Kategorija: Svijet

Državljani BiH uskoro će u Tursku moći putovati samo sa ličnim kartama, najavio je tokom posjete BiH početkom septembra 2022. godine turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Ali, gotovo dvije godine od tada sporazum koji se trebali potpisati predstavnici Vlade Republike Turske i Savjeta ministara BiH nije ratifikovan, a niko od nadležnih do danas neće da se udostoji da objasni zašto je to tako i šta se desilo sa dokumentom.

Podsjećanja radi, 6. septembra 2022. godine Erdogan je sa tadašnjim članovima Predsjedništva BiH (Miloradom Dodikom, Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem) postigao dogovor o sporazumu koji državljanima BiH i Turske omogućava putovanje sa ličnom kartom bez pasoša iz BiH u Tursku i obrnuto.

“Donijeli smo tu odluku, naši ministri spoljnih poslova će ispoštovati procedure, a nakon toga ćemo iz Turske u BiH i iz BiH u Tursku putovati samo s ličnim kartama”, rekao je Erdogan na zajedničkoj pres-konferenciji sa članovima Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva istog dana usaglasili su se da će nacrt ovog sporazuma biti pripremljen na vanrednoj sjednici ovog tročlanog tijela. Ali, šta se od tada desilo javnosti u BiH nikada nije zvanično predstavljeno.

S druge strane, Turska nije sjedila skrštenih ruku. Odmah je pripremljen nacrt sporazuma na način na koji je to dogovoreno i upućen je kolegama u BiH.

“Turska strana je 16. septembra 2022. zvanično proslijedila vlastima Bosne i Hercegovine nacrt sporazuma koji je pripremila”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Kancelarije za komunikacije Ambasade Republike Turske u Sarajevu.

Šta se dogodilo sa nacrtom pitanje je koje smo prije više od mjesec dana proslijedili Ministarstvu inostranih poslova BiH. Uprkos slanju više upita, te pokušajima da stupimo u kontakt i sa ministrom Elmedinom Konakovićem, odgovore na naša pitanja nismo dobili.

Međutim, kako saznajemo, ovaj sporazum je ipak stigao na zasjedanje Savjeta ministara BiH. Međutim, tu se nije dugo zadržao.

“Mi imamo informaciju da je to bilo na zasjedanju Savjeta ministara BiH, ali da je povučeno do daljeg”, kazali su nam iz Ambasade BiH u Ankari.

Zbog čega je on povučen pitanje je čiji odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo saznali.

Stručnjaci smatraju da je jedan od isključivih problema zbog kojih ovo pitanje nije riješeno politika, odnosno politički odnosi u BiH, jer nisu rijetki primjeri da se neke dobre ideje zakoče jer ne odgovaraju jednoj od tri strane, iako nekad za to ne postoji nikakav razlog.

Komentarišući kompletnu priču, Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, kaže da se s jedne strane od država koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji “očekuje usklađivanje viznog režima s EU susjedima”, dok s druge strane države koje su “samo” kandidati za članstvo imaju mogućnost da vode vlastitu viznu politiku.

“Idealno je za svaku zemlju koja želi članstvo u EU da se u svakom mogućem pogledu što prije uskladi ili harmonizira sa svim EU politikama. Razumljivo je kako postoji i poseban interes BiH prema Turskoj, zbog čega vjerujem kako će to biti i ostati tema rasprave o donošenju odluke sukladno interesima građana”, rekao je Avdagić za “Nezavisne novine”.

Možda princip koji je u ovom slučaju mogla pratiti BiH jeste identičan primjer iz Srbije. Naime, prije dolaska Erdogana u Sarajevo 2022. godine Srbija i Turska su takođe dogovorile sporazum koji se tiče putovanja sa ličnom kartom, i on je potpisan svega nekoliko mjeseci kasnije i uveliko se sprovodi.

Zašto taj primjer nije pomogao nadležnim u BiH pitanje je kojim svakako treba da se pozabave.

Do tada državljani BiH sa važećom ličnom kartom kao putnom ispravom mogu putovati po bliskom regionu, i to u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Lična karta BiH ne može se koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u zemlje ili iz zemalja članica Evropske unije, šengenskog prostora ili drugih zemalja s kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan međunarodni sporazum ili ugovor”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Granične policije BiH.

Glavni komandant iranske revolucionarne garde Hossein Salami (IRGC) kazao je da je Izrael nastao iz terorizma, rekavši da će “režim postati žrtva vlastitih procjena”.

“Cionistički režim rođen je u kolijevci terorizma i ne posjeduje niti jedan element koji čini naciju”, rekao je general-major Hossein Salami.

Salami je aludirao na stvaranje Izraela 1948. godine nakon raseljavanja stotina hiljada Palestinaca u ratu.

Salami je smrtonosne akcije Izraela usporedio s “vatrenim vrtlogom koji je sam napravio” koji ih je okružio.

Nabrojao je neke od slučajeva kao što je ubistvo iranskih nuklearnih znanstvenika i nedavno ubistvo Ismaila Haniyeha, političkog vođe palestinskog pokreta Hamas, u Teheranu.

“Međutim, ovi zločini su rupe koje su oni cionisti sami sebi iskopali i u koje će se postupno zakopati. Kada dobiju snažan odgovor, shvatit će da su napravili pogrešnu procjenu”, kazao je Salami.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani rekao je da Iran ne nastoji povećati napetosti u regiji. Međutim, smatra da je potrebno kazniti Izrael kako bi se spriječila dodatna previranja.

Evropska unija saopštila je da sa velikom zabrinutošću prati razvoj događaja u Venecueli i poručila da se ne mogu priznati rezultati predsjedničkih izbora u toj zemlji pošto još nisu objavljeni zvanični zapisnici sa biračkih mjesta.

U saopštenju visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozefa Borela o dešavanjima u Venecueli nakon izbora, koje je objavljeno u ime EU, ocjenjuje se da izvještaji međunarodnih izbornih posmatračkih misija jasno navode da nisu ispunjeni međunarodni standardi izbornog integriteta tokom predsjedničkih izbora koji su održani 28. jula.

“Uprkos sopstvenoj obavezi, Nacionalni izborni savjet Venecuele (NIS) još nije objavio zvanične izborne zapisnike biračkih mjesta. Bez dokaza koji ih podržavaju, rezultati koje je NIS objavio 2. avgusta ne mogu biti priznati”, navodi se u saopštenju.

Državna izborna komisija saopštila je da je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro osvojio treći predsjednički mandat nakon što je pobijedio na izborima sa osvojenih 52 odsto glasova, ne objavljujući kompletan pregled rezultata sa pojedinačnih biračkih mjesta, prenosi Euronews.

Opozicija tvrdi da je, prema njenim podacima, njihov kandidat Edmundo Gonzales pobijedio Madura sa velikom razlikom.

Evropska unija pozvala je na dodatnu nezavisnu provjeru izbornih zapisa i zatražila da tu provjeru, ako je to moguće, izvrši “subjekat sa međunarodnom reputacijom”.

Iz EU su naglasili da je važno da se protesti i demonstracije održavaju mirno i poručili da vlasti u Venecueli moraju da u potpunosti poštuju ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja i okupljanja.

Brisel je pozvao venecuelanske vlasti da okončaju, kako se navodi u saopštenju, proces “proizvoljnog stavljanja u pritvor, represiju i nasilnu retoriku protiv članova opozicije i civilnog društva”, kao i da oslobode “sve političke zatvorenike”.

Ministar vanjskih poslova Izraela Israel Katz kazao je da je Iran odlučio da napadne Izrael.
“Iran nas je obavijestio da namjerava napasti Izrael. Svijet treba tražiti da Iran plati cijenu za svaku agresivnu akciju koju izvrši”, rekao je Katz.

Iranska poruka je dostavljena Izraelu preko mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, koji je direktno nazvao Katza da mu objasni da je ovu informaciju dobio od vršioca dužnosti iranskog ministra vanjskih poslova Alija Bagherija.

Izraelski mediji su malo ranije objavili da Izrael razmišlja o preventivnom napadu na Iran ako Teheran, zajedno sa svojim saveznicima, odluči napasti.

Sastanku, kojem su prisustvovali ministar odbrane Yoav Gallant, načelnik Generalštaba izraelske vojske (IDF) general-potpukovnik Herzi Halevi, šef Mossada David Barnea i šef Shin Beta Ronen Bar, održani su usred priprema za očekivane napade na Izrael od Irana i Hezbolaha.

Procjena da će Iran vjerovatno napasti Izrael u narednim danima ili sedmicama uslijedila je nakon prošlosedmičnih uzastopnih atentata na vojnog šefa Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu i lidera Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za Haniyehovu smrt i obećao da će uzvratiti.

Također, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je kolegama iz zemalja G7 da Washington vjeruje da bi iranski napad na Izrael mogao započeti u sljedećih 24 do 48 sati, izvještava ugledni Axios pozivajući se na izvore upućene u poziv.

Prema izvještaju, Blinken je razgovarao sa svojim kolegama usred napora SAD-a da deeskalira napetosti u regiji i spriječi izbijanje sveopćeg rata.

Budući da SAD vjeruje da je iranski napad neizbježan nakon ubistva najviših dužnosnika Hezbolaha i Hamasa prošle sedmice, Blinken je rekao dužnosnicima tokom poziva da je pritisak na Teheran da ograniči svoj napad najbolji način da se izbjegne regionalni rat.

Izrael će razmotriti da preventivno napadne Iran ukoliko procjeni da je napad Teherana neizbježan, objavili su izraelski mediji, a nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahuu održao sastanak sa šefovima sigurnosnih agencija.
Sastanku, kojem su prisustvovali ministar odbrane Yoav Gallant, načelnik Generalštaba izraelske vojske (IDF) general-potpukovnik Herzi Halevi, šef Mossada David Barnea i šef Shin Beta Ronen Bar, održani su usred priprema za očekivane napade na Izrael od Irana i Hezbolaha.

Procjena da će Iran vjerovatno napasti Izrael u narednim danima ili sedmicama uslijedila je nakon prošlosedmičnih uzastopnih atentata na vojnog šefa Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu i lidera Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu. Iran je okrivio Izrael za Haniyehovu smrt i obećao da će uzvratiti.

Izrael nije siguran šta može očekivati ​​od Irana, pokazuju izvještaji.

Tokom sastanka s Netanyahuom razgovaralo se o mogućnosti napada na Iran kao mjera odvraćanja, objavio je Ynet, iako su sigurnosni zvaničnici naglasili da će takav potez biti odobren samo ako Izrael dobije jasne obavještajne podatke koji potvrđuju da se Teheran sprema da pokrene napad.

Kao i Izrael, Sjedinjene Američke Države nisu sigurne kako bi mogao izgledati napad Irana, jer vjeruju da Teheran tek treba da donese konačnu odluku i da je malo vjerovatno da je završio koordinaciju sa svojim saveznicima.

Iran je izdao NOTAM, obavještenje koje upozorava avione na opasnosti na putu, za centar, zapad i sjeverozapad zemlje, savjetujući pilote aviona da promijene svoje rute, piše Јerusalim post.

Pojedini izvori smatraju da bi napad mogao da krene već danas, navodi Јerusalim post.

Ranije je portal Aksios, pozivajući se na neimenovane izvore, saopštio da je američki državni sekretar Antoni Blinken saopštio ministrima spoljnih poslova zemalja G7 da bi napad Irana i libanskog pokreta Hezbolah na Izrael mogao da počne već u ponedjeljak.

U poređenju sa iranskim napadom 13. aprila, Izrael je ovog puta očekivao “agresivniji” napad, rekao je izraelski zvaničnik za Si-Bi-Es njuz.

Hrvatska je nepouzdana zemlja kad je u pitanju snabdijevanje naftom Mađarske i Slovačke, a nakon što je Kijev obustavio tranzit nafte iz Rusije, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Hrvatska je jednostavno nepouzdana zemlja za tranzit. Od početka (sukoba u Ukrajini) podigli su taksu na tranzit toliko da ona pet puta premašuje prosječnu tržišnu vrijednost – napisao je on na stranici na Fejsbuku.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je takođe onemogućila MOL da dugoročno koristi transportne kapacitete.

Ministar je istakao da će “obustava isporuka nafte sa istoka ostaviti Mađarsku i Slovačku na milost i nemilost nepouzdanoj tranzitnoj zemlji”.

Prethodno su se Budimpešta i Bratislava obratile EK zbog dejstava Ukrajine, koja je obustavila tranzit nafte ruske kompanije Lukoil preko svoje teritorije.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je na sjednici Vlade da je Zagreb zvanično obavijestio Evropsku komisiju, kao i Mađarsku i Slovačku o spremnosti da dvije zemlje snabdijeva naftom preko jadranskog naftovoda “Јanaf”.

Preliminarna analiza situacije povodom odluke Ukrajine da blokira tranzit ruske nafte preko svoje teritorije pokazala je da nije ugroženo snabdijevanje Mađarske i Slovačke, izjavio je predstavnik Evropske komisije.

Evropska komisija je 5. decembra 2022. godine, u okviru sankcija Rusiji, zabranila morske isporuke ruske nafte u zemlje EU, ali su Mađarska i Slovačka obezbedile pravo da rusku naftu dobijaju naftovodom do kraja 2025. godine. Ova klauzula je izazvala aktivno protivljenje Evropske komisije.

Ukrajina je 17. jula obustavila tranzit nafte kompanije Lukoil preko svoje teritorije u Mađarsku i Slovačku jer je ova kompanija stavljena na crnu listu Kijeva. Snabdijevanje ovih zemalja energentima iz Rusije se odvija preko gasovoda “Družba”, koji prolazi preko teritorije Ukrajine.