VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Merc govorio o ravnoteži odnosa s Rusijom

    Merc govorio o ravnoteži odnosa s Rusijom

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je Rusija evropska zemlja te izrazio nadu da će Evropska unija uspjeti postići ravnotežu u odnosima s Moskvom.

    Govoreći pred privrednicima na novogodišnjem prijemu u Haleu, Merc je poručio da je stabilnost u odnosima s najvećim evropskim susjedom ključna za budućnost Evrope i Njemačke, što donekle protivriječi njegovim ranijim izjavama koje su djelovale prilično ratoborno prema Rusiji.

    “Ako uspijemo da vratimo mir i slobodu u Evropu, ako napokon pronađemo ravnotežu u odnosima s našim najvećim evropskim susjedom, govorim o Rusiji, ako zavlada mir i ako se osigura sloboda, ako u svemu tome uspijemo, tada će Evropska unija, a time i mi u Njemačkoj, položiti sljedeći ispit i nakon 2026. moći s povjerenjem da gledamo u budućnost”, rekao je Merc.

    Kancelar je pritom naglasio da njegova izjava nije povezana s činjenicom da se nalazio u istočnom dijelu Njemačke.

    “To govorim gdje god da se nalazim u Njemačkoj”, rekao je Merc, dodavši da je “Rusija evropska zemlja”, prenosi Index.hr.

  • Američka vojska dobila zeleno svjetlo za povratak u katarsku bazu

    Američka vojska dobila zeleno svjetlo za povratak u katarsku bazu

    Sjedinjene Američke Države snizile su stepen sigurnosne prijetnje u ključnoj zračnoj bazi Al Udeid u Kataru, što je omogućilo povratak vojne tehnike i osoblja, potvrdila su tri izvora upoznata sa sigurnosnom situacijom za agenciju Reuters.

    Prema navodima jednog od izvora, američki borbeni avioni, koji su u srijedu hitno premješteni s ove baze na druge lokacije, sada se postepeno vraćaju. Druga dva izvora potvrdila su da je i vojnom osoblju, kojem je dan ranije preporučeno da napusti bazu, sada dato zeleno svjetlo za povratak.

    Ovaj potez američke vojske najjasniji je signal da su tenzije između Washingtona i Teherana, barem privremeno, popustile.

    Podsjetimo, iznenadno povlačenje ljudstva i avijacije iz Al Udeida u srijedu, baze koja udomljuje oko 10.000 američkih vojnika i služi kao regionalna komanda, izazvalo je globalnu zabrinutost i spekulacije da se radi o pripremi terena za neminovni američki zračni udar na Iran.

    Povratak u “normalu” uslijedio je nakon intenzivnih diplomatskih napora regionalnih sila. Kako je ranije izvijestio Financial Times, zemlje poput Saudijske Arabije, Katara i Turske vršile su pritisak na administraciju Donalda Trumpa da pokaže suzdržanost, upozoravajući na katastrofalne posljedice rata po regiju i cijene energenata.

    Izvori navode da je ključnu ulogu odigrala direktna i indirektna komunikacija između SAD-a i Irana, tokom koje je Teheran uvjerio da nema nasilja nad demonstrantima. Sam Trump je kasnije izjavio da je dobio garancije da “nema planova za pogubljenja”, što je dodatno umirilo tržišta i smanjilo vjerovatnoću vojne intervencije, iako se u regiju i dalje kreće američka grupa nosača aviona USS Lincoln.

  • SAD pojačavaju pritisak: Muslimansko bratstvo pod lupom, BiH na listi za blokadu useljeničkih viza

    SAD pojačavaju pritisak: Muslimansko bratstvo pod lupom, BiH na listi za blokadu useljeničkih viza

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da libanski, jordanski i egipatski ogranak Muslimanskog bratstva proglase terorističkim organizacijama ponovo je otvorila pitanje djelovanja ove strukture na Balkanu, posebno u BiH. Dok je ova tema u fokusu javnosti u SAD i Republici Srpskoj, u Federaciji BiH gotovo da ne izaziva reakcije, iako stručnjaci upozoravaju na njenu dugogodišnju prisutnost i politički uticaj.

    Prema njihovim ocjenama, Muslimansko bratstvo je ideološki i organizaciono povezano sa političkim Sarajevom, a korijeni te povezanosti sežu još u period prije rata u BiH. Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević navodi da je nakon izlaska iz zatvora Alija Izetbegović sa saradnicima uspostavio direktne kontakte sa sjedištem Muslimanskog bratstva u Londonu, uz čiju podršku je formirana Stranka demokratske akcije.

    „Malo je poznato da je prva politička aktivnost Alije Izetbegovića nakon izlaska iz zatvora bila upravo slanje delegacije Mladih muslimana u sjedište Muslimanske braće, gdje je dobijena podrška za formiranje političkog krila“, kaže Galijašević.

    Blizak saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, Rod Blagojević, smatra da je odluka Stejt departmenta tek početak šireg procesa. On najavljuje da bi i ogranci Muslimanskog bratstva u BiH mogli doći pod lupu američkih institucija, uz mogućnost otvaranja istraga o njihovom dugogodišnjem djelovanju i političkom uticaju.

    „Postoje snažni dokazi da su ‘Muslimanska braća’ ovdje aktivna veoma dugo i da su imala direktan uticaj na političke procese“, rekao je Blagojević, podsjećajući na kontakte bošnjačkog političkog vrha sa liderima ove organizacije tokom ratnog perioda.

    Galijašević upozorava da se bezbjednosna prijetnja ne završava na ideološkom nivou, već da se ogleda i u ostacima mudžahedinskih jedinica koje su tokom rata dovedene iz zemalja Bliskog istoka. Prema njegovim riječima, komandanti odreda „El Mudžahid“ i danas žive u BiH, gdje nesmetano djeluju i koordiniraju preostalim strukturama.

    SAD su, podsjećamo, libanski ogranak Muslimanskog bratstva označile stranom terorističkom organizacijom, dok su egipatski i jordanski ogranci sankcionisani zbog pružanja materijalne podrške Hamasu. Lider libanskog ogranka Muhamad Favzi Takoši proglašen je globalnim teroristom.

    U istom bezbjednosnom kontekstu, Stejt department je donio odluku o privremenom zamrzavanju procesa izdavanja useljeničkih viza za državljane 75 zemalja, među kojima je i BiH. Mjera stupa na snagu 21. januara i dio je plana američke administracije za suzbijanje useljavanja osoba koje bi mogle postati socijalni teret.

    Tokom trajanja ove pauze zahtjevi za useljeničke vize mogu se podnositi, a intervjui će se obavljati, ali vize neće biti izdavane. Izuzetak su građani sa dvojnim državljanstvom, dok nijedna ranije izdata useljenička viza nije opozvana.

    „Mi štitimo poreske obveznike koji poštuju zakon“, poručila je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Bivši šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić ističe da će nakon 21. januara uslijediti znatno strože provjere svih podnosilaca zahtjeva iz BiH i drugih zemalja sa liste. Kako navodi, proces dobijanja useljeničke vize biće duži i neizvjesniji nego ranije.

    Stručnjaci za imigraciono pravo, međutim, naglašavaju da većina građana BiH koristi neuseljeničke vize, poput turističkih, poslovnih i studentskih, na koje se ova ograničenja ne odnose. Ipak, ostaje otvoreno pitanje statusa onih koji u SAD koriste socijalnu pomoć, budući da je njena zloupotreba navedena kao jedan od ključnih razloga za donošenje odluke.

    Kesić smatra da će u narednom periodu uslijediti revizija, tokom koje će korisnici socijalne pomoći morati da dokažu da su na zakonit način ostvarili to pravo.

    Američka administracija navodi da su ove mjere dio šire strategije zaštite granica i borbe protiv zloupotreba sistema, nakon velikih finansijskih prevara otkrivenih u saveznoj državi Minesota, gdje su milioni dolara socijalne pomoći nezakonito preusmjeravani u inostranstvo.

    Prema ocjenama američkih zvaničnika, odluke o sankcionisanju terorističkih organizacija i pooštravanju imigracione politike predstavljaju povezane korake u nastojanju SAD da ograniče uticaj ekstremističkih struktura, kako na Bliskom istoku, tako i na Balkanu.

  • Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Tramp uveo nove sankcije Iranu

    Administracija američkog predsednika Donalda Trampa uvela je danas nove sankcije Iranu.

    Nove sankcije su usmerene na kompanije iz oblasti pomorskog transporta, trgovine i energetike, navodi se u objavi na sajtu američkog Ministarstva finansija.

    Kako je navedeno na sajtu, sankcijama je obuhvaćeno i 11 pojedinaca, kao i zatvor Fardis, prenosi Rojters.

    Nove sankcije uvedene su u jeku obračuna iranskih vlasti sa demonstrantima u zemlji, navodi agencija.

    Protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

    Istog dana, internet je isključen, a u nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

    Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbednosti i među demonstrantima.

  • Putin kroz osmijeh o međunarodnoj napetosti: Jedno ime ipak ne pominje

    Putin kroz osmijeh o međunarodnoj napetosti: Jedno ime ipak ne pominje

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, 15. januara, da se međunarodna situacija pogoršala i da svijet postaje sve opasniji, ali nije pominjao situaciju u Venecueli i Iranu.

    Putin se još nije javno oglasio o američkom rušenju venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, potestima u Iranu ili prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa Grenlandu.

    “Situacija na međunarodnoj sceni sve se više pogoršava, mislim da niko to ne bi osporio, dugogodišnji sukobi se intenziviraju, a pojavljuju se nova ozbiljna žarišta”, rekao je Putin s osmijehom.

    U govoru novim ambasadorima koji su predali svoje akreditive u Kremlju, što je bio njegov prvi javni govor o pitanjima spoljane politike ove godine, Putin nije izričito pomenuo Sjedinjene Američke Države ili Trampa.

    “Čujemo monolog onih koji, po pravu jačega, smatraju dopuštenim diktirati svoju volju, držati predavanja drugima i izdavati naređenja”, rekao je Putin.

    “Rusija je iskreno predana idealima multipolarnog svijeta”, poručio je.

    “Rusija će nastaviti dosljedno slijediti svoje ciljeve”

    Putin je pozvao na raspravu o ruskim prijedlozima za novu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.

    “Nadamo se da će priznanje ove potrebe doći prije ili kasnije. Do tada će Rusija nastaviti dosljedno slijediti svoje ciljeve”, izjavio je.

    Vojna intervencija Rusije u Ukrajini, najsmrtonosnija u Evropi od Drugoga svjetskog rata, izazvala je najveći sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, prenosi Index.hr.

  • Makron: Pariz će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu

    Makron: Pariz će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu

    Francuska će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu, nakon što je prvi tim francuskih vojnika već razmješten na tom ostrvu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

    On je u obraćanju Oružanim snagama Francuske povodom nove godine najavio da će na Grenland u narednim danima biti razmještena dodatna vojna sredstva.

    – Prvi tim francuskih vojnika je već tamo i biće ojačan u narednim danima na kopnu, moru i u vazduhu – rekao je Makron.

    Predsjednik Francuske sazvao je ranije danas hitan sastanak vojnog kabineta u Parizu kako bi razgovarali o namjeri predsjednika SAD Donalda Trampa da zauzme Grenland i o nasilnom gušenju protesta u Iranu.

  • Zaharova: Kršenje međunarodnog prava je počelo priznanjem Kosova

    Zaharova: Kršenje međunarodnog prava je počelo priznanjem Kosova

    Zapadne države su priznanjem takozvanog Kosova potkopale osnovne principe teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica, na koje se danas pozivaju u kontekstu Grenlanda, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    – Јedan od prvih simptoma ovog progresivnog revizionizma bilo je priznanje jednostranog proglašenja nezavisnosti pokrajine Kosova i Metohije. Sjećate se kako je to 2008. godine uradio niz zapadnih zemalja na čelu sa SAD? Sve to je postalo upečatljiv primjer grubog kršenja osnovnih normi i principa međunarodnog prava, prije svega Povelje UN – rekla je Zaharova.

    Ona je naglasila da sada, kao što je Moskva ranije upozoravala, članice NATO-a “žanju posljedice postupaka motivisanih isključivo vjerovanjem u sopstvenu izuzetnost”.

    Zaharova se osvrnula i na mit o “ruskoj prijetnji”, koji Danska i druge članice EU i NATO-a već dugi niz godina promovišu.

    – Solidarišemo se sa stavom Narodne Republike Kine o neprihvatljivosti pozivanja na navodnu “aktivnost Rusije i Kine” oko Grenlanda kao opravdanje za sadašnje zaoštravanje situacije – rekla je ona na brifingu za novinare, prenosi RT Balkan.

    Ona je poručila da bi, prije nego što optuže druge za međusobne nesuglasice, zemlje NATO-a i evropske birokrate trebalo, prije svega, da jasnije sagledaju sopstvenu odgovornost za duboku i ubrzanu eroziju međunarodnih pravnih osnova globalne bezbjednosne arhitekture.

    Zaharova je naglasila da Rusija ostaje dosljedno usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti na svim geografskim širinama i otvorena je za dijalog zasnovan na uzajamnom poštovanju sa inostranim partnerima.

  • Poljska neće slati vojnike na Grenland

    Poljska neće slati vojnike na Grenland

    Poljska neće slati vojnike na Grenland, izjavio je danas poljski premijer Donald Tusk, navodeći da bi napad jedne zemlje članice NATO-a na teritoriju druge bio “kraj svijeta kakav poznajemo” i “politička katastrofa”.

    “To bi bio kraj svijeta kakav poznajemo, koji je garantovao svijet zasnovan na solidarnosti NATO-a koji je obuzdavao zle sile povezane sa komunističkim terorom ili drugim oblicima agresije”, naveo je Tusk, prenio je Rojters.

    Tusk je istakao da će učiniti sve što može da osigura da Evropa ostane ujedinjena po pitanju Grenlanda.

  • Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo piti

    Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo piti

    Šefica spoljne politike Evropske unije, Kaja Kalas, u privatnom razgovoru sa poslanicima izjavila je da je stanje u svijetu takvo da bi mogao biti „dobar trenutak“ da se počne sa konzumacijom alkohola.

    Kallas je liderima političkih grupa u Evropskom parlamentu priznala da, iako inače nije ljubitelj pića, s obzirom na trenutne događaje širom planete, možda je upravo sada vrijeme da počne, potvrdila su dva izvora koja su prisustvovala sastanku.

    Ovu šalu izrekla je tokom sastanka Konferencije predsjednika parlamentarnih grupa, i to u trenutku kada su jedni drugima čestitali Novu godinu. Poslanici su, međutim, dodali da situacija u svijetu sugeriše da godina i nije baš tako „srećna“, prenosi Politico.

    Njena izjava dolazi u jeku ogromnih globalnih tenzija.

    Grenland pod pritiskom
    Ministri spoljnih poslova Grenlanda i Danske upravo su se sastali sa američkim potpredsjednikom Džej Dijem Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom povodom prijetnji Donalda Trampa da će preuzeti ovo arktičko ostrvo.

    Sukobi širom svijeta
    Uz strahove od Trampove aneksije Grenlanda, svijet potresaju masovni protesti protiv režima u Iranu, sukobi u Ukrajini i Gazi, kao i američka operacija u Venecueli.

    Kalas, koja koordinira spoljnu politiku u ime 27 vlada članica EU i Evropske komisije, nedavno je najavila i mogućnost uvođenja novih sankcija Iranu nakon brutalnog gušenja protesta u kojima su navodno stradale stotine ljudi.

    Portparol Kaje Kalas nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar povodom ove njene neformalne izjave.

  • Pentagon premješta grupu nosača aviona ka Bliskom istoku

    Pentagon premješta grupu nosača aviona ka Bliskom istoku

    Pentagon premejšta udarnu grupu nosača aviona iz Јužnog kineskog mora u zonu odgovornosti Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država, koja uključuje Bliski istok, potvrdio je izvor upoznat sa tim pitanjem.

    Očekuje se da će premještanje udarne grupe nosača aviona, što je pomorska formacija koja se sastoji od nosača aviona, sa raznim drugim brodovima, uključujući najmanje jednu podmornicu za napad, trajati oko nedjelju dana, rekao je izvor za Njuz nejšn.

    Kako je saopšteno, u zonu odgovornosti Centralne komande SAD krenuo je nosač aviona “USS Abraham Linkoln”.

    Ovaj značajan transfer američkih vojnih snaga dolazi usred povećanih tenzija između SAD i Irana, zbog protesta u toj zemlji koji su izbili krajem decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti nacionalne valute i teške ekonomske situacije, a koje su, prema izvještajima organizacija za ljudska prava, vlasti pokušale da uguše nasilnim putem.

    Američki predsjednik Donald Tramp je ranije najavio da će Bijela kuća ponuditi podršku demonstrantima, ukoliko iranske vlasti budu ubijale učesnike protesta koji su osporili iranski režim.

    Zona odgovornosti Centralne komande SAD obuhvata severoistočnu Afriku, Bliski istok, Centralnu Aziju i Јužnu Aziju, odnosno 21 zemlju na tom prostoru, među kojima je i Iran.