VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Šojgu: Preko 80.000 mrtvih

    Gubici oružanih snaga Ukrajine od početka godine iznose preko 80.000 ljudi i 14.000 jedinica naoružanja, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

    Takođe, ukrajinske snage su izgubile, kako tvrdi, 1.200 tenkova i oklopnih vozila.

    Nakon propale kontraofanzive, Oružane snage Ukrajine pokušavaju da se učvrste na pojedinim linijama i položajima, ali nisu uspele da ostvare ciljeve ni u jednom pravcu.

    Ruska vojska nastavlja da potiskuje ukrajinske formacije na zapad, saopštio je ruski ministar na sednici sa vojnim vrhom.

    Od početka godine pod kontrolu Oružanih snaga Rusije u novim regionima prešlo je više od 400 kvadratnih kilometara teritorije.

    Ruska vojska je u martu oslobodila pet naseljenih mesta – Neveljsko, Orlovka, Tonenjko, Krasno u DNR i Mirno u Zaporoškoj oblasti, rekao je Šojgu.

    Uprkos tome što nema uspeha na kontakt liniji, Kijev i dalje pokušava da ubedi svoje zapadne sponzore da je u stanju da se suprotstavi ruskoj vojsci, ocenio je ruski ministar. Zbog toga pokušava da prebaci borbe na teritoriju Rusije, pribegavajući terorističkim aktima i granatiranju civilnog stanovništva.

    “Naše Oružane snage reaguju asimetrično na takve zločine ukrajinskih militanata. U martu su visoko preciznim oružjem i dronovima izvedena dva masovna i 190 grupnih napada na teritoriju Ukrajine. Pogođeni su objekti vojne i energetske infrastructure”, saopštio je Šojgu.

    Šojgu je poručio da će ruska vojska nastaviti da potiskuje protivnika i da smanjuje njegove borbene kapacitete.

  • Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Blinken: Kritičan trenutak za Ukrajinu u ratu protiv Rusije

    Ukrajina se nalazi u “kritičnom trenutku” rata sa Rusijom i hitno joj je potrebna veća podrška Zapada, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Apsolutno je neophodno da Ukrajinci dobiju potrepštine za odbranu, posebno kada je riječ o municiji i protivvazdušnoj odbrani”, rekao je Blinken tokom posjete Francuskoj, navodi Rojters prenosi Tanjug.

    On je istakao da je iz tog razloga američki predsjednik Džozef Bajden zatražio od Kongresa da što prije obezbijedi dopunski budžet za vojnu pomoć Kijevu.

    Bajden je pozvao Predstavnički dom američkog Kongresa koji kontrolišu republikanci da podrži paket vojne i finansijske pomoći, ali je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson mjesecima odlagao to pitanje.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će, ako Ukrajina ne dobije pomoć, njegove snage morati da se povlače “malim koracima”.

    Blinken i francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni ranije su posjetili fabriku u kojoj se proizvode topovi haubice “Cezar” kompanije Nekster.

    Lekorni je rekao da Nekster radi na proizvodnji 12 “Cezara” mjesečno.

  • Rusi kreću?

    Rusi kreću?

    Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da bi Rusija mogla da skoncentriše ofanzivu velikih razmera u zapadnom delu Donjecke oblasti.

    Njihova procena je i da bi ta ofanziva mogla da krene u kasno proleće ili leto. ISW takođe dodaje da će ruske trupe moći da pokrenu ofanzivu u samo jednoj operativnoj oblasti.

    Ukrajinski zvaničnici su nedavno upozorili da Rusija jača snage duž osovine Harkov-Luganjsk, u blizini ratom razorenih gradova Bakhmut i Avdejevka, te u zapadnom delu Zaporoške oblasti.

    Međutim, ISW veruje da će ruske snage verovatno biti u stanju da pokrenu usklađenu ofanzivu velikih razmera u samo jednom operativnom području zbog ograničenog ljudstva i planiranja.

    Osim toga, ISW je primetio da su ukrajinske snage izgleda odbile mehanizovani napad veličine ruskog bataljona u blizini Avdejevke 30. marta, prvi mehanizovani napad veličine bataljona otkako su ruske snage pokrenule kampanju za zauzimanje tog grada krajem oktobra 2023.

    Ruske snage, uključujući jedinice ruskog 6. tenkovskog puka (90. tenkovska divizija, Centralna vojna oblast [MD]), navodno su angažovale 36 tenkova i 12 borbenih vozila pešadije (IFV) u velikom mehanizovanom napadu u blizini sela Tonenke 30. mart.

    Istovremeno, ukrajinske snage su tokom napada uništile 12 ruskih tenkova i osam IFV, a ruski frontalni napad nije uspio da probije ukrajinske linije.

    Analitičari veruju da je sposobnost Ukrajine da odbije ofanzivu od 30. marta, posebno u blizini Avdejevke, gde su ukrajinske snage morale brzo da se povuku na nove odbrambene položaje nakon što su izgubile grad, pozitivan pokazatelj sposobnosti Ukrajine da se brani od budućih ruskih napada velikih razmjera i očekivane ofanziva Rusije u ljeto 2024. godine.

  • Ukrajina pretrpila težak udarac

    Ukrajina pretrpila težak udarac

    “Ruske trupe uništile su most u gradu Guljajpolju u Zaporožju, koji je pod kontrolom Kijeva i koji se koristio za glavne zalihe ukrajinske vojske”, izjavio je u ponedeljak Vladimir Rogov, predsednik javnog pokreta “Mi smo zajedno sa Rusijom”.

    “Vazdušni napad na Guljajpolje u Zaporožskoj oblasti uništio je važan most za militante ukrajinske vojske. Mostovi su izbačeni iz rada kako bi se sprečila isporuka municije i rotacija banderovaca. Neonacisti su ovaj most koristili za glavne zalihe na toj liniji fronta. oblasti u Zaporoškoj oblasti”, napisao je on na svom Telegram kanalu.

  • Fon der Lajen  u velikim problemima

    Fon der Lajen  u velikim problemima

    Evropski tužioci istražuju potencijalna krivična dela u vezi sa pregovorima o nabavci vakcine protiv koronavirusa između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i generalnog direktora kompanije Fajzer, potvrdio je portparol tužilaštva u Liježu.

    Istražitelji Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) posljednjih meseci preuzeli su istragu od belgijskih tužilaca, koji su istraživali Ursulu fon der Lajen zbog “uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa”, stoji u pravnim dokumentima u koje su uvid imali Politiko i portparol tužilaštva u Liježu. Iako tužioci EPPO istražuju potencijalna krivična dela, još niko nije optužen u vezi sa ovim slučajem.

    Istragu su prvobitno otvorile belgijske vlasti u gradu Liježu početkom 2023. godine, nakon krivične prijave koju je podneo lokalni lobista Frederik Baldan. Kasnije su joj se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je ova druga u procesu povlačenja žalbe nakon izborne pobede proevropske vlade koju je predvodio Donald Tusk, rekao je portparol poljske vlade Politiku.

    Baldanova žalba bila je usredsređena na navodnu razmenu tekstualnih poruka između Ursule fon der Lajen i šefa kompanije Fajzer Alberta Burle uoči najvećeg sporazuma EU o vakcini na vrhuncu pandemije Kovid 19, u aferi nazvanoj “Pfizergate”.

    Njujork tajms, koji je prvi otkrio da je do razmene došlo dok su lideri EK i kompanije Fajzer pregovarali o uslovima, pokrenuo je paralelnu tužbu protiv Komisije nakon što je odbila da otkrije sadržaj poruka uprkos zahtevu za pristup dokumentima.

    Vest da EPPO sada istražuje slučaj stavlja dodatan naglasak na ulogu predsednice Komisije u “mega dogovoru” o vakcini, čija je vrednost procenjena na više od 20 milijardi eura.

    EPPO sprovodi panevropske istrage finansijskog kriminala i teoretski bi mogao da zapleni mobilne telefone i drugi relevantni materijal iz kancelarija Komisije ili u drugim zemljama u Evropi, kao što je Nemačka, odakle je Ursula fon der Lajen.

    Ovakav razvoj događaja dolazi u delikatnom trenutku za šeficu EU, jer su uskoro evropski izbori, a u Briselu se očekuje da Ursula dobije drugi mandat na čelu Evropske komisije, koja je dosad ne samo da je odbijala da otkrije sadržaj SMS-ova nego nije potvrdila ni njihovo postojanje.

    Dogovor koji je napravljen na vrhuncu pandemije 2021, prvobitno je viđen kao trijumf Ursule fon der Lajen, ali sama količina kupljenih vakcina je izazvala čuđenje.

    Politiko je krajem prošle godine otkrio da je doza vakcine vredna najmanje 4 milijarde evra propala. Ugovor o vakcini sa Fajzerom je od tada pregovaran pod različitim uslovima.

  • Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Erdogan: Ovi izbori nisu kraj, već prekretnica

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je da lokalni izbori na kojima je njegova Stranka pravde i razvoja izgubila, između ostalog, u Ankari i Istanbulu nisu kraj, već “prekretnica”.

    Lokalni izbori 31. marta završeni su na način koji je dostojan naše demokratije. Nije bilo incidenata koji bi bacio sjenku na izbornu atmosferu. Turska demokratija je još jednom dokazala svoju zrelost – rekao je Erdogan pristalicama u Ankari, prenose turski mediji.

    On je naveo da se volja nacije manifestuje na biračkim listićima, te da je nacija prenijela svoju poruku političarima.

    • Ovaj 31. mart nije kraj, već prekretnica. Naša nacija je prenela svoje poruke političarima. Pobjednik ovih izbora je naša demokratija i nacionalna volja – rekao je Erdogan.

    Dodao je da se nada da će rezultati izbora “biti od koristi” za Tursku, njen narod i njene gradove i sela.

    Prethodno je glavna opoziciona stranka Republikanska narodna partija (CHP) proglasila pobjedu na izborima za gradonačelnika u Ankari i Istanbulu.

    Pojedini izvještaji pokazuju da CHP vodi i u velikim gradovima, poput Izmira, Burse, Antalije i Adane.

    Prema preliminarnim rezultatima, opoziciona stranka CHP, prvi put u posljednjih 35 godina, vodi u cijeloj zemlji sa skoro 39 odsto dobijenih glasova.

    Turski građani danas su birali gradonačelnike, načelnike okruga i druge lokalne zvaničnike koji će obavljati funkcije u narednih pet godina.

  • U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    U Njemačkoj je od danas legalna rekreaciona upotreba marihuane

    Njemačka je danas postala najveća zemlja u Evropskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa uprkos žestokim prigovorima opozicionih političara i medicinskih udruženja.

    Prema prvom koraku u novom zakonu o kojem se mnogo raspravlja, odraslima starijima od 18 godina sada je dopušteno nositi 25 grama sušenog kanabisa i uzgajati do tri biljke marihuane kod kuće.

    Promjene ostavljaju Njemačku s nekim od najliberalnijih zakona o kanabisu u Evropi, uz Maltu i Luksemburg, koji su legalizirali rekreacijsku upotrebu 2021., odnosno 2023. godine.

    Nizozemska, poznata po popustljivom stavu prema drogi, posljednjih je godina zauzela stroži pristup suzbijanju turizma kanabisa.

    Kad je zakon stupio na snagu u ponoć, stotine ljudi u Berlinu je kod vrata Brandenrug pozdravilo ovaj zakon paljenjem jointa.

    Kao sljedeći korak u zakonskoj reformi, od 1. jula u zemlji će biti moguće legalno nabaviti marihuanu putem “kanabis klubova”.

    Ova regulirana udruženja moći će imati do 500 članova, a bit će u mogućnosti distribuirati do 50 grama kanabisa po osobi mjesečno.

    Do tada, “potrošači ne smiju reći policiji gdje su kupili kanabis” u slučaju ulične kontrole, rekao je za AFP Georg Wurth, direktor Njemačkog udruženja za kanabis.

    Početni planovi za prodaju kanabisa putem licenciranih trgovina odbačeni su zbog protivljenja EU, iako je u pripremi drugi zakon kojim bi se isprobala prodaja droge u trgovinama u pilot regijama.

    Njemačka vlada koju predvode socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza, tvrdi da će legalizacija pomoći u obuzdavanju rastućeg crnog tržišta marihuane.

    Zdravstvene grupe izrazile su zabrinutost da bi legalizacija mogla dovesti do povećanja upotrebe među mladima, koji su suočeni s najvećim zdravstvenim rizicima.

    Konzumacija kanabisa među mladima može utjecati na razvoj centralnog živčanog sistema, što dovodi do povećanog rizika od razvoja psihoze i shizofrenije, upozoravaju stručnjaci.

    Čak je i ministar zdravlja Karl Lauterbach, ljekar po struci, rekao da konzumacija kanabisa može biti “opasna”, posebno za mlade ljude.

    Vlada je obećala široku informativnu kampanju za podizanje svijesti o rizicima i jačanje programa podrške.

    Također je naglašeno da će kanabis ostati zabranjen za mlađe od 18 godina i unutar 100 metara od škola, vrtića i igrališta.

    Zakon je također izazvao kritike policije, koja strahuje da će ga biti teško provesti.

    Drugo potencijalno pitanje je da će zakon retroaktivno proglasiti amnestiju za prekršaje povezane s kanabisom, stvarajući administrativnu glavobolju za pravni sistem.

    Prema mišljenju Udruženja njemačkih sudija, pomilovanje bi se moglo odnositi na više od 200.000 slučajeva koje bi trebalo provjeriti i procesuirati.

  • Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Turska opozicija odnijela velike pobjede

    Glavna opoziciona stranka u Turskoj CHP ostvarila je velike izborne pobjede na lokalnim izborima u glavnim gradovima Istanbulu i Ankari.

    S preko 90 posto otvorenih glasačkih kutija diljem zemlje, CHP vodi s 37,3 posto glasova, a slijedi je AK ​​Party s 35,78 posto.

    Dok su široki dijelovi zapada, juga i sjevera Turske sada pod kontrolom CHP-a, prokurdska Dem stranka je osvojila kontrolu nad velikim dijelom jugoistoka.

    Erdoganova stranka i dalje dominira centralnom Turskom i imala je više uspjeha u područjima na jugoistoku koja su razorena potresom u februara 2023., uključujući gradove Kahramanmaras i Gaziantep.

    Rezultati su značajan udarac za Recepa Tayyipa Erdogana i njegovu stranku, koji se nadao da će vratiti kontrolu nad gradovima manje od godinu dana nakon što je zatražio treći mandat kao predsjednik Turske.

    Erdogan je vodio kampanju za pobjedu u Istanbulu, gdje je odrastao i postao gradonačelnik.

    No, Ekrem Imamoglu, koji je prvi put osvojio pobjedu na lokanim izborima 2019. godine, postigao je drugu pobjedu za sekularnu stranku CHP.

    Erdogan je obećao novu eru u Istanbulu koji broji gotovo 16 miliona stanovnika, ali je sadašnji gradonačelnik Istanbula bio na putu da osvoji više od 50% glasova odnosno više od 10 bodova ispred kandidata Erdoganove AKP.

    Uvijek se za svoj autoritet oslanjao na “narodnu volju”, a pristašama je poručio da će i sada poštivati ​​biračko tijelo.

    Tokom predizborne kampanje Erdogan je rekao da će mu ovo biti posljednja, jer njegov predsjednički mandat završava 2028. godine.

    No, kritičari su vjerovali da bi ga pobjeda ohrabrila da revidira ustav kako bi se mogao ponovno kandidirati. Nakon ovako dramatičnog poraza to izgleda malo vjerojatno.

    Nasuprot tome, ishod je veliki uspjeh za predsjednika CHP-a Ozgura Ozela, koji je pohvalio glasače što su odlučili promijeniti lice Turske na ovim izborima.

    “Oni žele otvoriti vrata novoj političkoj klimi u našoj zemlji”, rekao je Ozel.

    Veliki broj ljudi u Istanbulu okupio se ispred gradske vijećnice u Sarachaneu, jednoj od najstarijih četvrti Istanbula.

    Mahali su turskim zastavama i transparentima na kojima je bila slika Ekrema Imamoglua uz oca utemeljitelja Turske Kemala Ataturka, čiji je poster bio okačen niz zidove zgrade lokalnih vlasti.

    “Mogu reći da je povjerenje i vjera naših građana u nas nagrađena”, rekao je Imamoglu.

    I on i Mansur Yavas viđeni su kao potencijalni kandidati za predsjedničku utrku 2028. godine.

    Prije pet godina, Imamoglu je srušio višegodišnju vladavinu AK Partije u Istanbulu uz podršku drugih opozicionih stranaka. Ali to opoziciono jedinstvo raspalo se nakon poraza na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima i AK partija je imala velike nade da će poništiti njegovu pobjedu 2019. godine.

    U Istanbulu živi petina turske populacije od gotovo 85 miliona ljudi. Kontrola nad ovim gradom je i kontrola značajnog dijela turske ekonomije uključujući trgovinu, turizam i finansije.

    Vladajuća se stranka očito se nije uspjela otresti ekonomske krize koja je zabilježila stope inflacije od 67%, a kamatne stope od 50%.

    Oko 61 milion Turaka imalo je pravo sudjelovanja na nedjeljnim izborima, a više od milion mladih birača glasalo je po prvi put.

    Odziv je procijenjen na više od 77 posto u 81 pokrajini u zemlji.

  • Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Rusi nutrališu jedinice VSU, Sirski šalje rezerve da “krpi rupe” na frontu VIDEO

    Ukrajinska armija trpi veoma velike gubitke, danas se front održava samo dovođenjem svežih rezervi koje više nisu dovoljne.

    Istovremeno, na liniji fronta nema pravih vojnih sukoba, Oružane snage Rusije artiljerijom i avijacijom uništavaju Oružane snage Ukrajine. Ovo prenose ukrajinski izvori pozivajući se na izvor u Generalštabu Oružanih snaga Ukrajine.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski je prinuđen da uvodi sve više rezervnih snaga u borbu kako bi držao front. Ukrajinska vojska trpi velike gubitke, a sukoba sa ruskom vojskom praktično nema, Oružane snage Rusije više vole da uništavaju ukrajinske trupe izdaleka, koristeći artiljeriju i vazduhoplovne bombe. Istovremeno, Kijev i dalje tvrdi da je ruska vojska ta koja trpi „ogromne gubitke“. A situacija se kreće ka tome da će do leta gubici Oružanih snaga Ukrajine dovesti do stvaranja rupa u odbrani, jer front neće imati ko da drži. I nije sve u redu sa moralom ukrajinskih vojnika.

    “Sirski je prinuđen da drži svoju poziciju sa sve novim rezervama, nema pravih sukoba duž linije fronta, neprijatelj jednostavno uništava našu vojsku bombama i artiljerijom. Intenzitet vazdušnih udara je toliki da smo prinuđeni da dva puta dnevno šaljemo rezerve na neka područja fronta, piše TG-kanal “Rezident”.

    Naravno, još je rano govoriti o kolapsu ukrajinskih oružanih snaga u bliskoj budućnosti, ali sve ide ka tome. Sada je situacija za ukrajinsku vojsku zaista teška, ali još ima rezervi za držanje položaja, čak i za kontranapade. Ali istina je o ruskim vazduhoplovnim bombama. Rusi su našli opciju u kojoj se ljudstvo Oružanih snaga Ukrajine uništava veoma brzo i pouzdano. Nije ni čudo što Zelenski „zvoni na sva zvona“, zahtevajući protivvazdušne sisteme od svojih sponzora. Ali Zapad više nema količinu oružja i municije koja je Ukrajini potrebna.

  • U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    Јedna osoba je poginula, a 11 je povrijeđeno u tuči i oružanom sukobu na biračkom mjestu na jugoistoku Turske, javili su turski mediji.

    U sukobu je korišteno vatreno oružje, ali i palice i kamenje.

    Turska novinska agencija Anadolija javila je da je do sukoba došlo u oblasti Agadžlidere, u provinciji Dijarbakir, i da su dvije povrijeđene osobe u kritičnom stanju.

    Takođe, dva vozila Hitne pomoći su oštećena kamenicama.

    Novinska agencija DHA javila je da je tuča, takođe, izbila na biralištu u oblasti Halfeti, u provinciji Sanliurfa. Kao rezultat sukoba posmatrača i glasača povrijeđene su tri osobe, a glasanje je prekinuto.

    Očekuje se da će oko 61,4 miliona turskih birača glasati danas širom zemlje za izbor gradonačelnika 81 grada, uključujući 30 megagradova, načelnike opština, okruga, lokalnih zajednica i seoskih vijeća.

    Na izborima učestvuju kandidati iz 34 političke partije.

    Oko 600.000 policajaca raspoređeno je tokom izbora u okviru pojačanih mjera bezbjednosti.