Kategorija: Svijet

Aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće na čelu Evropske unije još pet godina, poručio je večeras u Briselu lider Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber, nakon što je ta stranka desnog centra osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament.

On je naglasio da EPP želi demokratsku Evropu i da “pobjednik izbora sada ima pravo da imenuje predsjednika EK, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

Fon der Lajen je naglasila da će EPP izgraditi bastion protiv ekstrema i sa ljevice i desnice.

Nijedna većina ne može da se formira bez EPP i zajedno ćemo izgraditi bastion protiv ekstrema sa ljevice i desnice – rekla je fon der Lajen.EPP je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament, ali su desničarske i krajnje desničarske grupacije povećale broj mandata, pokazuju prvi rezultati novog saziva EP, koji su objavljeni na osnovu izlaznih anketa nekoliko država članica EU.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola predstavila je prve rezultate izbora na osnovu izlaznih anketa, koje pokazuju da će EPP imati 181 poslanika, dok je u prethodnom sazivu imala 176.

Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) gubitnici su izbora za Evropski parlament danas u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.

“Uspjeh AfD-a je istorijski događaj. Na istoku Njemačke smo najjača snaga. Snažniji vjetar u leđa ne možemo poželjeti”, rekao je potpredsjednik AfD-a Tino Chrupalla nakon objavljivanja nepotpunih rezultata izbora za Evropski parlament.

Prema izlaznim anketama, pobjednik evropskih izbora je demohrišćanska Unija CDU/CSU s 30 posto glasova iza koje slijedi AfD sa 16 posto. AfD je u saveznim pokrajinama koje su nekad pripadale Istočnoj Njemačkoj s 27 posto najjača politička snaga.

Vladajući SPD kancelara Olafa Scholza je s 14 posto ostvarila slabiji rezultat od očekivanog. Zeleni su s 12 podsto najveći gubitnici u poređenju s izborima prije pet godina kada su osvojili 20 posto. Također vladajući FDP je osvojio pet posto glasova.

Stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja se odcijepila od stranke Ljevice, dobila je 5,5 posto, a Ljevica tri posto glasova. Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon današnjih izbora.

“Potrebna je promjena”

“Njemačkoj je potrebna politička promjena”, rekao je Merz. Glavni sekretar CDU-a Carsten Linnemann je od kancelara Olafa Scholza zatražio da ponudi mandat na raspolaganje.

“Stranka kancelara je osvojila 14 posto, Unija CDU/CSU više nego dvostruko više. Vlada više ne može nastaviti s radom kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Linnemann.

AfD je uprkos padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su upleteni njeni političari, uspio, prema prvim analizama, profitirati od nezadovoljstva građana radom koalicijske vlade. AfD ali i BSW su isto tako profitirali i od uvjerenja brojnih birača da ni Unija CDU/CSU također ne bi obavljala bolji posao da je u vladi.

Šefica AfD-a traži mirovne pregovore i prestanak “demoniziranja” Putina

AfD i BSW su se tokom predizborne kampanje isticali i po kritici podrške savezne vlade Ukrajini.

Odmah nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht su se založile za početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Weidel je rekla kako treba prestati “demoniziranje” Vladimira Putina, a Wagenknecht zatražila “zamrzavanje bojišnice” u Ukrajini.

Nakon preliminarnih rezultata izbora za Evropski parlament, francuski predsjednik Emanuel Makron raspustio je nacionalnu skupštinu i najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Ističe da ne može da se pravi da se ništa ne dešava i navodi da je na evropskim izborima naučena važna lekcija.

Makron ističe da nakon preliminarnih rezultata izbora za Evropski parlament ne može da se pretvara kako se ništa nije dogodilo, te da ishod evropskih izbora nije dobar za njegovu vladu.

– Porast nacionalista predstavlja opasnost za Francusku i Evropu – navodi Makron. Odlučio sam da vam vratim izbor za budućnost parlamenta. Odluka je ozbiljna i teška, ali prije svega je čin povjerenja – naglašava predsjednik Francuske.

Makron obrazlaže da je na izborima za EP “naučena glavna lekcija”, odnosno da “partije koje brane Evropu” nisu ostvarile dobre rezultate.

– Ova odluka bolja je od svih aranžmana, svih iznuđenih rješenja. Čuo sam vašu poruku i na nju ću odgovoriti. Znam da mogu da računam na vas. Francuskoj su potrebne jasne većine u harmoniji i spokoju. Biti Francuz znači izabrati da pišete istoriju umjesto da samo u njoj učestvujete – zaključuje Makron.

Njemačkog kancelara Olafa Šolca izvikali su propalestinski demonstranti na posljednjem kampanjskom skupu njegove Socijaldemokratske stranke nemačke (SPD) prije izbora za Evropski parlament.

Demonstranti bijesni zbog podrške koju Njemačka pruža Izraelu u ratu u Gazi vikali su i ometali Šolca za vrijeme njegovog govora, prenosi Euronjuz.

Kancelar je rekao da ti demonstranti pripadaju demokratiji koja dozvoljava slobodu govora, ali je i dodao da je napad militantne grupe Hamas na Izrael u oktobru prošle godine bio “nehuman”.

Njemačka, koja osjeća posebnu obavezu prema Izraelu, podržava tu zemlju politički i vojno, piše Euronjuz, dodajući da je izvoz oružja iz Njemačke u Izrael porastao desetostruko od 2022. godine, prenosi Tanjug.

Najvažnije pitanje evropskih izbora je da li Evropa treba da ostane izvan rata ili da uđe u rat, rekao je danas predsjednik mađarske vlade Viktor Orban poslije glasanja na izborima za Evropski parlament.

“Danas moramo da pobijedimo na ovim izborima u Evropi, ovo su prvi evropski izbori na kojima se ta tema provlači kroz skoro sve zemlje članice. Pratio sam njemačku, italijansku i francusku izbornu kampanju, svi su pričali o ratu, tako da je to sada panevropsko pitanje”, rekao je Orban, prenosi Tanjug.

Odgovarajući na pitanje novinara, Orban je rekao da mir u Ukrajini može da se postigne u dva koraka.

“Prvo treba pobijediti na evropskim izborima i njihovi rezultati treba da se tumače kao mišljenje ljudi o pitanju rata i mira”, rekao je on, prenosi MTI.

U Mađarskoj se danas bilježi velika izlaznost, a do 13 časova glasalo je 33,14 odsto birača, više od dva miliona ljudi. Istovremeno sa izborima za EP, u Mađarskoj se održavaju i lokalni izbori.

Inače, prvi podaci o izlaznosti na izborima za Evropski parlament u zemljama u kojima se danas glasa, pokazuju različit odziv birača do 11 sati.

Do 11.30 u Hrvatskoj je glasalo je 7,69 odsto birača, što je za više od dva odsto manje nego na izborima 2019. godine, kada je izlaznost bila 9,93 posto.

Nešto više od 3,7 miliona birača u Hrvatskoj bira 12 hrvatskih poslanika koji će ih idućih pet godina predstavljati u Evropskom parlamentu, penosi Tanjug.

U Sloveniji je do 11 sati zabilježena izlaznost od 11,88 odsto, što je tri procentna poena više nego prije pet godina, pokazuju podaci Nacionalne izborne komisije, prenosi STA.

Slovenci biraju devet poslanika za EP, a birališta se zatvaraju u 19 sati.

U Bugarskoj je, prema podacima izborne komisije, izlaznost do 11 sati na glasanju za nacionalni i evropski parlament bila je oko 8,5 odsto, prenosi Rojters.

U Grčkoj je do 11.30 glasao 1.260.931 birač, odnosno 13,1 odsto upisanih, prenose grčki mediji.

U Rumuniji je do 13 sati glasalo 21,93 odsto birača s pravom glasa na izborima za Evropski parlament. U Francuskoj je do podneva glasalo 19,81 odsto birača s pravom glasa.

Prvi rezultati biće objavljeni u 23 sata, a rezultati izlaznih anketa u 19 sati.

Zapadne zemlje žele vojno da pobijede Rusiju u sukobu u Ukrajini da bi se dokopale njenog bogatstva, kao što su to pokušavale da urade devedesetih godina prošlog vijeka, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu televiziji Hir.

– Zapadni lideri, koji su militaristički nastrojeni, žele da vojno poraze Rusiju. Njihov briljantan plan je apsolutno jednostavan, jer se radi o novcu koji daje uticaj i moć – rekao je on odgovarajući na pitanje zašto Zapad želi da vojno porazi Rusiju u ukrajinskom sukobu.

S tim u vezi, Orban je podsjetio na period 1990-ih kada su, po njegovim riječima, “Evropljani bili dočekani u Rusiji raširenih ruku i slobodno prodirali u rusku ekonomiju”.

Premijer smatra da je Zapad tada pokušao da eksploatiše Rusiju i Ukrajinu, ali da su Rusi na kraju preuzeli sve u svoje ruke i organizovali ekonomiju po svom nahođenju.

Sada bi mnogi na Zapadu želeli da se vrate u ta vremena, “maštaju o velikoj perestrojci na Istoku” i nadaju se da će im sukob u Ukrajini pružiti prilike za to, objasnio je Orban.

Prema njegovom mišljenju, razni “dobavljači oružja, kreditori, berzanski špekulanti” već pokušavaju da profitiraju iz ovog sukoba.

– A sada ću vam ispričati jednu relativno skoriju priču. Amerikanci promovišu odličan prijedlog da će Ukrajini ponovo dati kredit od 40 milijardi dolara, a Evropljani će, zauzvrat, garantovati. da će Ukrajinci vratiti ovaj dug – rekao je premijer Mađarske.

Orban je podsjetio da je Ukrajina sada zatrpana dugovima, dok je ranije bila bogata zemlja.

Birači u 21 zemlji EU, uključujući Francusku i Njemačku, zaključuju četvorodnevne izbore za Evropski parlament, za koje se očekuje da će politiku koja će se voditi pomjeriti udesno i povećati broj evroskeptičnih nacionalista.

Izbori će oblikovati kako se Evropska unija, sa 450 miliona građana, suočava sa izazovima, uključujući odnos sa Rusijom, povećano industrijsko rivalstvo Kine i SAD, klimatske promjene i imigraciju, navodi Rojters.

Izbori su počeli u četvrtak u Holandiji iu drugim zemljama u petak i subotu, ali će većina glasova u EU biti data u nedjelju, pri čemu će biračka mjesta otvoriti Francuska, Njemačka, Poljska i Španija, a drugi dan glasanja u Italiji.

Evropski parlament je saopštio da će objaviti izlaznu anketu širom EU oko 20.30, a zatim prvi privremeni rezultat nakon 23 časa, prenose agencije.

Istraživanja javnog mnjenja predviđaju da će proevropski liberali i Zeleni izgubiti mjesta u EP,što će umanjiti mogućnost da se proguraju novi zakoni EU ili poveća integracija Unije.

Mnogi glasači su pogođeni krizom troškova života, zabrinuti su za migracije i cijenu zelene tranzicije i uznemireni su rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući rat u Ukrajini.

Tvrde i krajnje desničarske stranke uhvatile su se za ote brige i ponudile biračkom tijelu alternativu.

Kako naglašava britanska agencija, Evropski zeleni, koji se suočavaju sa odgovorom teško pritisnutih domaćinstava, farmera i industrije zbog skupih politika EU koje ograničavaju emisiju ugljen-dioksida, čini se da će biti među velikim gubitnicima.

Očekuje se da će francuski krajnje desničarski Nacionalni savez Marin Le Pen dobiti više glasova od centrističkog Preporoda francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Francuskoj.