Kategorija: Svijet

Tursko pravosuđe izdalo je danas naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i nekoliko izraelskih zvaničnika, zbog, kako se navodi, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Kako je saopštila Kancelarija glavnog tužioca Istanbula, nalozi za hapšenje odnose se na ukupno 37 osumnjičenih, uključujući ministra odbrane Izraela Kaca i ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben Gvira, prenosi Anadolija.

U saopštenju se, navodi da su, kao rezultat genocida i zločina protiv čovječnosti koje je država Izrael sistematski počinila u Gazi, hiljade ljudi, uključujući žene i djecu, izgubile živote, hiljade drugih su povrijeđene, a stambena područja su postala neupotrebljiva, prenosi Tanjug.

Američki državni sekretar Marko Rubio u privatnim razgovorima poručio je najbližim saradnicima da je potpredsjednik Džej Di Vans „glavni favorit“ za republikansku nominaciju 2028. godine i da bi ga lično podržao ukoliko odluči da se kandiduje, navode izvori bliski administraciji predsjednika Donalda Trampa.

Prema informacijama dvojice sagovornika upućenih u dešavanja u Bijeloj kući, Rubio već neko vrijeme unutar administracije otvoreno govori da će Vans „biti republikanski kandidat ako to bude želio“. Jedan od izvora, kojem je odobrena anonimnost, tvrdi da je Rubio jasno stavio do znanja da „će učiniti sve što može da podrži potpredsjednika u tom naporu“.

Rubio i Vans, koje je i sam Tramp više puta označio kao najizvjesnije nasljednike pokreta „Učinimo Ameriku ponovo velikom“, insistiraju da među njima nema rivaliteta. Ipak, već prva godina Trampovog novog mandata pokazuje da se unutar Republikanske stranke uveliko razmatra pitanje nasljedstva i ko bi mogao zadržati energiju pokreta nakon predsjednika, koji i dalje snažno dominira partijom.

Tramp je nedavno čak sugerisao da bi Rubio i Vans mogli biti dio iste predsjedničke liste 2028. godine, iako obojica tvrde da je prerano za takve razgovore. Vans je u razgovoru za jedan podkast rekao da ta ideja postoji više „u šali nego ozbiljno“, ali je dodao da su on i Rubio „najbolji prijatelji u administraciji“ i da se sastaju svake dvije sedmice kako bi razgovarali o politici i radu.

Istraživanja pokazuju prednost Vansa među Trampovim biračima

Istraživanje koje je sprovela novinska kuća „Politiko“ od 18. do 21. oktobra pokazuje da Vans među biračima koji su podržali Trampa 2024. godine uživa značajnu prednost – 35 odsto ispitanika želi ga vidjeti kao predsjedničkog kandidata 2028. Nasuprot tome, Rubio u istoj anketi ima podršku od svega 2 odsto, dok 28 odsto ispitanih navodi da bi najradije ponovo vidjeli samog Trampa, uprkos ograničenju broja mandata.

Treći izvor blizak Bijeloj kući tvrdi da u administraciji postoji očekivanje da bi eventualna kombinacija mogla izgledati upravo tako – Vans kao predsjednički kandidat, Rubio kao potpredsjednički izbor.

Tema nasljedstva postala je posebno osjetljiva nakon nedavnih izbora na kojima je Republikanska stranka ostvarila lošiji rezultat od očekivanog. U stranci raste bojazan da bez Trampa na glasačkom listiću, posebno 2026. i 2028. godine, republikanci neće uspjeti da zadrže energiju i motivaciju birača.

Politički direktor Trampove kampanje iz 2024. godine, Džejms Blejr, upozorio je potencijalne kandidate da je sada prioritet zadržati većinu 2026. godine. „Ako ste republikanac koji već sada razmišlja o kandidaturi za 2028, prvo morate pomoći stranci da ostane na vlasti 2026. Birači odmah prepoznaju one koji misle samo na sebe“, poručio je Blejr.

Unutar kabineta već je bilo situacija u kojima su pojedini ministri morali odustati od ambicija. Ministar zdravstva Robert F. Kenedi mlađi bio je prinuđen da se povuče iz svih spekulacija nakon što je desničarska aktivistkinja Laura Lumer optužila njegovog saradnika da „pokušava iskoristiti položaj kako bi pripremio teren za Kenedijevu kandidaturu 2028“.

I drugi visoki dužnosnici, poput ministra unutrašnjih poslova Daga Burguma i direktorice Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gebard, ranije su pokušavali da dobiju republikansku nominaciju, ali bez većeg uspjeha.

Ipak, ništa se u partijskim krugovima ne smatra toliko ozbiljnim kao mogućnost zajedničkog političkog nastupa Vansa i Rubija, dvojca koji, prema ocjenama unutar Bijele kuće, uživa najveće Trampovo povjerenje.

Političko partnerstvo i lično prijateljstvo

Prije nego što su ušli u administraciju, Rubio i Vans bili su bliski saradnici u Senatu. Često su zajedno ručali, razgovarali o filmovima i nacionalnoj bezbjednosti, te radili na zakonima poput „Akta Vilijama S. Knudsena o ponovnom pokretanju odbrambene industrije“, čiji je cilj jačanje američke odbrambene proizvodnje.

Bivši član Rubioove predsjedničke kampanje iz 2016. godine smatra da Rubio ne bi imao ništa protiv da bude potpredsjednički kandidat Vansu. „Ne bih se iznenadio. Rubio se posljednjih godina fokusirao na politiku, a ne na ličnu promociju“, rekao je.

Rubio je bio jedan od ključnih autora programa pomoći malim preduzećima tokom pandemije, kao i blizak Trampov saveznik u spoljnoj politici, posebno kada je riječ o Kubi i Latinskoj Americi.

Na pitanje o potencijalnoj zajedničkoj predsjedničkoj listi, iz Trampove administracije poručuju da trenutno „nema ničeg novog“, te da bi se razgovori o tome mogli intenzivirati tek nakon Nove godine. Ni Stejt department ni Vansov tim nisu željeli da komentarišu spekulacije.

Ističe se da je Srbija zadržala otvorene linije saradnje sa Rusijom, uključujući i redovne direktne avio-letove ka više ruskih gradova, kao izraz svoje dosljedne i nezavisne politike, uprkos “izuzetno složenom međunarodnom kontekstu”.

“Srbija ne isporučuje naoružanje i vojnu opremu stranama u sukobu bilo gde u svetu i strogo se i dosledno pridržava međunarodnih propisa i pravila Ujedinjenih nacija. Ne treba zaboraviti ni to da su upravo na preporuku predsednika Vučića procedure za izdavanje dozvola za izvoz naoružanja podignute na nivo odlučivanja Saveta za nacionalnu bezbednost, kako bi se osiguralo da nijedan metak proizveden u Srbiji ne završi na područjima pogođenim konfliktima”, naglašava se u odgovoru.

Navodi se da Srbija ostaje dosljedna svojim principima i obavezama.

“Vredi podsetiti da naša zemlja od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno poglavlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, iako je mogla. Zanimljivo je, svakako ne slučajno, da se taj datum poklapa sa početkom rata u Ukrajini. Nije prvi put da Zaharova koristi retoriku koja ne odražava duh odnosa koji postoji između naših država i naroda. Srbija se ne služi uvredama, niti ih prihvata kao stil komunikacije među prijateljima”, zaključuje se u objavi.

Mađarska u potpunosti podržava mirovne napore američkog predsjednika Donalda Trampa i spremna je da obezbijedi mjesto za pregovore o rješavanju rata u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Sijarto, koji boravi u posjeti Vašingtonu, rekao je da je ulog veoma visok, jer će jedna od ključnih tema na današnjem sastanku mađarskog premijera Viktora Orbana i Trampa biti pitanje mira u Ukrajini.

– Današnji sastanak je od velikog značaja jer jedini evropski premijer koji je tri i po godine zauzimao isti pro-mirovni stav i koji je nesumnjivo podržavao mirovne napore Donalda Trampa dolazi da vidi američkog predsjednika – kazao je Sijarto.

On je istakao da je važno razmotriti kako Mađarska može dodatno doprinijeti mirovnim inicijativama američke administracije.

– Ranije smo dobili častan zahtjev da budemo domaćini mirovnog samita između američkog i ruskog predsjednika u Budimpešti. Mađarska i Budimpešta su, naravno, spremne za ovo. Premijer će to danas potvrditi američkom predsjedniku – rekao je Sijarto.

Prema njegovim riječima, Mađarska je spremna da bude domaćin mirovnih pregovora, uz ocjenu da pripreme za okončanje rata mogu trajati nedjeljama ili mjesecima.

– Ne smijemo odustati od nade u mir, već da intenziviramo naše napore – dodao je mađarski ministar.

On je pozdravio činjenicu da Sjedinjene Američke Države i Kina imaju slične stavove o potrebi za mirom.

– Ako su Amerikanci i Kinezi za mir, postoji veća šansa da se on vrati u centralnu Evropu. Posvećenost američkog predsjednika je nesumnjiva i zajedničko zalaganje za mir svakako će pomoći – naveo je Sijarto.

U okviru posjete Vašingtonu, Mađarska će sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisati sporazum o saradnji u oblasti nuklearne energije, koji uključuje kupovinu američkog nuklearnog goriva i tehnologije za skladištenje istrošenog goriva u nuklearnoj elektrani Pakš.

– Potpisaćemo veliki međuvladin sporazum o saradnji u oblasti nuklearne energije sa mojim kolegom, američkim ministrom spoljnih poslova Markom Rubijom – rekao je Sijarto.

On je pojasnio da će Mađarska kupovati američko nuklearno gorivo kako bi zadovoljila rastuće energetske potrebe, iako je elektrana Pakš izgrađena ruskom tehnologijom.

Projekat proširenja „Pakš 2“, koji sprovodi ruski „Rosatom“, odložen je više puta, a ugovor o njegovoj realizaciji potpisan je 2014. godine bez tendera.

Sporazum sa SAD obuhvatiće i primjenu američke tehnologije za bezbjedno skladištenje istrošenog goriva, kao i saradnju u razvoju malih modularnih reaktora.

Mađarska je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja održava bliske odnose sa Moskvom i ne želi da smanji zavisnost od ruske energije. S druge strane, Tramp je više puta pozivao evropske zemlje da diversifikuju izvore snabdijevanja i povećaju kupovinu energenata iz SAD.

Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.

Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri amerčkom ministarstvu finansija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u petak (7. novembar) da je Iran postavio pitanje da li američke sankcije protiv te zemlje mogu da se ukinu.

“Iran pita da li sankcije mogu da se ukinu. Oni se suočavaju sa veoma teškim američkim sankcijama, što im otežava da rade ono što bi željeli. Otvoren sam da to čujem i videćemo šta će se desiti, ali bih bio otvoren za to”, rekao je Tramp novinarima sinoć u Bijeloj kući, prenio je Rojters.

Zvaničnici iranske misije pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nisu odgovorili na zahtjev za komentar, prenosi Tanjug.

Ranije ove nedjelje, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, rekao je da saradnja sa SAD nije moguća sve dok Vašington nastavlja da podržava Izrael, održava vojne baze i miješa se u Bliski istok.

U junu su SAD bombardovale iranske nuklearne objekte, dok su dvije zemlje održale pet rundi nuklearnih pregovora, koji su prethodili dvanaestodnevnom sukobu između Irana i Izraela u junu.

Međutim, razgovori su naišli na ozbiljne prepreke, uključujući pitanje obogaćivanja uranijuma u Iranu, koje zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od razvoja nuklearnog oružja – što Teheran odbija, ističe Rojters.