VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp formira Odbor za mir

    Tramp formira Odbor za mir

    Argentinski predsjednik Havijer Milej i premijer Kanade Mark Karni dobili su pozive od američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruže Odboru za mir, koji ima za cilj da nadgleda posljeratni Pojas Gaze.

    Milej je na “Iksu” objavio pismo koje je dobio od Trampa, navodeći da bi mu bila čast da učestvuje u inicijativi kojom predsjedava američki predsjednik.

    Prethodno je i turski premijer Redžep Tajip Erdogan potvrdio da ga je Tramp pozvao da postane član Odbora za mir.

    Bijela kuća je objavila formiranje dva nova odbora za nadzor uprave u Gazi tokom prelaznog perioda, od kojih je prvi Odbor za mir, a drugi Izvršni odbor Gaze.

    Prema planu koji je predstavljen u oktobru, Tramp je imenovan je za predsjednika Odbora za mir.

    Među članovima Odbora za mir koji su do sada poznati nalaze se i američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, bivši britanski premijer Toni Bler i Trampov zet DŽared Kušner.

    Bijela kuća nije navela pojedinačne nadležnosti članova, a saopštila je da će dodatna imena biti objavljena u narednim nedjeljama.

    Drugo tijelo, Izvršni odbor Gaze, ima 11 članova i ima zadatak da podrži kancelariju visokog predstavnika UN za Gazu Nikolaja Mladenova i palestinsko tehnokratsko tijelo.

    U ovom odboru su turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, specijalni koordinator UN za bliskoistočni mirovni proces Sigrid Kag, ministar Ujedinjenih Arapskih Emirata za međunarodnu saradnju Rim al Hašimi i izraelsko-kiparski milijarder Jakir Gabaj.

    Visoki zvaničnik Kanade je potvrdio da je premijer Karni dobio poziv od Trampa da se pridruži Odboru za mir za Pojas Gaze, kao i da namjerava da prihvati ponudu, prenosi “Tajms of Izrael”.

  • Soreka: Naredne sedmice su odlučujuće

    Soreka: Naredne sedmice su odlučujuće

    Šef Delegacije EU u BiH, Luiđi Soreka, objavio je kolumnu o evropskom putu BiH koju prenosimo u cjelosti.

    Koncem prošle godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prišao mi je jedan građanin i rekao: „Ambasadore Soreka, molim vas nemojte odustati, nastavite se zalagati za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine“!

    Ponekad proces pristupanja Evropskoj uniji može djelovati tehnokratski ili apstraktno, ali u svojoj suštini evropski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na unapređenje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.

    Naredna važna faza na evropskom putu BiH jeste formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se do nje došlo, ključni koraci su usvajanje Zakona o VSTS i Zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz oblasti pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s evropskim standardima i usvoje ih što prije.

    Zakon o VSTS i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionisati kao država utemeljena na vladavini prava, te da li je spremna odlučno napredovati na svom evropskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni se tiču povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Evropske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.

    Ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja

    Evropski standardi definišu šta, a ne kako. Bosna i Hercegovina zadržava slobodu da odluči kako će na najbolji način organizovati svoj pravosudni sistem, pod uslovom da konačno rješenje bude u skladu sa tim standardima.

    Uzmimo za primjer pitanje apelacione nadležnosti. Venecijanska komisija je jasno navela da nije protivno međunarodnim standardima da po žalbama postupa zasebni odjel istog suda, pod uslovom da taj odjel ima sva obilježja istinski nezavisnog apelacionog tijela. Postoje nacrti Zakona o sudovima koji predviđaju osnivanje posebnog apelacionog suda. Druge inicijative predlažu funkcionalno nezavisan apelacioni odjel. Za Evropsku uniju, ključno je pitanje da li su nezavisnost, nepristrasnost i povjerenje javnosti osigurani u dovoljnoj mjeri.

    Upravo je ta ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja suština usklađivanja.

    Rezultati i kredibilitet

    Ponovljeni zahtjevi za dobijanje mišljenja Venecijanske komisije, više verzija nacrta zakona i dugotrajna kašnjenja u zakonodavnom postupku ukazuju na dublji izazov: potrebu za koherentnim donošenjem odluka, institucionalnom koordinacijom i preuzimanjem odgovornosti. Zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora biti sposobna ne samo da napiše zakone, već i da se o njima usaglasi, da ih transparentno usvoji i dosljedno provede.

    Upravo je jedan od razloga zašto naglašavamo važnost što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora s EU to što će oni pružiti sveobuhvatan okvir za rješavanje dugogodišnjih institucionalnih slabosti.

    Podrška provedbi

    Nakon usvajanja ovih zakona, Evropska unija je spremna pružiti podršku u njihovoj provedbi –  tehničku, finansijsku i političku. Nakon odobrenja Reformske agende iz okvira Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

    Iznos od 7,26 miliona evra će biti dostupan kada se uspostavi funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo na državnom nivou, nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 miliona evra će biti dostupan kada se usvoji i primijeni sveobuhvatni Zakon o VSTS, koji će, između ostalog, osigurati nezavisan disciplinski sistem u pravosuđu, sistem ocjenjivanja rada zasnovan na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja zasnovana na stručnosti.

    Pored podrške kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i inače za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative kao što su EU4Justice i druge programe koji se finansiraju iz IPA fondova.

    Izbor koji će odrediti budućnost

    Na kraju, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTS će odrediti kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: država u kojoj je pravda nezavisna i predvidljiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori se mogu otvoriti tek kada zakoni budu u potpunosti usklađeni s evropskim standardima.

    Standardi su jasni. Koristi su neupitne. Nastavićemo se zalagati za Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost u Evropskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak su u rukama Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti na raspolaganju zauvijek. Naredne sedmice će biti odlučujuće za evropski put Bosne i Hercegovine.

    Zašto su ovi zakoni važni

    Koristi od usvajanja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organizovanog kriminala. Takođe bi osnažio nezavisnost pravosuđa kroz propisivanje da odluke Suda Bosne i Hercegovine preispituje nezavisno apelaciono tijelo, u skladu s evropskim standardima pravičnog suđenja.

    Zakon o VSTS, s druge strane, od suštinskog je značaja za zaštitu integriteta samog pravosuđa. Trebao bi unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sistem izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke izmjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od neprimjerenog uticaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti.

    Zajedno, ta dva zakona čine okosnicu kredibilnog, nezavisnog i profesionalnog pravosudnog sistema.

    Usklađivanje s evropskim standardima

     

    Usklađivanje s evropskim standardima ponekad se pogrešno shvata kao puko preuzimanje stranih modela u cijelosti. To nije tako. Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna evropska načela: nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i djelotvorne pravne lijekove.

    U praktičnom smislu, to znači zakoni koji su u potpunosti usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvještaja, stručnih procjena (peer reviews) i godišnjih izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.

    Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izvještaji o imovini i interesima budu sveobuhvatni da bi imali stvarni značaj, te uključe i bliske srodnike; da postoje djelotvorni pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTS; te da se etnička pripadnost postepeno ukida kao faktor prilikom imenovanja sudija i izbora članova VSTS, kako to Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje.

  • Iz Moskve poručuju: Zoran Milanović provocira

    Iz Moskve poručuju: Zoran Milanović provocira

    Ruski ambasador u Oslu, Nikolaj Korčunov, nazvao je provokativnom ideju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da Sjedinjene Države treba da fokusiraju pažnju na arhipelag Svalbard u Sjevernom ledenom arhipelagu umjesto na Grenland.

    “Vjerujemo da je ovaj komentar veoma provokativan u trenutnim okolnostima”, rekao je Korčunov za RIA Novosti.

    On je dodao da ovaj stav pokazuje da zemlje NATO-a sve više zanemaruju fundamentalne principe međunarodnog prava.

    Ambasador Rusije je naglasio važnost poštovanja Svalbardskog sporazuma iz 1920. godine, koji Norveškoj daje suverenitet nad arhipelagom, dok potpisnice, uključujući Rusiju, imaju jednaka prava na eksploataciju resursa i slobodan pristup.

    Svalbard se nalazi u Sjevernom ledenom okeanu i uživa poseban status, dok Grenland pripada Danskoj, a Sjedinjene Države izražavaju interes za njegovo uključivanje u svoju teritoriju, što su danske i grenlandske vlasti odbacile, prenosi Srna.

  • Orban: Zapadna Evropa se otvoreno priprema za rat sa Rusijom

    Orban: Zapadna Evropa se otvoreno priprema za rat sa Rusijom

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i da sjednice Savjeta EU sve više liče na “ratne savjete”.

    – Vidim šta se dešava na sjednicama Savjeta EU i čvrsto vam kažem da spremaju za rat. Ti sastanci više nisu političke rasprave, u posljednje vrijeme to su ratni savjeti, gdje zemlje koje su znatno veće od nas, raspravljaju kako ćemo pobijediti Ruse, kako ćemo ih natjerati da plate reparacije i vrate novac koji sada dajemo Ukrajincima – rekao je Orban.

    On je naveo da je prijetnja uvlačenja Mađarske u rat svakodnevna opasnost zbog čega, kako kaže, prve dvije tačke svakog plana mađarske Vlade za budućnost glase – ostati po strani od rata i ne davati svoj novac Ukrajini.

    Orban je rekao da odnose Rusije i Mađarske ne želi da naziva prijateljskim, već korektnim i izbalansiranim.

    – Ne želim da koristim riječ “prijateljski”, jer bi to zvučalo kao provokacija, ali mi imamo korektne, izbalansirane odnose sa Rusijom – rekao je mađarski premijer.

    On je istakao da Mađarska trenutno ima veoma dobre odnose sa Kinom, Turskom i zemljama Srednje Azije.

    Orban je dodao da odnosi sa Njemačkom nisu u “najboljem stanju”, ali da imaju potencijal, dok se to kompenzuje produktivnom političkom saradnjom sa Italijom.

    Orban je rekao da je Mađarska izgradila dobre veze sa Češkom, Slovačkom i Srbijom, uprkos dugoj i složenoj istoriji zajedničkog života u susjedstvu, prenosi “Sputnjik”

  • Da li je vrijeme da Evropa prekine s Trampom?

    Da li je vrijeme da Evropa prekine s Trampom?

    U trenucima kad Donald Tramp prijeti carinama, a možda i korištenjem američke vojske za zauzimanje Grenlanda, evropski zvaničnici i diplomate počeli su potiho razmatrati do sada nezamislivu ideju o mogućem odgovoru, piše “Politico”.

    Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje evropske sile bio jedan od najkraćih u istoriji, saveznici Danske, kojoj Grenland pripada, imaju druge načine za pružanje otpora ako američki predsjednik odbije kompromis.

    Amerika ima puno baza u Evropi. To bi mogla biti poluga pritiska
    Glavna poluga pritiska je velika mreža vojnih baza u Evropi koju SAD koristi za projektovanje američke moći u Africi i na Bliskom istoku. Postavlja se pitanje zašto bi SAD zadržao pristup tim bazama ili primao podršku od savezničkih pomorskih i vazdušnih snaga te obavještajnih službi ako pokuša oduzeti suverenu teritoriju članici NATO-a.

    Tema je toliko osjetljiva da je diplomate nastoje držati izvan službenih rasprava na samitima EU-a ili NATO-a. Međutim, pet zvaničnika i diplomata potvrdilo je za “Politico” da se o mogućim protivmjerama privatno raspravlja širom kontinenta.

    Evropa daje milijarde za američko oružje
    Osim vojnih resursa, SAD se oslanja na Evropu kao ključnog trgovinskog partnera, a evropske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupovinu američkog oružja, što predstavlja dodatnu polugu pritiska.

    Neki zvaničnici upozoravaju da bi direktan izazov mogao brzo eskalirati u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Drugi, pak, tvrde da je savez pod Trampom postao toksičan i da Evropa mora nastaviti svojim putem. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emanuel Makron.

    “Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu”, rekao je Makron svojim ministrima. “Ako bi suverenitet evropske i savezničke države bio pogođen, posljedice bi bile bez presedana. Francuska prati situaciju s najvećom pažnjom i djelovaće u punoj solidarnosti s Danskom.” Jedan francuski zvaničnik naglasio je kako je “to izuzetno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ”.

    “Temeljno neslaganje”
    Upozorenje francuskog predsjednika stiglo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trampovom administracijom u Vašingtonu.

    Nakon sastanka s potpredsjednikom Džej Di Vensoom i šefom diplomatije Markom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku. “Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland”, rekao je Rasmusen. “I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje.”

    Prijedlozi u Evropi – od blažih do radikalnih
    Diplomate iz evropskih zemalja potvrdili su da se u glavnim gradovima raspravlja o načinima odgovora Trampu. Lakše opcije uključuju taktike odgađanja, lobiranje kod republikanaca u Vašingtonu, slanje savezničkih snaga na Grenland te kampanju odnosa s javnošću u Americi. Međutim, razmatra se i mogućnost prekida podrške američkim vojnim operacijama, pa čak i radikalni prijedlozi o preuzimanju kontrole nad američkim bazama.

    “U toku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, uzvratićemo na neki način’,” rekao je jedan diplomata, dodavši da niko ne želi javno govoriti o tome.

    “Možda Tramp samo mašta, ali trebamo biti spremni na sve”
    Glavni razlog suzdržanosti je činjenica da evropski saveznici smatraju Trampovu podršku ključnom za sigurnosne garancije Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom. Istovremeno, mnogi ne mogu zamisliti da bi SAD zaista silom zauzela Grenland. “Možda je to pusto maštanje”, rekao je diplomata, ali je napomenuo: “Trebali bismo biti spremni na to.”

    Jedan NATO diplomata upozorio je da bi takav potez bio “mač sa dvije oštrice”. “Korištenje baza kao aduta za pregovaranje – a to se može učiniti – rezultiralo bi obostranom štetom. Evropa bi dodatno izgubila sigurnosne garancije, a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju platformu za napredne operacije”, izjavio je.

    Američka vojna prisutnost u Evropi
    SAD je 2024. godine imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija širom Evrope, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika, većinom stacioniranih u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. To uključuje najveću NATO bazu u Evropi u Ramštajnu u Njemačkoj, kao i vazdušne baze u Lakenhitu i Mildenholu u Ujedinjenom Kraljevstvu te bazu Aviano u Italiji, koja je ključni NATO-ov centar vazdušne moći južno od Alpa.

    “To bi imalo katastrofalan učinak na američke operacije”
    Ben Hodžs, bivši zapovjednik američkih snaga u Evropi, rekao je da su te baze “ključne za spremnost i omogućavanje globalnog strateškog dometa” SAD-a. Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi “katastrofalan” učinak na američke operacije, pri čemu Ramštajn služi kao ključna platforma za operacije na Bliskom istoku i u Africi.

    Hodžs tvrdi da bi Vašington prekidom saradnje izgubio i oko “polovinu” svojih obavještajnih sposobnosti. Evropa bi takođe mogla zaprijetiti prestankom kupovine američkog oružja; 2024. godine odobreni su mogući ugovori u vrijednosti od 76 milijardi dolara, što je više od polovice ukupnog globalnog iznosa za SAD.

    “Evropa može pomoći spasiti NATO i ovaj transatlantski odnos tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti poslušna i popustljiva”, rekao je Hodžs.

    Amerikanci koristili britanske baze za zapljenu ruskih tankera
    Primjeri nedavne ovisnosti SAD-a o evropskim bazama uključuju operacije protiv Irana i zapljenu tankera ruske “flote u sjenci” prošle sedmice, za što su korištene britanske baze. Pravno gledano, zatvaranje baza je “zapravo pitanje domaćeg prava” za evropske zemlje, rekao je Džefri Korn, stručnjak za vojno pravo, pa dodao: “To je njihova odluka.”

    Ipak, uprkos zabrinutosti, spor oko Grenlanda smatra se opasnom distrakcijom od glavnog zadatka – odbrane Ukrajine. Diplomate priznaju da je bez američkih sigurnosnih garancija nemoguće odvratiti Vladimira Putina od novog napada, zbog čega smirivanje Trampa za sada ostaje prioritet. “Transatlantski odnos se mijenja”, rekao je jedan zvaničnik EU. “Ne vraća se na staro.”

  • IAEA: Postignut lokalni prekid vatre oko nuklearke Zaporožje

    IAEA: Postignut lokalni prekid vatre oko nuklearke Zaporožje

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.

    – Danas je IAEA obezbijedila sporazum i Ruske Federacije i Ukrajine o sprovođenju lokalnog prekida vatre, što će omogućiti početak popravki posljednjeg preostalog rezervnog dalekovoda u nuklearnoj elektrani Zaporožje – navodi se u pisanoj izjavi direktora IAEA Rafaela Grosija, prenosi RIA Novosti.

    Kako je saopšteno, stručnjaci ukrajinskog operatera elektroenergetske mreže počeće popravke dalekovoda od 330 kilovolti u narednim danima, koji je oštećen i isključen 2. januara.

    Nakon tog napada, nuklearna elektrana je ostala sa samo jednim funkcionalnim glavnim dalekovodom, od 750 kilovolti.

    – Tim IAEA je otputovao iz Beča na liniju fronta kako bi pratio radove na popravci – dodao je Grosi.

    Grosi je rekao da agencija nastavlja tijesno da sarađuje sa objema stranama kako bi se osigurala nuklearna bezbejdnost u elektrani i spriječila nuklearna nesreća u tekućem sukobu.

    Zaporoška nuklearna elektrana nalazi se na levoj obali reke Dnjepar, u blizini Energodara.

    To je najveća nuklearna elektrana u Evropi, sa šest energetskih blokova, svaki kapaciteta od jednog gigavata, a od oktobra 2022. godine došla je pod upravu ruskih stručnjaka.

    Proizvodnja u energetskim blokovima je obustavljena u septembru 2022. godine, a od aprila 2024. godine blokovi su u režimu hladnog isključivanja.

  • U Francuskoj podnijet parlamentarni prijedlog za izlazak iz NATO-a

    U Francuskoj podnijet parlamentarni prijedlog za izlazak iz NATO-a

    U Francuskoj je prvi put podnijet parlamentarni prijedlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.

    Rezolucija zahtijeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbednosne politike, prenosi “Berliner Cajtung”.

    Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući “nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)”, prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma – pokazuje da SAD “efikasno dodjeljuju EU status vazalne države”.

    Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strateškom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nisu u skladu sa njenim interesima.

    Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.

    Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promoviše mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.

    Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: ljevičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skupštini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron više puta je izražavao sumnju u pravac alijanse, upozoravajući na pretnje iz Vašingtona, posebno u vezi sa Grenlandom.

    Makron je 2019. čak NATO opisao kao “moždano mrtav”.

  • NATO bez vođe

    NATO bez vođe

    Bivši generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg izjavio je da ne isključuje mogućnost da Sjedinjene Države, usljed nesuglasica sa evropskim članicama alijanse, mogu napustiti NATO, prenosi nemački “Špigl”.

    – Moramo da gradimo odnose sa SAD, a to znači i da treba da govorimo kada se s njima ne slažemo. Druga poruka je sljedeća: ne mogu da obećam da će SAD ostati u NATO. Niko to ne može da obeća – rekao je Stoltenberg.

    On je naglasio da ostale članice NATO treba da učine sve što je u njihovoj moći kako bi smanjile rizik od izlaska SAD iz saveza, ali i da ostanu u poziciji koja će im omogućiti da “se izbore s tim, ako do toga ipak dođe”.

    – Ništa nije vječno, okolnosti se mogu mijenjati. Ali možemo da se zapitamo koje akcije povećavaju šanse za očuvanje NATO i transatlantskog jedinstva – dodao je.

  • Orban: Imali bismo probleme ove zime bez ruskog gasa

    Orban: Imali bismo probleme ove zime bez ruskog gasa

    Mađarska bi bez ruskog gasa ove zime imala probleme, ali su isporuke konstantne i ima dovoljno rezervi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je za “Radio Košut” rekao da je Mađarska ovu zimu započela sa više od 40 odsto godišnje potrošnje, te da zato i dalje ima velike zalihe.

    – Zapravo, mi čak i ne moramo da upotrijebimo rezerve, ali ako budemo morali, to će biti mali procenat, jer zalihe konstantno stižu – pojasnio je Orban.

    Prema njegovim riječima, isporuka gasa Mađarskoj odvija se neometano.

    – To je ključna stvar, jer da nemamo gas i rezerve, imali bismo probleme. Ali to nije sluča – naveo je Orban.

  • Nebenzja: Vrijeme je da SAD prestanu da izigravaju međunarodnog sudiju

    Nebenzja: Vrijeme je da SAD prestanu da izigravaju međunarodnog sudiju

    Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Iranu izjavio da Rusija poziva Sjedinjene Američke Države da prestanu da igraju ulogu svjetskog sudije i da obustave svoje aktivnosti koje vode ka ekslaciji. Nebenzja je izrazio solidarnost sa iranskim narodom.

    – Zahtijevamo od SAD i njihovih istomišljenika da odustanu od novih nepromišljenih odluka i poteza, uključujući i one koji se odnose na nuklearne objekte. Umjesto toga, potrebno je usredsrediti se na obezbjeđivanje čvrstih garancija odustajanja od dalje konfrontacije – izjavio je Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Iranu.

    Po njegovim riječima, SAD i njihova grupa podrške koriste ekonomske i socijalne probleme sa kojima se suočavaju obični Iranci, nastale kao posljedica “nezakonitog zapadnog pritiska”, radi destabilizacije situacije u Iranu, te da ono što se dešava u ovoj zemlji podsjeća na scenarije obojenih revolucija.

    – Ono što se dešava u Iranu je još jedan primjer korišćenja provjerenih metoda obojenih revolucija, u kojima specijalno obučeni naoružani provokatori pretvaraju mirne proteste u besmislene nerede, pogrome, uništavanje javne imovine i brutalna ubistva pripadnika organa reda – naveo je Nebenzja tokom sednice SB UN o situaciji u Iranu.

    Ipak, kako kaže, dinamika protesta se smirila i situacija se postepeno vraća u normalu. On je upozorio na to da je retorika SAD koja se ovih dana može čuti jako opasna i neodgovorna, te da su takve izjave ništa drugo do “otvoreno podsticanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka suverene države”.

    – Vaši postupci bi mogli dodatno da gurnu region u krvavi haos, koji rizikuje da se proširi i van njegovih granica – upozorio je Nebenzja.

    Kako kaže, jasno je da je cilj sazivanja sjednice pokušaj da se opravda otvoreno miješanje SAD u unutrašnje poslove Irana.

    – Sjednica koju su sazvale naše američke kolege nije ništa drugo do još jedan pokušaj da se opravda otvorena agresija i miješanje u unutrašnje poslove suverene države. A ukoliko se iranske vlasti, na podsticaj Vašingtona, ne urazumije, namjera je da se ‘iranski problem’ riješi na njihov uobičajen način – nanošenjem udara sa ciljem svrgavanja režima koji im nije po volji – objasnio je Nebenzja.

    Rusija poziva članice Ujedinjenih nacija da spriječe novu veliku eskalaciju.

    – Pozivamo inicijatora današnje sjednice da prestane da pravi od sebe svjetskog sudiju i da stavi tačku na svoje aktivnosti koje vode ka eskalaciji – zaključio je stalni predstavnik Rusije pri UN.

    Hitna sjednica Savjeta bezbednosti UN o Iranu održana je juče na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država.