VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • ”U Еvropi je počela politička promjena”

    ”U Еvropi je počela politička promjena”

    Austrijska desničarska Slobodarska partija (FPO), Fides mađarskog premijera Viktora Orbana i populistička češka stranka ANO koju predvodi Andrej Babiš formirale su novi politički savez u koji su pozvale i ostale evropske stranke, saopštio je danas šef FPO Herbert Kikl.

    U izjavi medijima na pres konferenciji kojoj su prisustvovala trojica lidera, Kikl je rekao da veruje da će se mnoge druge evropske stranke pridružiti novom političkom savezu narednih dana, preneo je Rojters.

    Kako je prenio “Еuronjuz”, Orban, Kikl i Babiš potpisali su “Patriotski manifest” u nedjelju ujutru u Beču dok su pokušavali da pokrenu najveći desničarski blok u Еvropskom parlamentu.

    Kako navode, trojica lidera, između ostalog, zahtijevaju više odlučivanja na nacionalnom nivou, bolju odbranu spoljnih granica od migracija i kritikuju “zeleni dogovor” za Еvropu.

    “Promijenićemo evropsku politiku tako da ona ponovo služi nacijama i našim ljudima. Mi ćemo preferirati nacionalni suverenitet od federalizma, slobodu od naredbi, a mir od rata”, poručio je bivši premijer Češke Andrej Babiš koji je učestvovao na sastanku.

    U Еvropskom parlamentu ima sedam političkih grupacija a da bi jedna bila formirana potrebna su 23 člana i da najmanje jedna četvrtina od 27 zemalja članica ЕU bude predstavljena u okviru grupe, navodi se na sajtu Еvropskog parlamenta, prenosi Tanjug.

  • Stvara se “azijski NATO”: Svijet ulazi u veliki rat?

    Stvara se “azijski NATO”: Svijet ulazi u veliki rat?

    Sjeverna Koreja optužila je danas Sjedinjene Američke Države da stvaraju “azijski NATO” održavanjem zajedničkih vježbi sa Južnom Korejom i Japanom.

     

    Japan, SAD i Južna Koreja svoje vojne vježbe pravdaju naporima da stabilizuju bezbjednosnu situaciju u regionu, a sami su de fakto stvorili vojni blok sličan “azijskom NATO-u”, koji u svakom trenutku može da uđe u sukob po naređenju Vašingtona, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Koreje, prenosi Gardijan.

    Sjevernokorejsko ministarstvo je navelo i da su nakon trilateralnog samita SAD, Japana i Južne Koreje u avgustu prošle godine, ove zemlje dogovorile da će u slučaju prijetnje protiv bilo koje od njih odmah saradjivati radi zajedničkog odgovora.

    “Ovo nedvosmisleno podsjeća na NATO-ov princip kolektivne odbrane”, navodi se u saopštenju.

    U subotu su Vašington, Seul i Tokio završili trodnevne velike zajedničke vojne vježbe pod nazivom “Freedom Edge” u koje su uključeni mornarički razarači, borbeni avioni i američki nosač aviona “Teodor Ruzvelt” na nuklearni pogon, sa ciljem jačanja odbrane od projektila, podmornica i vazdušnih napada, navodi Gardijan.

    Vježba je osmišljena na samitu u Kemp Dejvidu prošle godine kako bi se ojačala vojna saradnja zbgog tenzija na Korejskom poluostrvu koje su povezane sa testiranjem naoružanja Sjeverne Koreje.

    Zajednička vježba SAD, Južne Koreje i Japana je uslijedila i nakon što su ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Džong Un ovog meseca potpisali sporazum o “sveobuhvatnom strateškom partnerstvu” koji podrzumijevana uzajamno pružanje vojne pomoći bez odlaganja ako se bilo koja strana nadje pod oružanim napadom.

  • Dugin: Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, Srbija i Srpska će prestati da budu mete kolektivnog Zapada

    Dugin: Ako Rusija pobijedi Ukrajinu, Srbija i Srpska će prestati da budu mete kolektivnog Zapada

    Ruski filozof i geopolitički analitičar Aleksandar Dugin izjavio je da će, ako Rusija pobijedi u Ukrajini, Srbija i Republika Srpska prestati da budu mete kolektivnog Zapada.

    “Ako pobjedimo, Zapad će prestati da se ponaša prema Srbiji kao sad. I posljedično, u odnosu na Kosovo i Metohiju, i u odnosu na samu poziciju Srbije i Republike Srpske, biće veoma ozbiljnih promjena”, rekao je Dugin za “Večernje novosti”.

    On je naglasio da sudbina čovječanstva neposredno zavisi od toga da li Rusija pobijediti u Ukrajini ili “još nekako”.

    “Stoga, ako bude `još nekako`, onda niko neće preostati. Ali zato, ako pobjedimo u Ukrajini, onda će to imati veoma veliki uticaj na svu evropsku politiku”, rekao je Dugin.

    On je naveo da će u Istočnoj Evropi biti preispitan odnos snaga, jer će Rusija biti sasvim druga država – punovrijedna velesila, od čijih odluka i pozicije će zavisiti evropska i svjetska politika.

    To, ističe, znači da će Rusija imati snage, mogućnosti, autoriteta i uticaja da pomaže “bratskim srpskim prijateljima više i djelotvornije nego sad”.

    Prema njegovim riječima, u ovim trenucima se balansira na ivici velikog rata i nejasno je šta od njega dijeli, a mogao bi da počne u svakom trenutku, ali ga Rusija svakako neće započeti.

    On smatra da su izbori u Americi presudni za dalju sudbinu svijeta i da će vjerovatnoća velikog rata porasti do kritične tačke, ako demokrate pobijede na američkim predsjedničkim izborima.

    Dugin smatra da je Donald Tramp ne bolji, nego principijelno drugačiji, da je realista i pragmatičar, i ako iskrsne pitanje unišptenja čovječanstva, počeće da vaga cijenu takvog čina.

    “Budući da nije fanatik ili bezumnik, očito će izračunati da je bolje cjenkati se, postići nekakav dogovor”, rekao je Dugin.

    Ruski filozof je pojasnio kako shvata da Srbija pokušava da se iskobelja, kao što to, na primjer, čine Mađarska i Turska, koje nastoje da ne ulaze u sukobe i da se ne priključuju nijednom taboru.

    “Ali ako dođe do opšteg bratoubilaštva, mislim da će pogoditi sve, pa i Evropu. Možda će se taj rat, kao građanski, proširiti i na samu Ameriku”, zaključio je Dugin.

  • Prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj

    Prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj

    Više od 49 miliona građani ima pravo glasa, a biraće 577 poslanika za donji dom francuskog parlamenta. Drugi krug zakazan je za 7. jul.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron raspustio je parlament i raspisao izbore nakon teškog poraza njegove stranke Preporod na izborima za Evropski parlament i pobjede stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen.

    Ankete daju prednost Nacionalnom okupljanju koji, kako se procjenjuje, vjerovatno neće osvojiti apsolutnu većinu glasova da bi mogao samostalno da vlada narednih pet godina.

    Ako na izborima Nacionalno okupljanje ili ljevičarska koalicija Novi narodni front osvoji apsolutnu većinu, što je najmanje 289 poslaničkih mjesta, Makron će morati da izabere premijera iz redova pobjedničke koalicije, koji će izabrati svoje ministre, odnosno nastupiće kohabitacija predsjednika i premijera iz suprotnog političkog tabora.

    U slučaju da ishod izbora bude osvojena relativna većina u parlamentu, odnosno 230 poslaničkih mjesta, pobjednik će morati da sklapa saveze koji bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta.

    Francuzi biraju između više od 4.000 kandidata za 577 poslaničkih mjesta u Nacionalnoj skupštini. Po jedan poslanik se bira u svih 577 izbornih jedinica većinskim glasanjem u dva kruga.

    On može biti izabran već u prvom krugu ako istovremeno dobije 50 odsto glasova onih koji su izašli na birališta i najmanje 25 odsto broja upisanih birača, inače će pobjednika odlučiti drugi krug glasanja, u koji ulaze dva kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu i sljedeći koji su dobili najmanje 12,5 odsto glasova upisanih.

    Ne dobijaju sve izborne jedinice isti broj zastupnika u skupštini, odnosno broj poslanika se dodjeljuje u skladu s brojem stanovnika.

  • Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo Njujork tajmsa traži od Bajdena da odustane od kandidature

    Uredništvo američkog dnevnika Njujork tajms zatražilo je danas od predsjednika DŽozefa Bajdena da odustane od izbora za predsjednika i da kandidaturu prepusti “jačem kandidatu” koji bi imao više šanse za pobjedu nad bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.

    U članku urednički kolegijum Tajms optužuje Bajdena za “bezobzirnu kocku” u svom nastojanju za borbu za novi mandat nakon katastrofalnog učešća u debati sa Trampom.

    Bajden se tokom debate borio da sastavi rečenicu, pravio je greške i kasnio je sa odgovorom na pitanje voditelja debate.

    – Ima lidera u Demokratskoj stranci koji bi na bolji, jasniji, sadržajni i energičniji način iznosili alternative drugom Trampovom mandatu. Nema razloga da stranka rizikuje stabilnost i sigurnost zemlje primoravajući glasače da biraju između Trampovih i Bajdenovih nedostataka – piše list.

    Prema navodima lista, odstupanje od kampanje bilo bi protivno Bajdenovim ličnim i političkim instinktima, ali televizijska diskusija održana u četvrtak uveče “ne može biti otpisana kao loša noć”.

    Analitičari navode, da odluka lista da osudi Bajdenovu kandidaturu predstavlja veliku promjenu na medijskom nebu za američkog predsjednika, četiri mjeseca pred izbore u novembru.

    Članak je objavljen nakon što je određen broj poslanika iz redova demokrata tražio od Bajdena da ponovo razmotri učešće na izborima i da se povuče prije stranačke konvencije u avgustu.

    Prema navodima analitičara, sličan potez omogućio bi učesnicima konvencije da slobodno glasaju o eventualnom Bajdenovom nasljedniku u Bijeloj kući.

  • Orban se obrušio na Brisel

    Orban se obrušio na Brisel

    Premijer Mađarske Viktor Orban u autorskom tekstu za Magyar Nemzet govorio je o posljednjim dešavanjima u Evropskoj uniji, pregovorima nakon EU izbora te budućnosti Unije.
    U svom tekstu, Orban je rekao kako je Evropa u krizi, a da kršćanska civilizacija koja definira okvire života nestaje.

    “Evropska unija je također u padu, a poredak isparava pred našim očima. Sposobnost Evrope da ostvari svoje interese u međunarodnoj politici je također opala. Sve je to dovelo evropske narode u tešku situaciju, a uz to su otežani i svakodnevni uslovi života ljudi. Situaciju otežava činjenica da briselska demokratija, koja živi u balonu, posljednjih godina donosi mnogo pogrešnih političkih odluka. Evropa sve više tone u rat u kojem kontinent nema šta da dobije”, poručio je Orban.

    Naglasio je kako birokrate u Briselu žele ovaj rat te da žele poraziti Rusiju.

    “Novac evropskog naroda stalno se šalje u Ukrajinu. Evropske kompanije su pogođene sankcijama, inflacija na porasla, a milioni evropskih građana gurnuti su u životne teškoće”, ističe Orban.

    Govorio je i o proširenju EU na Zapadni Balkan.

    “Proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana je zastalo. Samo je herojska borba mađarskog komesara za proširenje (Oliver Varhelyi op. a.)donijela određeni napredak. Briselske demokrate su nesumnjivo uspješne u jednoj stvari – slabljenju nacionalnih država i povećanju vlastite moći. Ova elita u nama budi sjećanja na komuniste. Njihov trenutni ideal je toksična zelena politika”, mišljenja je mađarski premijer.

    Osvrnuo se i na rezultate izbora u Evropskoj uniji.

    “Ljevičarska francuska i belgijska vlada pale su odmah nakon izbora, a trese se i Berlin. Evropski narodi su jasno stavili do znanja da žele okončati rat koji se vodi u susjedstvu, žele se riješiti progresivnog ideološkog divljanja, žele zaustaviti migraciju i žele vidjeti evropsku ekonomiju na putu rasta”, rekao je Orban.

    Na kraju, Orban je poručio kako će desničari, uprkos opstrukcijama, nastaviti rad na stvaranju jake frakcije u Evropskom parlamentu.

    “U nedjelju će se odigrati ključni događaji. Trebali bi držati oči na Parizu (parlamentarni izbori op. a.). Jučer je napravljen i veliki korak ka promjenama u Americi. Ako sve bude po planu i ako nam Bog pomogne, do kraja godine će patriote biti većina u cijelom zapadnom svijetu”, zaključio je Orban.

  • Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Medvedev poželio novom rukovodstvu NATO i EU neuspjehe i skandale

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su “novi zvaničnici NATO i EU rusofobi i da iza sebe imaju mnogo neuspjeha i skandala”.

     

    “Novoimenovanima želim sve najbolje, odnosno, u prevodu sa diplomatskog jezika – maksimalne neuspjehe i strašne probleme u obavljanju dužnosti”, poručio je Medvedev.

    On je istakao da je bivši premijer Nizozemske Mark Rute, koji preuzima dužnost generalnog sekretara NATO, političar koji se pretvorio u okorjelog rusofoba i odanog atlantistu.

    “Rute već neko vrijeme žestoko mrzi našu zemlju. Pristalica je sve oštrijih sankcija. On će, očigledno, vjerno slijediti politiku klasika paranoidnog atlantizma”, napisao je Medvedev na “Telegramu”, prenosi Srna.

    Govoreći o novom šefu evropske diplomatije Kaji Kalas, Medvedev je rekao da ona ima “dvije najvažnije osobine uspješnog evropskog političara, a to su nuklearna rusofobija i beskrajna žeđ za profitom”.

    On je podsjetio da je, dok je Kalas širom zemlje histerično vikala o ruskoj prijetnji, njen muž poslovao sa ruskim kompanijama ostvarujući značajan profit.

    “Kalasova se dobro razumije u zaštitu ljudskih prava. Autorka je čuvene nacističke fraze `posjetiti Evropu nije pravo, već privilegija`”, podsjetio je Medvedev.

    On je naveo da je šef Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je izabrana drugi put na tu dužnost, “mazohistički odana svojim prekookeanskim gospodarima i stalno priča besmislice o Rusiji, ne birajući riječi”, prenosi “Sputnjik”.

  • Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Obama: Bajden imao loš učinak u debati

    Bivši predsjednik SAD Barak Obama priznao je danas da je demokratski predsjednik Džozef Bajden imao “loš” učinak u debati protiv republikanca Donalda Trampa, ali je i pored toga podržao Bajdena.

    “Loše debatne noći se dešavaju. Vjerujte mi, znam”, napisao je Obama na platformi X (Tviter), prenio je Rojters.

     

    On je istakao da su ovi izbori i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi.

    “Prošlo veče to nije promijenilo”, naglasio je Obama.

    Prva debata između predsjedničkih kandidata na predstojećim izborima u SAD Džozefa Bajdena i Donalda Trampa održana je sinoć u studiu CNN.

  • Tajler otkrio da li ima diskusija o povlačenju Bajdena iz kampanje

    Tajler otkrio da li ima diskusija o povlačenju Bajdena iz kampanje

    Nema diksusija o tome da predsjednik SAD DŽozef Bajden obustavi svoju izbornu kampanju nakon reagovanja na loš nastup u prvoj javnoj debati, rekao je portparol njegovog izbornog štaba Majkl Tajler.

    “Nema razgovora o tome. Demokratski birači su nominovali DŽozefa Bajdena. DŽozef Bajden je kandidat”, odgovorio je Tajler na pitanje da li će Bajden razmisliti o povlačenju nakon reagovanja unutar Demokratske stranke.

    Tajler je rekao da će Bajden učestvovati u sljedećoj predsjedničkoj debati 10. septembra, prenosi Srna.

    “Apsolutno” neće biti kadrovskih promjena, rekao je portparol na pitanje da li će biti bilo kakvih prilagođavanja nakon sinoćnje debate Bajdena i republikanskog kandidata Donalda Trampa.

  • Putin: Rusija treba da reaguje na akcije SAD

    Putin: Rusija treba da reaguje na akcije SAD

    Rusija treba da reaguje na akcije SAD i, sudeći po svemu, treba da počne da proizvodi rakete srednjeg i kratkog dometa, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa članovima Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Putin je na početku sastanka predložio da se razmotri pitanje daljih koraka Rusije u vezi sa jednostranim moratorijumom na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa kopnenog baziranja.

    Ruski lider je podsjetio da su se SAD prije nekoliko godina pod izmišljenim izgovorom povukle iz tog sporazuma i saopštile da će proizvoditi te raketne sisteme.

    – Mi smo 2019. godine saopštili da nećemo proizvoditi te rakete i da ih nećemo raspoređivati sve dok SAD ne budu raspoređivale te sisteme u nekom regionu svijeta – podsjetio je Putin.

    Međutim, po njegovim riječima, Amerika danas ne samo da proizvodi rakete srednjeg i kratkog dometa, nego ih i prebacuje u Evropu – na vojne vežbe u Dansku.

    – Nedavno je saopšteno da se (rakete) nalaze na Filipinima. Pritom se ne zna se da li su te rakete izvezli odatle ili ne. U svakom slučaju, treba da reagujemo na to i da donesemo odluke šta ćemo morati da uradimo u toj oblasti. Sudeći po svemu, moraćemo da pokrenemo proizvodnju tih udarnih sistema, a onda, u zavisnosti od razvoja situacije, donositi odluke o tome gdje će biti raspoređene, ako to bude neophodno za osiguravanje naše bezbjednosti – rekao je ruski predsjednik.