Kategorija: Svijet

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se danas američkim kongresmenima na zajedničkom zasjedanju oba doma Kongresa.

“Danas se sastajemo na raskrsnici istorije. Naš svijet je u nemiru. Na Bliskom istoku, iranska osovina terora suočava se sa Amerikom, Izraelom i našim arapskim prijateljima. Ovo nije sukob civilizacija. Ovo je sukob između varvarstva i civilizacije. Ovo je sukob između onih koji veličaju smrt i onih koji su posvećeni životu. Da bi sile civilizacije trijumfovale, Amerika i Izrael moraju biti zajedno”, rekao je Netanjahu koji je pre govora dobio ovacije obe stranke u Kongresu, prenosi Si-Bi-Es (CBS) njuz.

Netenjahu je oštro kritikovan zbog visokog broja palestinskih žrtava i suočava se sa rastućim unutrašnjim i međunarodnim pritiskom da postigne sporazum sa Hamasom kako bi osigurao oslobađanje preostalih talaca u zamejnu za privremeni prekid borbi.

Njegovi kritičari optužuju ga da produžava rat iz političkih razloga, što on poriče tvrdeći da je Izrael “aktivno angažovan u intenzivnim naporima da osigura oslobađanje preostalih talaca”.

“Neki od tih napora upravo su u toku”, rekao je Netanjahu i obećao porodicama talaca da “neće biti miran dok svi taoci ne budu kod kuće”.

Uoči Netenjahuovog obraćanja američkim kongresmenima, stotine demonstranata okupile su se u blizini američkog Kapitola da osude rat Izraela u Pojasu Gaze, a prema pisanju AP policija je bila primorana da upotrebi suzavac, prenosi Tanjug.

Hiljade demonstranata su uzvikivale “Slobodna, slobodna Palestina” dok su neki pokušavali da blokiraju ulice oko kongresnog zdanja uoči Netanjahuovog govora.

Policija Kapitol hila je objavila u na svom X nalogu da su neki demonstranti postali “nasilni” i da “nisu poslušali” naređenja da se povuku sa policijske linije.

“Upotrebićemo suzavac protiv svih koji pokušavaju da prekrše zakon”, navodi se u saopštenju policija Kapitol hila.

Predsjednik SAD DŽo Bajden obratio se naciji prvi put nakon što je odustao od trke za reizbor, podržao svoju potpredsjednicu Kamalu Haris i istakao da ”prepušta štafetu” mlađim generacijama jer smatra da je to najbolji način da ujedini američke građane.

U govoru koji je označio kako je rekao početak završnog poglavlja pola vijeka u javnoj službi, Bajden je priznao da ujedinjenje stranke zahteva žrtvovanje ličnih ambicija.

– Јa poštujem ovu kancelariju, ali više volim svoju zemlju. Bila je čast da služim kao vaš predsjednik. Ali odbrana demokratije je važnija od bilo koje titule. Crpim snagu i nalazim radost u radu za američki narod – rekao je Bajden.

Iako Bajden nije pomenuo Donalda Trampa po imenu, pokušao je da napravi jasan kontrast sa bivšim predsjednikom, čija ambicija ga je dovela do pobjede na izborima na kojima nije pobijedio prije četiri godine.

– Sjajna stvar u Americi je to što ovde kraljevi i diktatori ne vladaju. Narod radi. Istorija je u vašim rukama, ideja Amerike je u vašim rukama – poručio je Bajden.

Prema njegovim riječima, posljednjih nedjelja mu je postalo jasno da mora da ujedini svoju stranku u ovom poduhvatu.

– Vjerujem da su moj dosadašnji rad na mjestu predsjednika, moje vođstvo u svetu, moja vizija budućnosti Amerike zaslužili drugi mandat, ali ništa ne može stati na put spasavanju naše demokratije. To uključuje i ličnu ambiciju. Dakle, odlučio sam da je najbolji način da predam baklju novoj generaciji. To je najbolji način da ujedinimo našu naciju – rekao je Bajden.

Govorio je i o potpredsjednici SAD Kamali Haris koja je obezbijedila dovoljnu podršku delegata da postane kandidat Demokratske stranke na predstojećim predsejdničkim izborima.

– Ona je iskusna. Ona je sposobna. Ona mi je bila neverovatan partner i lider naše zemlje. Sada je izbor na vama, američkom narodu – dodao je Bajden.

Bajden je izbornu godinu nazvao jednim od onih retkih trenutaka u istoriji kada “odluke koje sada donosimo određuju sudbinu naše nacije i sveta u decenijama koje dolaze”.

– Amerikanci će morati da biraju da li žele naprijed ili nazad, između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo da li još vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju – dodao je predsjednik Amerike.

Bajden je rekao da će do kraja svog mandata 20. januara 2025. godine nastaviti da radi na okončanju rata u Gazi, vrati kući sve taoce i donese mir na Bliski istok, kao i da će nastaviti da okuplja koaliciju država oko NATO-a u cilju sprečavanju Rusije da zauzme Ukrajinu.

On je rekao da će jačati NATO i kako je rekao, učiniti ga moćnijim i ujedinjenijim nego u bilo kom trenutku istorije tog vojnog saveza.

Završio je obraćanje izražavajući nadu da građani SAD znaju koliko je zahvalan na privilegiji da bude njihov predsjednik. Bajdenu su se u Ovalnoj sobi pri obraćanju naciji pridružili prva dama DŽil Bajden i drugi članovi njegove porodice, uključujući njegovog sina Hantera Bajdena.

Predsjednik SAD DŽozef Bajden odlučio je da se povuče iz trke za reizbor na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD pošto mu je dijagnostikovan kovid.

Američka potpredsjednica Kamala Haris počela je kampanju za predsjedničke izbore mitingom u Viskonsinu, prvi put u ulozi vjerovatne kandidatkinje Demokratske partije, pošto je osigurala dovoljno glasova delegata za nominaciju.

Delegati bi trebalo formalno da imenuju predsjedničkog kandidata na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Haris je na jučerašnjem mitingu u Viskonsinu, jednoj od ključnih država za ishod izbora u novembru, poručila da “put do Bijele kuće vozi kroz Viskonsin” i obećala da će ujediniti demokrate.

“Obećavam vam da ću narednih nedjelja nastaviti da ujedinjujem stranku da bi smo bili spremni da pobijedimo u novembru”, poručila je Haris, prenosi AP.

Naglasila je i da će jedan od ciljeva njenog mandata, ako pobijedi na izborima, biti da ojača srednji klasu.

“Vjerujemo u budućnost gdje svaka osoba ima šansu ne samo da prežviljava nego da napreduje, budućnost gdje nijedno dijete ne mora da odrasta u siromaštvu, gdje je svaki radnik slobodan da se pridruži sindikatu”, kazala je Haris.

Takođe je napala bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa, upoređujući svoje iskustvo tužiteljke sa tim što je bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

“U ovoj kampanji, obećavam vam da ću ponosno upoređivati svoje rezultate sa njegovim bilo kog dana…Da li želite da živite u zemlji slobode, saosjećanja i vladavine prava, ili u zemlji haosa, straha i mržnje”, upitala je Haris i optužila Trampa da želi da unazadi zemlju.

Navela je i niz liberalnih prioriteta, između ostalog da će proširiti pristup abortusu nakon odluke Vrhovnog suda da ukine to pravo na federalnom nivou.

“Zaustavićemo ekstremnu zabranu abortusa Donalda Trampa zato što vjerujemo ženama da same donose odluke o svojim tijelima a ne da im vlada govori šta da rade. Kada Kongres usvoji zakon o obnovi reproduktivnih sloboda, potpisaću ga kao predsjednica SAD”, istakla je Haris.

Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj među registrovanim biračima u ponedjeljak i utorak nakon što se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke, Haris ima prednost u odnosu na Trampa od 44 naprema 42 procenta na nacionalnom nivou.

Prethodna istraživanja javnog mnjenja, urađena pre Bajdenove odluke, pokazivala su da su izjednačeni, ili da Tramp ima prednost od jednog procenta.

U utorak su kandidaturu Haris podržali i lideri demokratske većine u Senatu Čak Šumer i manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris.

“Sada kada je proces sproveden, ovde smo danas da podržimo potpredsjednicu Kamalu Haris”, rekao je Šumer na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džefrisom. Dodao je da je “nesebična odluka” predsjednika Bajdena da se povuče iz trke “dala Demokratskoj stranci šansu da se ujedini u podršci novom kandidatu”.

Prema podacima Asošijeted presa objavljenim kasno u ponedeljak, više od 3.000 delegata podržalo je Haris, čime je lako prevaziđena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da bi dobila nominaciju. Broj je zasnovan na javnim saopštenjima stranke u državama i intervjuima sa pojedinim delegatima, navodi AP.

“Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju”, rekla je Haris kasno u ponedjeljak.

Tramp želi više od jedne debate sa Haris
Tramp i njegovi saveznici pokušavaju da povežu Haris sa nekim od nepopularnih Bajdenovih politika, kao što je način rješavanja situacije na granici sa Meksikom.

Tramp je u utorak naveo da želi “više od jedne” debate sa Haris i da vjeruje da ću mu biti lakša protivnica od Bajdena.

“Daleko je radikalnija od njega…Zbog toga mislim da bi trebalo da bude lakša od Bajdena, jer je on bio neznatno mejnstrim, ali ne mnogo”, rekao je Tramp novinarima.

Takođe je podsjetio na nespelu kandidaturu Haris za predsjedničku nominaciju demokrata za izbore 2020. godine.

“Ako bude vodila kampanju kao što je to prije radila, onda prepostavljam da neće biti previše jaka”, rekao je Tramp.

Demokratski kandidat biće izabran do 7. avgusta
Čak i prije nego što je predsjednik Bajden najavio povlačenje iz trke, demokratski lideri su planirali da održe virtuelno glasanje uoči konvencije, koja se odigrava od 19. do 22. avgusta.

S obzirom na to da će se zvaničnici sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison rekao je novinarima u ponedeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. avgusta.

Mađarska i Slovačka pokrenuće proceduru pred Evropskom komisijom protiv Ukrajine zbog, kako navode – neočekivane i neprijateljske odluke Kijeva da ruskom “Lukoilu” zabrani tranzit nafte preko svoje teritorije. One su, među pet članica Unije, koje su izuzete od embarga na rusku naftu jer im snabdijevanje zavisi od naftovoda “Družba”.

Slovačka polovinu potrebe za naftom pokriva samo isporuklma ruskog Lukoil” naftovodom “Družba”. A Mađarska istim dotokom obezbjeđuje trećinu potrošnje.

Ukrajina je ruski “Lukoil” stavila na proširenu listu sankcija, pa kompanija od jula ne trasportuje naftu u Evropu.

– Ova odluka Ukrajine da Lukoilu ne dozvoli tranzit nafte preko njene teritorije za Mađarsku i Slovačku neshvatljiva je i neprihvatljiva i ozbiljno ugrožava energetsku bezbjednost dvije zemlje. Mađarska i Slovačka rade na pravnim i tehničkim rješenjima kako bi se obezbijedilo nesmetano snabdijevanje sirovom naftom – rekao je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.

Uz poziv da poštuje prelazni period o tranzitu ruske nafte, koji je Brisel odobrio za članice Unije koje nemaju izlaz na more, Kijevu daju tri dana da promijeni odluku.

Kršenje tog dogovora prijetnja je snabdjevanju i rastu cijena derivata. Slovačka već bilježi velike gubitke što je pokrenulo i političke polemike.

– Ovde se ispostavlja da neke sankcije imaju negativniji uticaj na države članice nego na Rusiju, jer će u slučaju nafte Rusija moći da pronađe alternativne puteve. Međutim, Slovačka će imati veoma velike probleme, jer treba vremena da se transformiše na preradu nafte koja nije uralska – kaže Peter Kmec, potpredsjednik vlade Slovačke.

– Dužnost Vlade je da odgovori na takvu situaciju i da pregovaraju sa svojim partnerima. Na neki način da motiviše ovu rafineriju da pređe na drugu naftu – kaže Јozef Hajko, poslanik opozicije u parlamentu Slovačke.

Iako je činjenica da geopolitički i ratni sukobi otežavaju dotoke energenata, stopiranje Lukoilovih isporuka pokrenulo je i trzavice među pojedinim članicama Unije.

Poljska optužuje Mađarsku da novonastalu situaciju koristi da blokira pomoć Ukrajini.

Bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp doveo je u pitanje povjerenje američkog predsjednika DŽozefa Bajdena u potpredsjednika Kamalu Heris, kao i njegovu sposobnost da donosi odluke bez konsultovanja vašingtonskih birokrata.

Da li lažljiva Kamala Heris smatra da je DŽo Bajden spreman da vodi SAD u narednih šest mjeseci? Ona mora da odgovori na to pitanje. Čini se da DŽo sada prenosi svoja predsjednička ovlaštenja neizabranim birokratama u Vašingtonu. On ne vjeruje ni svom potpredsjedniku. Ko upravlja državom? – napisao je Tramp na društvenoj platformi Truth social.

Bajden je juče potpisao memorandum u kojem je svoja predsjednička ovlaštenja prenio na američkog ministra finansija DŽenet Јelen i državnog sekretara SAD Entonija Blinkena, koji će biti odgovorni za sprovođenje funkcija i ovlaštenja u okviru Zakona o obnovi ekonomskog napretka i mogućnosti za Ukrajince.

Američki predsjednik je tokom vikenda odustao od kandidature za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD i podržao Harisovu kao kandidata Demokratske stranke.

Tramp smatra da Harisova nije najbolji mogući kandidat demokrata.

Skoro trećina Ukrajinaca prihvatila bi neke teritorijalne ustupke Rusiji za brzi završetak rata, što je više od trostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu, iako se većina i dalje protivi davanju bilo kakve zemlje, pokazala je anketa u utorak.
Kijevski međunarodni institut za sociologiju saopćio je da je proveo anketa na uzorku od 1.067 ljudi na teritoriji pod kontrolom Ukrajine od 16. do 22. maja.

Rezultati su pokazali da bi 32 posto Ukrajinaca pristalo na neki oblik teritorijalnih ustupaka, u odnosu na samo 10 posto godinu dana ranije i 19 posto na kraju prošle godine.

Rečeno je da se 55 posto Ukrajinaca i dalje protivi bilo kakvim teritorijalnim ustupcima.

Skoro 29 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je zauzela oko 18 posto ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je zauzela 2014.

Mađarska će blokirati sredstva Evropske unije za zemlje članice koje su u Ukrajinu slale municiju, dokle god Kijev ne dozvoli da nafta ruske kompanije Lukoil prođe kroz naftovod na njenoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

Јasno sam stavio do znanja da, dokle god Ukrajina ne riješi ovo pitanje, svi treba da zaborave na isplatu 6,5 milijardi evra Evropskog instrumenta mirovne pomoći kao kompenzaciju za pošiljke oružja – rekao je Sijarto.

On je ocijenio da je Evropska komisija sada u teškoj situaciji, jer Ukrajina, kako je rekao, krši sporazum koji je prethodno zaključila sa Evropskom unijom.

– Dakle, sada bi trebalo da bude jasno da li je Evropska komisija sposobna da zastupa evropske interese, interese evropskih zemalja, posebno u ovako kritičnoj stvari, a to je sigurnost snabdijevanja energijom – istakao je Sijarto.

On je objasnio da u sporazumu o pridruživanju između Evropske unije i Ukrajine stoji da Ukrajina ne može ni u cjelini ni djelimično da prekida tranzit energenata preko Ukrajine u zemlje članice EU.

– Sada je situacija da je snabdijevanje energijom dvije zemlje članice Evropske unije, Mađarske i Slovačke, takođe ugroženo od Ukrajinaca, jer 33 odsto našeg uvoza sirove nafte, a otprilike 40-45 odsto slovačke sirove nafte dolazi iz Lukoila, iz Rusije, preko Ukrajine – rekao je Sijarto.

Ranije danas Interfaks je prenio da Lukoil tokom jula nije isporučivao naftu preko Ukrajine u Slovačku i Mađarsku pošto je prethodno Kijev stavio Lukoil na novu listu sankcija.

Briselski Politiko je prethodno pisao da se Mađarska suočava sa energetskom krizom zbog ograničenja tranzita nafte.

Sijarto je naveo da je trenutno situacija stabilizovana uz pomoć “privremenih rješenja”, ali dodao da je dugoročno nemoguće obezbijediti sigurnost snabdijevanja naftom Mađarske i Slovačke bez nafte firme Lukoil.

Šefica američke Tajne službe Kimberli Čitl, koja je priznala neuspjeh obavještajnih službi u vezi s atentatom na Trampa, podnijela je ostavku, prenose RIA Novosti.

Kako piše “Aksios”, i republikanski i demokratski poslanici pozvali su je da se povuče zbog propusta.

Čitlova izjavila je ranije na saslušanju u Kongresu, govoreći o atentatu na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa na izbornom skupu u Pensilvaniji 13. jula, da je to bio “najveći operativni promašaj” ove agencije u više decenija, navodi AP.

– Dana 13. jula smo zakazali – dodala je Čitlova, ističući da preuzima punu odgovornost za propuste agencije na skupu u Pensilvaniji.