Kategorija: Svijet

Evropska komisija (EK) objavila je izvještaj o napretku BiH u reformama i putu ka Evropskoj uniji (EU), a u njemu se, između ostalog, navodi da nije bilo promjena u borbi protiv korupcije, a da su napori da se uspostavi evidencija proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda ostali nedovoljni.

“Napredak u borbi protiv korupcije na visokom nivou treba ozbiljno intenzivirati”, piše u Izvještaju.

Očekuju da posebna odjeljenja za borbu protiv korupcije u tužilaštvima na državnom nivou i u Republici Srpskoj počnu efikasno rješavati slučajeve korupcije na visokom nivou, uz to podvlačeći da mora biti ojačana njihova nezavisnost u radu.

U Izvještaju je bilo i pohvala, a one se odnose na to da je posvećenost političkog rukovodstva evropskim integracijama donijela opipljive rezultate između novembra 2023. i marta 2024. godine, usvajanjem zakona koji se tiču pravosuđa, sprječavanja pranja novca i sukobu interesa.

Navode da je u funkcionisanju pravosuđa postignut napredak. Istina, ograničen.

“Uporni i evidentni znaci pogoršanja se nastavljaju, pa je potrebno zahtijevati hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva prava građana i borbu protiv korupcije”, stoji u Izvještaju.

Uz podsjećanje da je novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPPN/BPFT) usvojen u februaru 2024. godine, i da se njime unapređuju odredbe o procjeni rizika i predviđa stalno koordinaciono telo, u skladu sa pravnim tekovinama EU, Komisija naglašava da je potrebno usvojiti i podzakonske akte.

“Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojila je Skupština u martu 2024. Zakon ima za cilj da poboljša nivo usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou i predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Sada bi to trebalo efikasno implementirati”, dodaje se kao komentar uz Zakon o sprječavanju sukoba interesa BiH.

I zakonodavni okvir Republike Srpske bio je tema izvještaja, a Komisija se bavila nacrtom zakona o tzv “stranim agentima”. Podsjetivši da je Vlada RS u maju 2024. povukla ovaj nacrt, u izvještaju piše da se ovo pitanje više ne bi trebalo pokretati.

“U suprotnom bi negativno uticao na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavljao bi korak unazad”, upozorili su iz EK.

Upozorenja se poslali i kada je u pitanju kriminalizacija klevete, gdje je konstatovano da “klevetu tek treba dekriminalizovati u cijeloj zemlji”.

“Krivične kazne za klevetu u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobode medija i imaju zastrašujući efekat na slobodu medija”, naglašava se u Izvještaju.

U skladu sa pričom o slobodi medija i izražavanja, ističe se da nije bilo napretka u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara.

“Nastavljen je politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja”, takođe se upozorava.

Pored toga, EK nije zadovoljna ni činjenicom da organizacije civilnog društva djeluju u ograničenom okruženju.

BiH je dobila pohvale po pitanju spoljne politike, pogotovo odnosa u sukobu Rusija Ukrajina, ali se dodaje kako po tom pitanju i dalje postoje određene opstrukcije.

“BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU posebno u pogledu izjava i restriktivnih mjera nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Sprovođenje restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija. Bosna i Hercegovina je nastavila da učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike”, kaže se u Izvještaju EK.

Boljitak je zabilježen i po pitanju upravljanja migracijama, iako mjesta za napredak i dalje ima.

“BiH treba izdvojiti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u njihove zemlje porijekla i poduzeti dalje korake kako bi osigurala funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju kvalitetnog i efikasnog pristupa procedurama azila”, navedeno je.

Osim toga, piše i da antiterorističko zakonodavstvo još nije u potpunosti usklađeno sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim pravom, te da se za djela terorizma moraju osigurati strože sankcije kroz izmjene krivičnog zakonodavstva.

“Zakone o zaštiti kritične infrastrukture (do sada samo u entitetu Republika Srpska) treba izraditi i usvojiti na svim nivoima vlasti. Zakonodavstvo o prekursorima eksploziva još uvijek treba uskladiti s acquis-em EU”, dodaje se u Izvještaju EK.

Ukrajina i Rusija u tajnosti vode preliminarne razgovore o zaustavljanju napada na energetske infrastrukture, objavio je Fajnenšel tajms.

Ukrajina, kako piše taj list, a prenosi Index, želi da oživi pregovore koji su pre par meseci prekinuti zbog invazije na Kursk, navode izvori, a sve uz Katar kao posrednika.

“Vode se vrlo rani razgovori o mogućem ponovnom pokretanju pregovora”, izjavio je diplomata upoznat s pregovorima. “Sada se razgovara o energetskoj infrastrukturi”, dodao je.Velika deeskalacija
Postizanje dogovora značilo bi najznačajniju deeskalaciju rata otkako je ruski predsednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog meseca kako bi sporazum o zaštiti energetskih objekata mogao biti znak ruske spremnosti za šire mirovne pregovore.

Prema visokom ukrajinskom zvaničniku, Moskva i Kijev već su smanjili učestalost napada na energetske infrastrukture poslednjih sedmica, kao deo dogovora koji su postigle njihove obaveštajne agencije.

S približavanjem zime Ukrajina se suočava s ozbiljnim izazovima zbog opsežnih ruskih raketnih napada koji su uništili gotovo polovinu kapaciteta za proizvodnju energije. Nacija sada u velikoj meri zavisi od svojih nuklearnih elektrana i uvoza energije od evropskih partnera.

Obostrani interes
I Kijev i Moskva ranije su se složili da bi zaustavljanje napada na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i ruske kapacitete za preradu nafte bilo u obostranom interesu.

Međutim, Putin će teško pristati na dogovor dok ruske snage ne proteraju ukrajinske trupe iz Kurske oblasti, gde još uvek kontrolišu oko 600 kvadratnih kilometara teritorije, kaže visoki zvaničnik Kremlja upoznat s pregovorima.

“Sve dok Ukrajinci gaze po zemlji u Kursku, Putin će udarati na energetsku infrastrukturu Zelenskog”, rekao je taj izvor za FT. Ukrajina, međutim, planira da nastavi s napadima na energetske ciljeve, uključujući rafinerije nafte, kako bi naterala Rusiju na pregovore, kaže visoki ukrajinski zvaničnik.

Invazija na Kursk dovela je do toga da se Moskva povukla iz prethodnog kruga pregovora u avgustu, baš kad su zvaničnici počeli da planiraju sastanak uživo u Dohi. Katar je započeo posredovanje u tim pregovorima u junu nakon što je Zelenski održao mirovni samit u Švajcarskoj, na koji Rusija nije bila pozvana.

Izraelski parlament je u utorak odobrio zakon kojim bi se zabranilo osnivanje konzulata u Jerusalimu i dozvoljava otvaranje samo ambasada, što je najnoviji potez Izraela s ciljem da ojača svoja prava na Jerusalim kao glavni grad.

Samo nekoliko zemalja ima ambasade u Jerusalemu, uključujući Sjedinjene Države koje su premjestile svoju glavnu diplomatsku misiju za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa.

Većina nacija locira svoje ambasade u Tel Avivu sa diplomatskim misijama nižeg ranga sa sjedištem u istočnom Jerusalemu ili Ramali na okupiranoj Zapadnoj obali, koje služe kao glavno predstavništvo njihovih zemalja na palestinskim teritorijama, piše CNN.

Konačni status Jerusalima je uvijek bio jedno od najtežih i najosjetljivijih pitanja u izraelsko-palestinskom sukobu. Godinama su zemlje izbjegavale da proglase Jerusalim glavnim gradom Izraela i da tamo uspostave ambasade u nedostatku izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma, jer Palestinci takođe tvrde da je Jerusalim njihov glavni grad.

Izraelski poslanik Zeev Elkin, jedan od dva poslanika koji su predložili zakon, zahvalio je članovima Kneseta na usvajanju zakona.

Vašington je zabrinut zbog mogućnosti da Rusija želi da iskoristi sjevernokorejske vojnike u borbi ili kao podršku borbenim operacijama protiv ukrajinskih snaga, izjavio je danas potparol Pentagona Patrik Rajder.

On je rekao da se nekoliko hiljada sjevernokorejskih vojnika približilo granici Rusije i Ukrajine, u pravcu Kurske oblasti, prenosi Tanjug.

Kako je dodao, manji broj vojnika je već prisutan u ruskoj Kurskoj oblasti, u koju su ukrajinske snage izvršile upad u avgustu, prenosi Unian.

“Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju u konsultaciji sa našim ukrajinskim partnerima i drugim saveznicima”, rekao je Rajder.

Prema podacima Pentagona, Sjeverna Koreja je poslala oko 10.000 vojnika u istočnu Rusiju na obuku, a očekuje se da će se oni pridružiti ruskim snagama “u blizini Ukrajine u narednih nekoliko nedjelja”.

Ranije danas, sjevernokorejski mediji su objavili da je ministarka spoljnih poslova te zemlje, Čoe Son Hui, stigla je u ruski grad Vladivostok, ali nije precizirana svrha niti detalji njene posjete, prenosi Tanjug.

Bjeloruska Nacionalna izborna komisija je odobrila sedmu kandidaturu predsjednika Aleksandra Lukašenka za tu funkciju, dok je odbila registraciju dvojice opozicionih političara da se registruju, prenosi “AP”.

Komisija je odbila registraciju inicijativnih grupa za lidera pokreta Za slobodu Jurasa Hubareviča, zbog “kršenja procedure za podnošenje dokumenata”, a registracija je odbijena i političaru Alijaksanu Dražduu.

“Ovo nisu izbori, već izborna farsa, a postupci Centralne izborne komisije samo dokazuju da nijedan pravi protivnik Lukašenka neće moći da učestvuje na izborima”, rekao je Hubarevič u utorak za “AP”.

Portparol grupe za ljudska prava Viasna, Pavel Sapelka, rekao je da se političari koji su prethodno izazvali Lukašenka nalaze u zatvoru, gdje su podvrgnuti mučenju, a da sa nekima od njih nije bilo moguće stupiti u kontakt u proteklih godinu dana.

Osnivač Viasne Aleš Bjajatski, koji je takođe dobitnik Nobelove nagrade za mir, je zatvoren u Bjelorusiji.

Nakon izbora 2020. u Bjelorusiji su izbili masovni protesti protiv Lukašenka, a naredni izbori su zakazani za 26. januar naredne godine, prenosi “b92”.

U engleskom okrugu Kumbrija izbio je veliki požar u brodogradilištu u kojem se prave nuklearne podmornice.

“Sky News” prenosi da su se na društvenim mrežama pojavili snimci i fotografije plamena i dima koji se nadvija nad brodogradilištem kompanije “BAE systems” u gradu Berou-in-Furnes.

Navodi se da je dvoje ljudi hospitalizovano, ali da je iz policije Kumbrije saopćeno da nema stradalih u požaru koji je izbio oko pola sata poslije ponoći.

Policija je objavila da je istraga o incidentu u toku i da su ljudi evakuirani iz brodogradilišta, kao i da nema nuklearne opasnosti.

Ipak, iz policije je ljudi koji žive u blizini brodogradilišta savjetovano da “ostanu unutra dok spasilačke ekipe rješavaju incident i drže vrata i prozore zatvorenim”.

Britanska televizija podsjeća da je kompanija “BAE Systems” jedna od najvećih u svijetu u sektoru vojne industrije, prenosi Avaz.

Reagujući na miting republikanskog predsjedničkog kandidata u njujorškom Medison Skver Gardenu koji je bio, kako je ocijenjeno u američkim medijima, obilježen vulgarnom i rasističkom retorikom, predsjednik SAD Džozef Bajden kritikovao je pristalice Donalda Trampa.

“Prije neki dan, govornik na Trampovom mitingu nazvao je Portoriko plutajućim ostrvom đubreta. Poznajem Portorikance u svojoj matičnoj državi Delaver i to su dobri i časni ljudi”, rekao je Bajden u razgovoru sa predstavicima hispano-američke organizacije za animaciju glasača Voto Latino, prenosi AP.

Predsjednik SAD je zatim dodao da su pristalice Trampa jedino smeće koje vidi, a Trampovo demonizovanje Latinoamerikanaca je ocijenio kao “neoprostivo i neameričko”.

“To je potpuno suprotno svemu što smo radili i svemu što jesmo”, poručio je američki predsjednik.

Portparol Bijele kuće Endru Bejts je rekao je da je Bajden “nazvao smećem retoriku mržnje upućenu sa mitinga u Medison Skver Gardenu”, prenosi Tanjug.