Kategorija: Svijet

  • Amerika poslala hitno upozorenje: Za 24 sata počinje? Oglasio se i Kremlj

    Amerika poslala hitno upozorenje: Za 24 sata počinje? Oglasio se i Kremlj

    Izrael očekuje direktan napad Irana na južni ili severni deo zemlje u narednih 24 do 48 sati, objavio je Volstrit džornal, pozivajući se na izvor upoznat sa ovim pitanjem.

    Izrael očekuje direktan napad Irana na južni ili severni deo zemlje u narednih 24 do 48 sati, objavio je Volstrit džornal, pozivajući se na izvor upoznat sa ovim pitanjem.

    U izveštaju od četvrtka u kojem se pozivaju na osobu koju je informisalo iransko rukovodstvo, list navodi da još nije doneta konačna odluka, iako se razgovara o planovima za napad.

    Takođe se kaže i da je jedan američki zvaničnik upoznat sa situacijom u četvrtak rekao da obaveštajni izveštaji Sjedinjenih Država ukazuju na iranski udar u roku od nekoliko dana, “verovatno na izraelskom tlu“.

    Bela kuća je ranije saopštila Vašington ne želi širenje sukoba na Bliskom istoku i da su SAD poručile Iranu da nisu umešane u nedavni vazdušni napad na vrhovnog iranskog vojnog zapovednika u Damasku, kao i da su

    Takođe, Bela kuća tvrdi da je upozorila Iran da ne koristi taj napadaj kao izgovor za dalju eskalaciju u regionu.

    S druge strane, izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je američkom ministru odbrane Lojdu Osinu da će Izrael direktno odgovoriti na svaki iranski napad.

    Mediji su preneli i da je poseta vrhovnoga američkog generala za Bliski istok, generala vojske Majkla “Erika” Kurile Izraelu odložena kako bi se on mogao sastati s izraelskim vojnim vođstvom i razgovarati o “trenutnim bezbednisnim pretnjama”.

    Inače, navodi se i da Kurila poslednjih meseci redovno putuje u Izrael.

    Američka ambasada dobila upozorenje
    BBC javlja da su SAD ograničile kretanje zaposlenima u njihovoj ambasadi u Izraelu zbog straha od napada Irana. Njima je rečeno da ne putuju izvan šireg područja Jerusalima, Tel Aviva ili Beer Ševe “zbog mera predostrožnosti”.

    Iran je obećao da će se osvetiti za napad na iranski konzulat u Siriji u kojem je poginulo 11 ljudi.

    Zasad nije jasno o kakvom obliku odmazde bi se moglo raditi niti da li bi izravno Iran napao Izrael ili bi gađao izraelske ciljeve iz neke od zemalja saveznika.

    Reagovale su i Nemačka, Velika Britanija i Rusija, pozvavši u četvrtak zemlje na Bliskom istoku da pokažu suzdržanost, dok je Izrael rekao da se priprema da “ispuni sve svoje bezbednosne potrebe” u region koji je na ivici ogromnog sukoba zbog iranske pretnje da će napasti Izrael.

    I Rusi reagovali
    I rusko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je građanima da ne bi trebalo da putuju na Bliski istok, posebno u Izrael, Liban i palestinska područja.

    “Trenutno je vrlo važno da svi zadrže suzdržanost kako ne bi došlo do potpune destabilizacije situacije u regionu, koja baš i ne blista stabilnošću i predvidljivošću”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu za novinare.

    Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron rekao je u četvrtak da je jasno dao do znanja Amirabdolahianu da Iran ne bi trebalo da uvlačiti Bliski istok u širi sukob. “Duboko sam zabrinut zbog mogućnosti pogrešne procene koja bi dovela do daljeg nasilja”, rekao je Kameron.

    Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da je Entoni Blinken pozvao svoje kolege, uključujući turske, kineske i saudijske ministre spoljnh poslova “da jasno daju do znanja da eskalacija nije ni u čijem interesu i da pozovu Iran da ne nastavi eskalaciju”.

    SAD očekuju napad Irana na Izrael, ali takav da neće biti dovoljno velik da uvuče Washington u rat, rekao je američki dužnosnik kasno u četvrtak.

     

     

  • Еvropske diplomate pokušavaju uspostaviti kontakt s Trampovim saveznicima

    Еvropske diplomate pokušavaju uspostaviti kontakt s Trampovim saveznicima

    Еvropske diplomate u Vašingtonu svim silama pokušavaju uspostaviti kontakte sa saveznicima bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trampa, koji se želi vratiti u Bijelu kuću nakon predsjedničkih izbora u novembru.

    Si-en-en je to objavio pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

    Prema njihovim riječima, situacija je drugačija od 2016. godine, kada nije bilo sličnih nastojanja diplomata da uspostave kontakt s Trampovim timom, jer su mnogi pogrešno očekivali da će republikanca na izborima poraziti Hilari Klinton.

    Napori da se zaštiti NATO i osigura podrška Ukrajini
    Prema Si-en-ena, sastanci između Trampovih saveznika i evropskih diplomata održavaju se u privatnim klubovima, hotelima, ambasadama i sjedištima tink tankova. Diplomati dovode u pitanje Trampove namjere i kadrove u njegovom sljedećem kabinetu ako pobijedi na izborima.

    S tim u vezi, nastojanje da se zaštiti Sjevernoatlantski savez (NATO) i osigura da Ukrajina ne izgubi podršku u ratu s Rusijom zauzima značajno mjesto u razmišljanjima diplomata.

    Preokret u odnosu na 2016. godinu
    Ponašanje diplomata prije predsjedničkih izbora u novembru u kontrastu s razdobljem prije izbora 2016., kada je većina diplomata očekivala pobjedu Klinton i nisu se previše trudili povezati s Trampovim saveznicima. Ali sada su, prema Si-en-enu, naučili lekciju.

    “Nismo toliko nervozni jer znamo da se s Trampom prvenstveno radi o odnosima”, rekao je jedan od evropskih diplomata koji je u Vašingtonu radio još za vrijeme Trampove administracije. Dodao je kako je s Trampom potrebno uspostaviti kontakt od samog početka.

    Nije jasno koliko neki od tih kontakata imaju uticaj na Trampa i njegovu kampanju, ali Si-en-enovi izvori kažu da diplomati obilaze republikanske tink-tankove i dogovaraju sastanke s bivšim članovima Trampove vlade kako bi dobili barem d‌jelomičan uvid.

    Britanski ministar vanjskih poslova i bivši premijer Dejvid Kameron večerao je s Trampom u njegovoj rezidenciji na Floridi u poned‌jeljak prije posjete Vašingtonu. Portparol britanske vlade opisao je to kao standardnu ​​praksu kada ministri pregovaraju s opozicionim kandidatima iz savezničkih zemalja.

    Sastanak je, prema Si-en-enovim izvorima, Trampovoj kampanji predložila britanska vlada. Prema Trampovoj kampanji, teme zajedničkog razgovora bile su izdvajanja za odbranu u NATO-u, nadolazeći izbori u SAD-u i Britaniji te “kraj ubijanja u Ukrajini”.

    Kameron je odbio razraditi detalje sastanka, ali je rekao novinarima da je strastveno objasnio svima s kojima je razgovarao da je podrška Ukrajini “ulaganje u američku sigurnost” i “dobra za američka radna mjesta”.

  • Tramp traži više debata sa Bajdenom uoči izbora u SAD

    Tramp traži više debata sa Bajdenom uoči izbora u SAD

    Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp želi više debata sa predsjednikom i kandidatom Demokratske stranke Džozefom Bajdenom od uobičajene tri.

    Komisija mora da unaprijedi raspored debata za 2024. kako bi više Amerikanaca imalo šansu da vidi kandidate prije nego što počnu glasanja, a mi zalažemo za održavanje još debata – poručili su organizatori Trampove kampanje u pismu javnosti, prenosi Rojters.

    Oni su zatražili da se debate održe još ranije nego obično.

    Tamp je prethodno odbijao da debatuje sa protivkandidatima unutar Republikanske stranke, prije nego što je prošlog mjeseca izabran za kandidata stranke za predsjedničke izbore, ali sada sve više govori da želi što više debata s Bajdenom, i to ”bilo kada, bilo gde”.

    Bajden nije direktno pristao na Trampove pozive, ali ih nije ni u potpunosti odbacio, rekavši da će njegov odgovor zavisiti od ”ponašanja bivšeg predsjednika”, pošto unutar Bajdenovog tima postoji sumnja da Tramp neće poštovati pravila Komisije za debate.

    Pojedini Bajdenovi savetnici smatraju da on ne treba da uopšte debatuje s Trampom.

    Prema anketi Ipsosa, Bajden ima podršku oko 41 odsto registrovanih birača, dok Trampa podržava oko 37 odsto njih.

     

  • Ukrajinci očajni, sve priznali: Rusa je 10 puta više

    Ukrajinci očajni, sve priznali: Rusa je 10 puta više

    Ruske snage brojčano nadmašuju ukrajinske trupe sedam do 10 puta u istočnim regionima, izjavio je danas ukrajinski general Jurij Sodol u parlamentu.

    “Neprijatelj nas brojčano nadmašuje sedam do 10 puta, nedostaje nam ljudstva”, rekao je Sodol, koji komanduje trupama u Harkovskoj, Donjeckoj i Luganskoj oblasti na istoku Ukrajine, prenosi Rojters.

    Prethodno je glavnokomandujući američkih snaga u Evropi, general Kristofer Kavoli rekao da izdrživljost ukrajinskih vojnika uskoro neće moći da parira ljudstvu i projektilima ruske vojske, ukoliko američki Kongres ne izdvoji dodatna sredstva za vojnu pomoć Ukrajini.

    “Ako ne nastavimo da podržavamo Ukrajinu, ona će ostati bez artiljerijskih granata, i ostaće bez prestretača u protivvazdušnoj odbrani u prilično kratkom roku”, rekao je Kavoli pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma Kongresa SAD.

    On je naveo da ruska strana sad ispaljuje više municije na Ukrajinu u razmeri 5 prema 1.
    “U narednih nekoliko nedelja, odnos će biti 10 prema 1. Ne govorimo o mesecima. Ne govorimo hipotetički”, rekao je Kavoli.

  • Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu

    Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu

    Turska želi zalediti rat u Ukrajini na više od decenije novom mirovnom inicijativom, prema danas objavljenim medijskim izvještajima.

    Plan, koji je predstavljen uz podršku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, već je predan Kijevu i Moskvi, izvijestile su ruske novine Novaja Gazeta Europa, navodeći svoje vlastite izvore.

    Zamrznuti sukob do 2040, obećanje SAD-a i Rusije, referendum o spoljnoj politici…
    Najvažnije tačke dokumenta su: SAD i Rusija daju obećanje da ni pod kojim uslovima neće upotrijebiti nuklearno oružje i da će se vratiti pod sporazum Novi START o nuklearnom razoružanju; sukob u Ukrajini biće zamrznut prema trenutnim crtama ratišta; u 2040. godini, Ukrajina će odlučiti o svome pravcu spoljnje politike referendumom, no dotad se neće pridružiti NATO-u.

    U isto vrijeme, referendumi će takođe biti održani pod međunarodnom nadzorom na teritorijima koje je okupirala Rusija, piše u planu. Zaraćene strane razmijeniće zatvorenike, a Rusija se neće protiviti ukrajinskom ulasku u EU, navodi se.

    Velika mirovna konferencija planirana je u Švajcarskoj u junu. Prema novinama, turska inicijativa vjerojatno neće biti prihvaćena. Primjerice, plan značajno odstupa od zahtjeva Kijeva, koji insistira na povlačenju komplete ruske vojske s ukrajinskog teritorija.

    Moskva, koja okupira oko petine susjedne zemlje, takođe je nedavno Ukrajini postavila daljnje teritorijalne zahtjeve nakon što je poboljšala svoju vlastitu situaciju na ratištu, prenosi N1.

  • Djevojčica (14) iz Srbije tvrdi da je silovana u Rimu

    Djevojčica (14) iz Srbije tvrdi da je silovana u Rimu

    Djevojčica (14) srpske nacionalnosti jutros je prijavila da su je nepoznate osobe drogirale i silovale u kampu u Rimu, javlja Corriere Roma.

    Djevojčica je potom poslata u bolnicu na preglede i neophodnu terapiju zbog nasilja koje je pretrpjela.

    Kada su ljekari stigli u kamp, u kom djevojčica živi sa roditeljima, ona je otkrila da je pala u nesvijest nakon što su joj dali nepoznatu supstancu, a da su je zatim silovali.

    Agenti u Rimu alarmirali su sve socijalne službe i sprovode istragu kako bi utvrdili sve činjenice, prenosi Telegraf.rs.

  • Istorijski visok vodostaj Urala – skoro 11 metara

    Istorijski visok vodostaj Urala – skoro 11 metara

    Vodostaj rijeke Ural u ruskom gradu Orenburgu dostigao je istorijski maksimum od 1.092 centimetra i nastavlja da raste, usljed poplava koje su pogodile Orenburški kraj, saopštile su lokalne vlasti.

    Nivo vode u rijeci Ural nedaleko od Orenburga dostigao je istorijski maksimum od 10,92 metra. Vodostaj nastavlja da raste – navodi se u saopštenju.

    Ruski regioni na planini Ural i u Sibiru već danima se suočavaju sa poplavama nakon otapanja snijega i rastućeg vodostaja rijeka.

    U Orenburškoj, Tjumenskoj i Kurganskoj oblasti proglašeno je vanredno stanje.

    Situacija se pogoršala nakon pucanja brane prošle sedmice, što je dovelo do masovne evakuacije stanovništva.

  • Raste broj dezertera u Ukrajini

    Raste broj dezertera u Ukrajini

    ​Broj ukrajinskih muškaraca koji bježe od vojne mobilizacije porastao je od najave da će biti spuštena starosna granice sa 27 na 25 godina, ali su porasle i cijene usluga sprovođenja preko zapadne granice zbog povećanog opreza Ukrajine, rekao je jedan od krijumčara dezertera za Skaj njuz.

    Krijumčar je u intervjuu naveo da su cijene za sprovođenje preko zapadne granice pješice 6.000 dolara, ali da bjegunci dobijaju popust od 2.000 dolara ako su voljni da preplivaju neku od brojnih rijeka koje dijele Ukrajinu sa susjednim državama.

    Još se nije desilo da se neko udavi plivajući preko rijeke, već je samo poneko dobio hipotermiju, naveo je krijumčar, kao i da postoji oprema za dezertere koji ne umiju da plivaju.

    Glavni problem su, kako je istakao, sve brojnije patrole ukrajinske vlasti na zapadnoj granici, na prelazima sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunijom i Moldavijom.

    “Pse tragače možete da zavarate, da zamaskirate svoj miris. Ali ono što je najteže, što je trenutno najveći problem, to su dronovi kojih ima veoma mnogo”, kazao je krijumčar.

    Njegov opasni posao nezakonitog krijumčarenja dezertera je dobro plaćen, piše Skaj njuz, ali on priznaje da značajan dio novca izdvaja za njegove neimenovane izvore koji mu pomažu da izbjegne patrole.

    Upitan da li je riječ o pomaganju ljudima ili profitiranju od rata, krijumčar odgovara da “osoba koja razumije da ovi muškarci mogu biti odvedeni u rat ne postavljalju tako glupa pitanja”.

  • Problem za problemom potkopao reputaciju Boinga

    Problem za problemom potkopao reputaciju Boinga

    Američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) istražuje tvrdnje uzbunjivača iz Boinga da je kompanija odbacila zabrinutost za bezbjednost i kvalitet u proizvodnji aviona 787 i 777, izjavio je portparol Agencije.

    Proizvođač aviona se borio sa potpunom bezbjednosnom krizom koja je potkopala njegovu reputaciju nakon eksplozije vazdušne ploče 5. januara na avionu 737 MAKS, prenio je Rojters.

    Nakon toga došlo je do promjene menadžmenta, FAA je ograničila njegovu proizvodnju, a isporuke su prepolovljene u martu. Optužbe inženjera Boinga Sema Salehpura potiču iz rada na širokotrupnim avionima 787 i 777.

    On je rekao da se suočio sa odmazdom, kao što su pretnje i isključenje sa sastanaka, nakon što je identifikovao inženjerske probleme koji su uticali na strukturni integritet mlaznjaka i tvrdio da je Boing koristio prečice za smanjenje uskih grla tokom sklapanja 787, rekli su njegovi advokati.

    Boing je obustavio isporuke širokotrupnog mlaznjaka 787 na više od godinu dana do avgusta 2022. dok je FAA istraživala probleme sa kvalitetom i mane u proizvodnji.

    Boing je 2021. saopštio da su pojedini avioni 787 imali podloške koje nisu bile odgovarajuće veličine.

     

  • Da li će Kijev izgubiti još jedan veliki grad?

    Da li će Kijev izgubiti još jedan veliki grad?

    Rusija je tokom jutra izvršila napad na infrastrukturu u ukrajinskom gradu Harkovu i Harkovskom regionu, saopštile su ukrajinske vlasti.

    U gradu se dogodila serija eksplozija, nakon što su ruske snage raketnim sistemima S-300 izvršile udar na Harkov, prenosi Ukrinform.

    Gađano je više industrijskih postrojenja i fabrika, piše RIA Novosti.

    Prema riječima načelnika Harkovske vojne oblasti Oleha Sinehubova, ruske snage su izvršile najmanje 10 udara na vitalnu infrastrukturu grada Harkova i regiona,a zabilježeni su nestanci struje.

    Tokom jutra nastavljen je masovan napad Rusije na Ukrajinu, raketama iz strateških bombardera Tu-95MS i hipersoničnim raketama “kindžal”.

    Prije toga, ukrajinski gradovi su bili na udaru dronova, prenosi Ukrinform.