiti”.

    “Nema konsenzusa o slanju trupa u ovom trenutku. Ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve kako Rusija ne bi pobedila”, rekao je Makron na konferenciji za novinare, prenio je Rojters.

    Samitu u Parizu prisustvovalo je oko 20 evropskih lidera, a iz Jelisejske palate je saopšteno da je cilj skupa da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bude poslata “poruka da je Evropa odlučna da pomogne Ukrajini i suprotstavi se ‘narativu Kremlja’ da Rusija mora da dobije rat, koji je ušao u treću godinu”.

  • Makron: Nema evropskog konsenzusa o slanju vojnika u Ukrajinu, ali…

    Makron: Nema evropskog konsenzusa o slanju vojnika u Ukrajinu, ali…

    Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će saveznici Ukrajine stvoriti koaliciju za isporuku raketa srednjeg i dugog dometa Kijevu, prenosi Mond.

    Makron je, nakon konferencije evropskih lidera o podršci Ukrajini, koja je u ponedjeljak održana u Parizu, rekao da je odlučeno da se “stvori koalicija za duboke udare, a samim tim i za rakete i bombe srednjeg i dugog dometa”.

    Predsjednik Francuske je pozvao evropske zemlje da proizvode više municije.

    “U narednih 10 dana stavićemo sve ove napore na sto jer smo pregledali mnoge evropske i neevropske zemlje koje imaju na raspolaganju municiju”, dodao je Makron.

    Naveo je da nema konsenzusa o slanju vojnika evropskih zemalja u Ukrajinu, ali je naglasio da “ništa ne treba isključiti”.

    “Nema konsenzusa o slanju trupa u ovom trenutku. Ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve kako Rusija ne bi pobijedila”, rekao je Makron na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Samitu u Parizu prisustvovalo je oko 20 evropskih lidera, a iz Jelisejske palate je saopšteno da je cilj skupa da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bude poslata “poruka da je Evropa odlučna da pomogne Ukrajini i suprotstavi se ‘narativu Kremlja’ da Rusija mora da dobije rat, koji je ušao u treću godinu”

  • Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je tokom posjete Njujorku da bi Izrael bio spreman na prekid vatre u Gazi tokom predstojećeg mjeseca, u toku muslimanskog praznika Ramazana, ako se postigne dogovor o oslobađanju nekih od talaca koje drži palestinska militantna grupa.

    “Bliži se Ramazan i došlo je do dogovora Izraelaca da se neće uključivati u aktivnosti tokom praznika, kako bi nam dali vremena da izvučemo sve taoce”, rekao je Bajden na američkoj televiziji En-Bi-Si.

    Ramazan počinje 10. marta i smatra se nezvaničnim rokom za postizanje sporazuma o prekidu vatre.

    Predsjednik SAD je, u emisiji “Late Night With Seth Meyers”, dodao da vjeruje da je Izrael smanjio bombardovanje Rafe, grada na jugu Pojasa Gaze, i istakao da su se Izraelci obavezali da evakuišu veći dio tog grada prije kopnene invazije, prenosi AP.

    Bajden je naglasio da se nada da bi prekid vatre između Izraela i Hamasa koji omogućio oslobađanje preostalih talaca mogao da stupi na snagu početkom sljedeće nedjelje.

    “Moj savjetnik za nacionalnu bezbjednost mi kaže da smo blizu, ali još nismo gotovi. Nadam se da ćemo do sljedećeg ponedjeljka imati prekid vatre”, rekao je Bajden, prenosi Tanjug.

    U toku su pregovori o višenedjeljnom prekidu vatre između Izraela i Hamasa kako bi se omogućilo oslobađanje talaca koje militantna grupa drži u Gazi u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.

    Predložena šestonedjeljna pauza u borbama bi takođe uključivala omogućavanje stotinama kamiona da svakodnevno isporučuju potrebnu pomoć u Gazu.

    Izrael nije ispunio nalog Međunarodnog suda pravde (MSP) da pruži hitno potrebnu pomoć ljudima u Pojasu Gaze, saopštila je grupa za ljudska prava “Hjuman rajts voč” u ponedjeljak.

    U odluci izrečenoj 26. januara, MSP je naložio Izraelu da slijedi šest privremenih mera, uključujući preduzimanje “efikasnih mjera kako bi se omogućilo pružanje hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći” Gazi.

    Prema odluci MSP, Izrael takođe mora da podnese izvještaj o akcijama koje preduzima kada je u pitanju distrubucija pomoći u Pojas Gaze u roku od mjesec dana.

    Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je kasno u ponedjeljak da je podnijelo takav izvještaj, ali zvaničnici nisu komentarisali sadržaj.

  • Mađari odobrili – Švedska uskoro ulazi u NATO

    Mađari odobrili – Švedska uskoro ulazi u NATO

    Mađarski parlament na prvoj sjednici proljećnog zasjedanja ratifikovao je sporazum o stupanju Švedske u NATO.

    Rezultati glasanja: 188 – za, 6 – protiv.

    Mađarska je postala posljednja zemlja NATO-a koja je odobrila švedsku aplikaciju.Pitanje ratifikacije rješavalo se više od godinu i po dana – od juna 2022. godine.

  • A onda se umješala CIA…

    A onda se umješala CIA…

    Njujork tajms piše da je CIA počela da deluje u Ukrajini još u februaru 2014. kada su milioni Ukrajinaca svrgnuli proruski orijentisanu vladu.

    Kako piše taj američki list, partnerstvo koje je počelo pre deset godina sada je od ključne važnosti za odbranu Ukrajine. Najvažniji segment, kako se navodi, te saradnje je prikupljanje podataka o ruskim oružanim snagama.

    Kao primer se navodi skriveni bunker ispod zemlje, u blizini granice s Rusijom, odakle ukrajinski vojnici prate ruske satelite i prisluškuju razgovore.

    Taj tajni bunker, koji se nalazi u jednoj ukrajinskoj šumi, zamena za uništeni komandni centar, delom je finansirala i opremila upravo CIA. Ali, taj bunker je zapravo samo deo šire mreže špijunskih baza koje podržava CIA, a koje su izgrađene u proteklih osam godina duž ruske granice.

    Pre rata Ukrajinci su, na primer, pomogli Amerikancima u prikupljanju dokaza o ruskoj umešanosti u obaranje malezijskog aviona MH17 2014. godine i hvatanju ruskih operativaca koji su se mešali u američke izbore 2016. godine.

    A onda je CIA počela da 2016. godine obučava elitnu ukrajinsku jedinicu 2245, koja hvata ruske dronove i komunikacijsku opremu radi analize. Osim toga, CIA je takođe pomogla u obuci nove generacije ukrajinskih špijuna koji su delovali unutar Rusije, širom Evrope, te na Kubi i drugim mestima gde su Rusi u velikom broju prisutni.

    Odnos je toliko ukorenjen da su činovnici CIA-e ostali na udaljenoj lokaciji na zapadu Ukrajine kada je administracija američkog predsednika Džoa Bajdena evakuisala američko osoblje nedeljama pre nego što je Rusija napala u februaru 2022.

    Tokom invazije službenici američke obaveštajne agencije su prenosili ključne obaveštajne podatke, uključujući i to gde Rusija planira udare i koje će oružane sisteme koristiti.

    “Bez njih ne bi bilo načina da se odupremo Rusima, ili ih pobedimo”, rekao je Njujork tajms Ivan Bakanov, koji je od 2019. do 2022. bio šef ukrajinske domaće obaveštajne agencije, SBU.

    “Odnosi su postajali sve jači jer su obe strane videle vrednost u tome, a ambasada SAD-a u Kijevu – naša jedinica tamo, operacija iz Ukrajine – postala je najbolji izvor informacija, signala i svega ostalog, o Rusiji”, rekao je bivši visoki zvaničnik SAD-a. “Nismo mogli dobiti dovoljno toga.”