Kategorija: Svijet

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da cilj proboja u Kursku oblast da se stvori tampon zonu kako bi se spriječili dalji napadi Moskve preko granice.

Zelenski je tokom video obraćanja u nedjelju prvi put jasno naveo cilj operacije koja je pokrenuta 6. avgusta.

“Upravo sam primio izvještaj vrhovnog komandanta oružanih snaga Aleksandra Sirskog o situaciji u Kurskoj oblasti i na istoku Ukrajine. Našim momcima odlično ide na svim frontovima”, rekao je Zelenski.

Prethodno je rekao da je cilj operacije da se zaštiti stanovništvo u pograničnoj Sumskoj oblasti od stalnog granatiranja.

“Sada je primarni zadatak u odbrambenim operacijama da uništimo što je više moguće ruskog ratnog potencijala i da sprovedemo maksimalne protivofanzivne akcije. To uključuje stvaranje tampon zone na teritoriji agresora”, rekao je Zelenski.

Ukrajinski lider je naglasio da postoji potreba za bržom dostavom zaliha sa Zapada.

“To tražimo, nema odmora u ratu, potrebne su odluke i pravovremena logistika za najavljene pakete pomoći”, rekao je Zelenski, prenosi Kurir.

Palestinski Hamas odbacio je najnoviji prijedlog o rješavanju pitanja talaca o kojem je razgovarano u Dohi tokom vikenda i okrivio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua za postavljanje novih prepreka u pregovorima.

Palestinska militantna grupa je u saopštenju navela da Netanjahu “postavlja nove uslove i zahtjeve” da bi osujetio pregovore i produžio rat u Gazi, prenosi “Times of Israel”.

U saopštenju se navodi da je najnoviji prijedlog koji podržavaju SAD usklađen sa zahtjevima Izraela i ukazuje na insistiranje da IDF ostane u Filadelfijskom koridoru, na prelazu Rafa između Pojasa Gaze i Egipta i koridoru Necarim.

Hamas, takođe, krivi Netanjahua za uvođenje novih uslova oko oslobađanja zatvorenika.

“Smatramo Netanjahua u potpunosti odgovornim za osujećivanje napora posrednika i opstrukciju sporazuma”, navodi Hamas i dodaje da je izraelski premijer odgovoran za živote talaca koje drži Hamas, prenosi “b92”.

U sezoni punjenja skladišta, cijena gasa u Еvropi raste zbog intenziviranja sukoba Ukrajine i Rusije. Rastu i tenzije na relaciji Njemačka, Poljska, Ukrajina i to zbog istrage o eksplozijama na gasovodima “Sjeverni tok 1 i 2” prije dvije godine. Poljsko tužilaštvo je potvrdilo da je dobilo nalog za hapšenje osumnjičenog koji su izdale njemačke vlasti za sabotažu na tim gasovodima.

Njemačka policija vjeruje da je muškarac koji je živio u Poljskoj, bio u timu ronilaca koji su postavili eksplozive na cijevi gasovoda “Sjeverni tok 1 i 2” koje spajaju Rusiju i Njemačku ispod Baltičkog mora.

Iz poljskog tužilaštva su potvrdili – osumnjičenog nisu našli u mjestu prebivališta jer je još početkom jula otišao u Ukrajinu.

“Čudno nam je da je njemačka strana tragala za osobom, ali planirano hapšenje nije najavljeno i registrovano u šengenskom sistemu. Zbog toga je ova osoba mogla jednostavno da napusti zemlju”, rekao je Pjotr Skiba, tužilac iz Varšave.

Njemački mediji navode da policija zbog eksplozija na “Sjevernom toku” traga i za još dvoje ukrajinskih instruktora ronjenja, ali za njima još nije izdala naloge za hapšenje. Kijev negira umiješanost u sabotaže.

“Ukrajina nema nikakve veze sa eksplozijama Sjevernog toka. Takav čin se može izvesti samo uz velike tehničke i finansijske resurse. A ko je sve to posjedovao u vrijeme bombardovanja? Samo Rusija”, rekao je savjetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak za Rojters.

I dok Rusija ocjenjuje da Zapad, novim tvrdnjama o eksplozijama na Sjevernom toku samo skida odgovornost sa sebe, Njemačka nastavlja istragu.

“Jedno je da je osumnjičeni ukrajinski državljanin, ali to nije ništa iz čega bih izvlačio zaključke u vezi sa učešćem država, to svakako treba istražiti. Međutim, imamo prve uspehe u istrazi”, rekao je Ralf Štegner, poslanik SPD-a.

Pored Njemačke, nezavisnu istragu vodile su i Švedska i Danska, ali su prošle godine saopštile da zbog nedostatka dokaza “slučaj sabotaža na Sjevernom toku” – zatvaraju.

Švedske vlasti danas su saopštile da je u zemlji potvrđen prvi slučaj mpoksa, odnosno majmunskih boginja, virusne infekcije koja se širi bliskim kontaktom, prenosi Rojters.

Inače, to je prvi zabilježeni slučaj u Evropi.

”Tokom popodneva dobili smo potvrdu da u Švedskoj imamo jedan slučaj težeg tipa mpoksa, onog koji se zove klejd jedan“, rekao je ministar zdravlja i socijalnih pitanja Jakob Forsmed na konferenciji za novinare.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je u četvrtak, drugi put u dvije godine, globalnu vanrednu situaciju po javno zdravlje zbog širenja virusa mpoks, ranije poznatog kao majmunske boginje.

Nakon izbijanja epidemije u Demokratskoj Republici Kongu, zaraza se proširila na susjedne zemlje.

Ovaj virus se može širiti kroz bliske međuljudske kontakte i najčešće se manifestuje blagim simptomima, ali u rijetkim slučajevima infekcija može biti smrtonosna sa simptomima sličnim gripu i gnojnim lezijama na tijelu, piše britanska agencija.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvobitno je odobrio plan za dizanje u vazduh gasovoda Sjeverni tok da bi potom, na zahtjev CIA, pokušao da ga opozove, ali bez uspjeha, izvještava “Wall Street Journal” (WSJ), pozivajući se na četiri neimenovana ukrajinska visoka zvaničnika.

Kako prenosi portal Politico, Valerij Zalužni, bivši glavnokomandujući ukrajinskih snaga koji je predvodio sabotažu, “ignorisao je naređenje” od Zelenskog i “nastavio dalje” sa planom da uništi gasovode kojima se ruski gas transportuje do Njemačke, prenosi Nova.

U odgovoru na pitanja WSJ, Zalužni, koji je sada ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji i ima diplomatski imunitet, negirao je odgovornost za napad.

Isto je učinio i visoki zvaničnik ukrajinske obavještajne službe SBU, koji je takođe odbacio i tvrdnju da je Zelenski uopšte odobrio plan.

Sam Zelenski je prošle godine insistirao da njegova zemlja ne stoji iza napada iz septembra 2022, rekavši da “nikada ne bi tako postupio”.

Politico prenosi i pisanje njemačkog lista “Zeit” da je Volodimir Žuravljev, ukrajinski instruktor ronjenja za kojim njemačke vlasti tragaju zbog sumnje da je odgovoran za dizanje u vazduh gasovoda Sjeverni tok, posljednji put viđen u Poljskoj, zbog čega je Njemačka u junu poslala toj zemlji nalog za njegovo hapšenje. On je međutim uspio da pobjegne u Ukrajinu.

Pored Žuravljeva, njemački mediji su imenovali još dvije osobe kao osumnjičene: Svitlanu i Jevhena Uspenski, bračni par koji vodi školu ronjenja u Ukrajini i za koje je, kako se navodi, Žuravljev radio kao ronilac.

U jučerašnjom intervjuu za Politico Svitlana Uspenska je negirala da su ona ili njen muž bili umiješani u napad, insistirajući da je bila u Kijevu kada se napad dogodio.

Uspenska je potvrdila da je ronilac, ali je rekla da je maksimalna dubina do koje ona roni 30 metara. Eksplozije na Sjevernom toku dogodile su se na dubini od 70-80 metara, piše Politico.

Njemački obavještajci rekli su za Politico i “Welt am Sonntag” da sumnjaju u to da je Ukrajina zaista odgovorna za napad i razmatraju mogućnost “lažne operacije” usmjerene na prikrivanje ruske umiješanosti. Ova teorija je posebno popularna u poljskim bezbjednosnim krugovima. Poljska je poslala dokument sa imenima ruskih osumnjičenih njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND). Nisu, međutim, uvjerili njemačke istražitelje pa su tužioci izdali nalog za hapšenje Žuravljeva, navodi Politico.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak negirao je umiješanost te zemlje u eksplozije koje su oštetile gasovod Sjeverni tok 2 i umjesto toga “uperio prstom” na Rusiju.

“Takav čin se može izvesti samo uz velike tehničke i finansijske resurse… a ko je sve to posjedovao u vrijeme bombardovanja? Samo Rusija”, rekao je Podoljak za Reuters.

Više milijardi dolara vrijedni gasovodi Sjeverni tok 1 i 2 koji transportuju gas ispod Baltičkog mora uništeni su serijom eksplozija u septembru 2022. godine, sedam mjeseci nakon početka rata u Ukrajini.

Poljski tužioci saopštili su juče da je Poljska dobila evropski nalog za hapšenje koji je izdao Berlin u vezi sa napadom, ali je osumnjičeni, Ukrajinac po imenu Volodimir Z., već napustio Poljsku.

Prošlog petka, “Wall Street Journal” je izvijestio da su najviši ukrajinski zvaničnici umiješani u eksploziju.

Novinarka ukrajinske televizije TSN uključila se u program uživo iz grada Sudža u ruskoj pograničnoj Kurskoj oblasti.

Kijev post navodi da to ukazuje da su ukrajinske trupe potpuno kontrolišu ovaj grad koji se nalazi na deset kilometara od granice.

Navodi se da je ovo bio prvi izvještaj nekog ukrajinskog medija sa teritorije Rusije od početka vojne operacije u februaru 2022.

Tokom uključenje u program TSN novinarka je navela da su ukrajinski vojnici uklonili rusku zastavu sa jedne od zgrada u Sudži, gradu u kojem se nalazi istoimena gasna mjerna stanica i jedina je ruta za tranzit ruskog gasa u Еvropu kroz Ukrajinu.

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da nametanje odluke o otvaranju mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici protiv volje građana ne doprinosi normalizaciji odnosa i da će se o otvaranju mosta razgovarati na sljedećem sastanku u Briselu.

Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

Dobro upravljanje razumije osjetljivost manjine. Kako da sprovedemo dogovor o otvaranju mosta, razgovaraćemo na slijedećem sastanku u Briselu – napisao je Lajčak na mreži X.

Naveo je da je EU više puta naglašavala da se o pitanju mosta u Kosovskoj Mitrovici mora razgovarati u okviru dijaloga koji vodi EU.

Lajčak je dodao da su optužbe da je EU protiv otvaranja mosta ili da je promijenila stav obmanjujuće.

Ministar lokalne samouprave privremenih prištinskih institucija Eljbert Krasnići izjavio je ranije danas da EU treba da objasni Prištini zašto je promijenila stav u vezi sa otvaranjem mosta na Ibru, navodeći da je Unija ranije podržavala otvaranje mosta.

ADVERTISING

Priština je najavila otvaranje glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici za automobilski saobraćaj, iako se tome protive Beograd i Srbi na sjeveru KiM, koji ističu da bi otvaranje mosta ugrozilo njihovu bezbjednost.

Protiv otvaranja mosta u ovom trenutku su i KFOR, Kvinta, OEBS i SAD, koji smatraju da ta tema treba da bude dio dijaloga Beograda i Prištine uz posredništvo EU.

Južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol ponudio je danas osnivanje savjetodavnog tijela na radnom nivou sa Sjevernom Korejom kako bi se raspravljalo o načinima za ublažavanje napetosti i nastavak privredne saradnje, dok je iznosio svoju viziju ujedinjenja zemalja.

U svom govoru povodom Dana nacionalnog oslobođenja kojim je obilježena 79. godišnjica nezavisnosti od japanske kolonijalne vladavine 1910-1945. nakon Drugog svjetskog rata, Jun je rekao da je spreman započeti političku i privrednu saradnju ako Sjeverna Koreja “preduzme samo jedan korak” prema denuklearizaciji, prenosi Index.hr.

“Sjeverna Koreja treba napraviti samo jedan korak”

Jun je rekao da bi pokretanje “međukorejske radne grupe” moglo pomoći u ublažavanju napetosti i rješavanju svih pitanja u rasponu od privredne saradnje do razmjene među ljudima do ponovnog okupljanja porodica razdvojenih u Korejskom ratu 1950-1953.

“Počećemo političku i privrednu saradnju onog trenutka kada Sjeverna Koreja napravi samo jedan korak prema denuklearizaciji”, rekao je on.

“Dijalog i saradnja mogu donijeti značajan napredak u međukorejskim odnosima”, poručio je.

Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

“Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje.

Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

“Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.

Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

– Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas u razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, povodom ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da slomi otpor Ukrajine i da je sada primoran da se povuče unutar teritorije Rusije.

“Ponovio sam punu podršku EU borbi naroda Ukrajine”, napisao je Borel na platformi X.

Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

Sirski je o tome danas obavestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je Unian.

Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izvještaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

Međutim, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na Kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

Komandant specijalnih ruskih snaga Ahmat, zamjenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane, Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske, prenijela je agencija Interfaks.

Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.