VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    U tuči na biralištu jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno

    Јedna osoba je poginula, a 11 je povrijeđeno u tuči i oružanom sukobu na biračkom mjestu na jugoistoku Turske, javili su turski mediji.

    U sukobu je korišteno vatreno oružje, ali i palice i kamenje.

    Turska novinska agencija Anadolija javila je da je do sukoba došlo u oblasti Agadžlidere, u provinciji Dijarbakir, i da su dvije povrijeđene osobe u kritičnom stanju.

    Takođe, dva vozila Hitne pomoći su oštećena kamenicama.

    Novinska agencija DHA javila je da je tuča, takođe, izbila na biralištu u oblasti Halfeti, u provinciji Sanliurfa. Kao rezultat sukoba posmatrača i glasača povrijeđene su tri osobe, a glasanje je prekinuto.

    Očekuje se da će oko 61,4 miliona turskih birača glasati danas širom zemlje za izbor gradonačelnika 81 grada, uključujući 30 megagradova, načelnike opština, okruga, lokalnih zajednica i seoskih vijeća.

    Na izborima učestvuju kandidati iz 34 političke partije.

    Oko 600.000 policajaca raspoređeno je tokom izbora u okviru pojačanih mjera bezbjednosti.

  • Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Interpol raspisao žutu potjernicu zbog nestanka Danke Ilić

    Međunarodna policijska organizacija Interpol raspisala je žutu potjernicu zbog nestanka dvogodišnje djevojčice iz Srbije Danke Ilić.

    Na sajtu organizacije navedeno je da se djevojčica može prepoznati po visećoj bradavici na lijevom uhu, kao i mladežu nepravilnog oblika i blago tamne boje na lijevoj nadlaktici.

    Pored toga, navodi se da je djevojčica visoka oko 85 centimetara, ima smeđu kosu i braon oči.

    Žuta poternica se raspisuje u slučaju potrage za nestalim licima ili zarad identifikovanja osobe koja ne može da se samoidentifikuje.

    Dvogodišnja Danka Ilić nestala je u utorak, 26. marta, oko 13.45 časova u Banjskom polju kod Bora, a danas je šesti dan potrage za njom.
    Zbog njenog nestanka u Srbiji je prvi put aktiviran sistem “Pronađi me”.

    Povodom nestanka Danke, oglasila se i Policija u Beču, kao i Ambasada Srbije u Austriji.

  • Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajina u sve goroj situaciji

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina morati da se povlači “korak po korak” ako Vašington ne pruži pomoć Kijevu, u možda dosad najozbiljnijem upozorenju američkom Kongresu.

    U intervjuu za “Vašington Post”, Zelenski je rekao da je kašnjenje Kongresa u odobravanju paketa vojne pomoći vrijednog 60 milijardi dolara skupo koštao Ukrajinu i upozorio da će ukrajinske snage pod teškim pritiskom možda morati da se povuku kako bi osigurale svoje linije fronta i sačuvale municiju,

    Kako je objasnio, ukrajinska vojska nije uspjela da planira buduće operacije i dodao da Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povlači.

    “Ako nema podrške SAD, to znači da nemamo protivvazdušnu odbranu, nemamo rakete ‘Patriot’, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske granate od 155 milimetara” istakao je Zelenski u intervjuu za američki list.

    Prema njegovim riječima, to znači povlačenje ukrajinske vojske “korak po korak”.

    Zelenski je naglasio i da Ukrajina nema dovoljno presretača i drugog protivvazdušnog naoružanja.

    “Ne želim da Rusija zna koliki broj raketa PVO imamo. Bez podrške Kongresa, imaćemo veliki deficit raketa. To je problem. Povećavamo sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno” rekao je Zelenski.

    Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džo Bajden previše oprezan u snabdijevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je on oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije.

    Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

    “Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više da gubimo vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana” istakao je on.

    Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom sukobu.

    “Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije” zaključio je Zelenski.

    Takođe, ukrajinski lider rekao je da ako dođe do skraćivanja linije fronta i da bi onda “Rusi mogli da krenu na velike gradove”.

    U februaru je Kijev najavio povlačenje iz Avdijevke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom i potpuno je razoren. Gubitak ova dva gradića govori da se rat okrenuo u korist Rusije.

    Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

    “Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor” rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za “Vašington post”.

    Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

    “Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodroma” rekao je Zelenski.

    On je podsjetio da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

    “Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti” dodao je on.

    Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela sa Ukrajinom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja “sanitarne zone” unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regione svoje zemlje. To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Takođe, Rusija je posljednjih nedjelja intenzivno gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine, oštetivši tri elektrane i izazvavši masovne nestanke struje. Napadi su nanijeli više od 11.5 milijardi dolara štete energetskoj infrastrukturi Ukrajine, procijenilo je ministarstvo energetike zemlje.

    Poznato je da Rusija koristi energiju kao oružje u Evropi i sada nastavlja sa svojom taktikom, rekao je viši saradnik Univerziteta u Pensilvaniji Bendžamin Šmit, koji je bio savjetnik za evropsku energetsku bezbijednost u američkom Stejt departmentu.

    “Putin želi da bude što je moguće gore za obične građane u nadi da će se Ukrajinci umoriti i natjerati svoju vladu na prekid vatre, čak i ako to znači ustupanje teritorije Rusiji” rekao je Šmit.

    On je, međutim, dodao da to neće slomiti otpornost Ukrajinaca. Ovim napadima, rekao je Šmit, Putin takođe želi da iscrpi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, dok Ukrajina čeka američku pomoć.

    “Oni pokušavaju da dobiju zamah, a posebno su Sjedinjene Države bile neodgovorne… i još uvijek nisu odobrile sljedeću tranšu vojnog finansiranja za Ukrajinu” rekao je on.

    Istovremeno, Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije nafte. Prema različitim procjenama, napadi su uništili oko 10 do 14 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, prenosi “Blic”.

  • Bečka policija pokrenula istragu o slučaju nestale djevojčice

    Bečka policija pokrenula istragu o slučaju nestale djevojčice

    Ambasada Srbije u Austriji uputila je apel građanima da, ukoliko na teritoriji Austrije prepoznaju dvogodišnju Danku Ilić, odmah jave Ambasadi, austrijskoj policiji ili Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, dok je kriminalistička služba pokrajine Beč pokrenula istragu o slučaju nestanka djevojčice iz Bora, koja je navodno viđena u glavnom gradu Austrije.

    Apel je objavljen na nalogu Ambasade na društvenoj mreži Iks, u kojem je navedeno i da je Ambasada s tim u vezi uvela dežurstvo, te da je dostupna za sve informacije preko telefona +436677704145.

    • Srpski državljanin koji živi u Beču, prema sopstvenim navodima je možda, 30. marta oko 20.00 časova, na jednoj stanici tramvaja u centru grada vidio devojčicu koja je nestala u Srbiji u pratnji dvije žene. On je s tim u vezi kontaktirao srpske vlasti, koje su se obratile bečkoj policiji zahtjevom za istragu – navedeno je iz bečke policije za “Kosovo onlajn” .

    Bečka policija je saslušala svjedoka i uzela video-snimak, koji je muškarac napravio o njegovom zapažanju.

    Kako se navodi, on je preko društvenih mreža saznao za nestanak djeteta.

    • Tačne okolnosti, posebno da li je to zaista bila nestala djevojčica su predmet istrage koja je u toku. Istragu vodi Kriminalistička služba Beč – navedeno je u dopisu.

    Dvogodišnja Danka Ilić iz Bora nestala je u srijedu, i od tada se za njom traga. Danka Ilić ima smeđu kosu, braon oči i visoka je oko 85 centimetara.

  • Spriječen još jedan teroristički napad u Rusiji

    Spriječen još jedan teroristički napad u Rusiji

    Tri osobe privedene su u specijalnoj operaciji u ruskoj republici Dagestan zbog pripremanja terorističkih napada, saopšteno je iz Nacionalnog antiterorističkog komiteta (NAC).

    “Tokom protivterorističke operacije koja je jutros izvedena u Mahačkali i Kaspijsku, koju je predvodio operativni štab NAC-a, privedena su trojica napadača koji su planirali niz terorističkih krivičnih djela”, navodi se u saopštenju NAC-a.

    U saoštenju se ističe da je na licu mjesta pronađeno automatsko vatreno oružje, municija i improvizovana eksplozivna naprava spremna za upotrebu.

    Nema prijavljenih žrtava među civilima ili pripadnicima policije.

    Ranije danas iz Komiteta saopšteno je da su ruske specijalne snage blokirale osumnjičene teroriste u nekoliko stanova u gradovima Mahačkala i Kaspijsk. U određenim područjima uveden je režim protivterorističke operacije, prenosi Srna.

  • Kralj Čarls Treći bolesniji nego što palata dozvoljava da se zna

    Kralj Čarls Treći bolesniji nego što palata dozvoljava da se zna

    Kralj Čarls nije ni dvije godine aktuelni kralj Velike Britanije, a plan njegove sahrane je već spreman.

    Plan sahrane monarha nije nikakva novost, po svim pravilima je obaveza da postoji, pa je tako plan sahrane kraljice Elizabete II bio poznat pod imenom Londonski most, dok je plan za kralja Čarlsa Menai most.

    Čarlsova pogrebna povorka će izgledati slično kao i kraljice Elizabete, a kako pišu neki britanski mediji, s obzirom na kraljevu dijagnozu, planovi su pravovremeni.

    – To je prilično uobičajena stvar među britanskim plemićima, ali u Čarlsovom slučaju ekspeditivnost je neophodna, neki dvorjani vjeruju da je Čarlsov rak gori nego što to žele da bude – kaže kraljevski izvor.

    Čarlsovo tijelo biće premješteno u Vestminstersku palatu, a sahrana će se obaviti nakon devet dana.

    Ubrzano planiranje nije čudno s obzirom na to da je njegovo stanje gore nego što se misli, te da su mu navodno ostale još dvije godine života.

    – Kralj Čarls je mnogo bolesniji nego što palata dozvoljava da se zna i jednostavno nije dorastao poslu da vodi svoju razularenu porodicu, poslovne interese krune i ispunjava svakodnevne obaveze monarhije. Njegov rak ga jede živog. On je veoma slab. Situacija je očajna – navodi se.

    Tome svjedoči i činjenica da se kralj sve više oslanja na princezu Anu kada su neke dužnosti u pitanju, a isto tako je zabrinut i da li je Vilijam spreman da preuzme prijestol s obzirom na to da se i princeza od Velsa, Kejt Midlton, takođe bori sa karcinomom, prenosi B92.

  • Berbok ocijenila šta bi se desilo ako bi Ukrajina izgubila rat

    Berbok ocijenila šta bi se desilo ako bi Ukrajina izgubila rat

    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da očekuje dalju eskalaciju rata u Ukrajini, ocijenjujući da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi da pregovara.

    “On daje do znanja više nego jasno da je van domašaja racionalnih argumenata i vrijednosti čovječanstva. I sigurno ne želi da pregovara”, rekla je Berbok za medijsku grupu Funke.

    Njemačka ministarka je ocijenila da bi došlo do nezamislivih posljedica ukoliko bi Ukrajina bila poražena u ratu, prenosi Tanjug.

    “Čovječanstvo mora da pobijedi”, rekla je Berbok, dodajući da bi bezbjednost Evrope i međunarodni poredak bili ugroženi ako bi Rusija pobijedila Ukrajinu, prenosi Tagesšpigel.

    “Podrška Ukrajini je naša sopstvena garancija bezbjednosti”, smatra Berbok.

    Ona je, međutim, isključila mogućnost slanja evropskih kopnenih trupa u Ukrajinu.

    Prema riječima Berbok, Putinov cilj je da uništi postojanje Ukrajine kao nezavisne, slobodne zemlje i da uvuče NATO u rat.

    “Od početka smo jasno stavili do znanja da ovo nikada nećemo dozvoliti”, rekla je Berbok.

  • Zelenski kreće na Krim: Objavio mete i otkrio koje oružje će koristiti

    Zelenski kreće na Krim: Objavio mete i otkrio koje oružje će koristiti

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao SAD da obezbijede Ukrajini rakete ATACMS za napad na aerodrome i avione na, kako je naveo, privremeno okupiranom Krimu.

    “Kada Rusija ima rakete, a mi nemamo, oni raketama napadaju sve – gasnu i energetsku infrastrukturu, energiju, škole, fabrike, civilne zgrade. ATACMS je odgovor”, rekao je ukrajinski predsjednik u intervjuu za Vašington post, prenosi Ukrinform, prenosi Tanjug.

    Zelenski je naglasio da su rakete dugog dometa Ukrajini potrebne ne za napad na teritoriju Rusije, već za udare na aerodrome na Krimu.

    “Kada Rusija sazna da možemo da uništimo ove avione, oni neće napasti sa Krima. To je kao sa mornaricom. Izgurali smo ih iz naših teritorijalnih voda. Sada ćemo ih potisnuti sa krimskih aerodrome”, rekao je on, prenosi Tanjug.

    Podsjetio je da je u februaru u Minhenu predstavio mapu ciljeva za ATACMS.

    “Pokazao sam im vojne platforme kao što su aerodromi, sistemi protivvazdušne odbrane i drugi objekti”, dodao je on.

    Na pitanje da li smatra da je američki predsjednik Džozef Bajden previše oprezan u snabdjevanju oružjem, za šta ga njegovi protivnici ponekad optužuju, ukrajinski lider je odgovorio da je američki predsjednik “oprezan u vezi sa nuklearnim udarom Ruske Federacije”.

    Zelenski je izrazio uvjerenje da razvoj događaja u Ukrajini zavisi od odluke Kongresa SAD o daljoj podršci Kijevu i poručio da je za potrebno više naoružanja Oružanim snagama Ukrajine da bi se savladao neprijatelj.

    “Izgubili smo pola godine dok se Kongres svađao. Ne možemo više gubiti vrijeme. Ukrajina ne može biti politički spor između strana”, istakao je on.

    Takođe je naveo da kritičari pomoći u Kongresu ne razumiju ulog u ovom ratu.

    “Ako Ukrajina padne, ruski predsjednik Vladimir Putin će podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje Rusije”, zaključio je Zelenski.

  • Ponovo blokirano održavanje sjednice o NATO agresiji na SRJ

    Ponovo blokirano održavanje sjednice o NATO agresiji na SRJ

    Savjet bezbjednosti UN ponovo je blokirao održavanje sjednice povodom 25. godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju (SRJ) izvršene 1999. godine.

    Nakon što je sjednica prvi put blokirana u ponedjeljak, 25. marta, Rusija je istog dana ponovo zatražila održavanje sjednice.

    Za održavanje sjednice 25. marta bili su samo Rusija, Kina i Alžir, dok su ostale članice Savjeta bile uzdržane.

    U NATO agresiji prije 25 godina, tokom 78 dana bombardovanja, ubijeno je 2.500 ljudi, među kojima najmanje 79 djece, dok je upotreba zabranjene municije sa osiromašenim uranijumom izazvala teške posljedice po zdravlje stanovništva, a cijela zemlja pretrpjela strašna razaranja.

  • Zelenski upozorio: Evo kada očekujemo novi udar Rusa

    Zelenski upozorio: Evo kada očekujemo novi udar Rusa

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u intervjuu koji je dao za CBS u napuštenoj zgradi na istoku Ukrajine rekao da će velika ruska ofanziva početi krajem maja ili u junu.

    S približavanjem proleća, Zelenski je rekao da su ukrajinske snage uspele da zadrže rusko napredovanje tokom najgorih zimskih meseci.

    “Stabilizovali smo situaciju. Bolje je nego što je bilo pre dva-tri meseca, kada smo imali veliki deficit artiljerijske municije, raznih vrsta naoružanja. Nismo potpuno videli velike, ogromne kontraofanziva iz Rusije… Nisu imali uspeha”, kazao je Zelenski.

    Ali Zelenski je priznao da su invazione ruske trupe i njihova naizgled beskrajna zaliha projektila i granata uništili neka sela.

    “Nismo imali metke, artiljerijske granate, mnogo različitih stvari”, rekao je on, naglašavajući da, iako su njegove trupe uspele da drže Ruse uglavnom na udaljenosti do sada, nisu spremne da se brane od druge velike ruske ofanzive koja se očekuje u narednim mesecima.

    To se, kako je rekao, očekuje krajem maja ili u junu.

    “A pre toga, ne samo da treba da se pripremimo, ne samo da moramo da stabilizujemo situaciju, jer su partneri ponekad zaista sretni što smo stabilizovali situaciju”, rekao je Zelenski o drugim pobornicima SAD i Ukrajine. “Ne, ja kažem da nam treba pomoć sada.”

    U onom što je postalo usijani artiljerijski rat na iscrpljivanje, Rusija ne samo da ima prednost sa većom vatrenom moći, već i vatrenom moći sa dužim dometom.

    “U Bahmutu i Avdejevki, Lisičansku i Soledaru i tako dalje, bilo je zaista teško boriti se protiv protivnika, čija artiljerijska granata može ispaliti 20 i više kilometara, a naša artiljerijska granata je ispod 20 kilometara”, rekao je.

    Rekao je da su ono što je najpotrebnije američki sistem odbrane od rakete patriot i više artiljerije. Iako je zahvalan na milijardama dolara u američkoj podršci koju je njegova zemlja već dobila, rekao je da se priroda finansiranja koje je američka vlada posvetila pomoći Ukrajini mora staviti u perspektivu.

    Desetine milijardi je ostalo u SAD, rekao je.

    “Budimo iskreni, novac koji dodeljuje Kongres, administracija, u većini slučajeva 80% ovog novca pa, bar više od 75% ostaje u SAD. Ova municija nam stiže, ali proizvodnja se odvija tamo, a novac ostaje u SAD, a porezi ostaju u SAD. Da, to je ogromna podrška koja nam dolazi, ali nam je potrebna“, dodao je on.

    S obzirom na to da se zakonodavci u SAD još uvek prepiru nakon višemesečnog zastoja oko paketa pomoći od 60 milijardi dolara, Zelenski je priznao da je rat u Gazi preusmerio globalnu pažnju i pomoć SAD, od borbe njegove zemlje.

    “Prvo i najvažnije, razumemo da je ovo humanitarna katastrofa. Naravno, to je privuklo pažnju Ukrajine u oblasti informisanja. To je činjenica, a kada izgubite pažnju sa svog regiona na druge regione, onda je očigledno da ne vidite fokus i to je dobro za Rusiju”, naveo je Zelenski.

    A promena svetske pažnje nije sve što je predsednik Vladimir Putin pokušao da iskoristi, rekao je Zelenski. Nije ga iznenadilo kada je ruski lider uperio prst u Ukrajinu, tvrdeći da je ona nekako podržala teroristički napad u blizini Moskve u kojem je 22. marta ubijeno 139 ljudi. Islamska država je preuzela odgovornost za pokolj, a američki zvaničnici kažu da nisu videli ništa što bi dovelo u sumnju tu tvrdnju.

    “Čak i nakon što je ID preuzela odgovornost!”, začudio se Zelenski, odbacivši Putinove insinuacije kao “smešne”.